30 dana bez domaće zadaće: Izazov o kojem se šuška po svim zbornicama u Hrvatskoj
Jedna od najvećih muka za svakog školarca pisanje je domaće zadaće, a svima su najdraži oni nastavnici koji je zadaju što manje. Nerijetko se postavlja pitanje pospješuju li uopće domaće zadaće školski uspjeh učenika, ili se radi o mitu. Marko Ferek, predsjednik udruge Buđenje tvrdi kako su brojna istraživanja pokazala da zadaće ipak nemaju utjecaja na uspjeh, već samo dodatno opterećuju učenike te je putem Facebook grupe odlučio pokrenuti inicijativu ’30 dana bez domaće zadaće’. Nastavnici diljem Hrvatske izazov objeručke prihvaćaju, a najviše je ipak razveselio školarce.
Mukama zvanim domaća zadaća u nekim hrvatskim školama došao je kraj. Barem na 30 dana. Predsjednik udruge Buđenje, koja se inače bavi problematikom ADHD-a (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) osnovao je Facebook grupu naziva ’30 dana bez domaće zadaće’, a u samo par dana, na oduševljenje svih učenika, ovaj viralni izazov prihvatio je velik broj nastavnika.
Grupa pomaže nastavnicima da razmjene međusobna iskustva
Marko Ferek u sklopu svog posla već deset godina obilazi škole u kojima educira učitelje o ADHD-u i savjetuje im kako se odnositi prema učenicima koji razmišljaju i uče na drugačije načine.
– Često opterećenje nastavnog programa dovodi do pada motivacije učenika zbog čega se to odražava na njihov općeniti uspjeh. Ne davanje domaćih zadaća je jedan od načina da se učitelji osvrnu na tu problematiku i zajedničkim snagama nađu najbolji način ne davanju domaćih zadaća, kaže Ferek.
Cilj njegove inicijative jest rasteretiti učenike i stvoriti optimalne uvjete u kojima će se učenici bolje razvijati i učiti. U skladu s vremenom u kojem živimo i popularnošću društvene mreže odlučio je pokrenuti Facebook grupu koja teži kolektivnom povezivanju učitelja po pitanju nedavanja domaće zadaće. Tako istovremeno više učitelja diljem države istovremeno sudjeluje u inicijativi, a u grupi međusobno mogu izmjenjivati svoja iskustva oko izazova.
– Grupa ne ostavlja učitelja samog u takvom izazovu već učiteljima omogućuje da kolektivno pronađu najbolji način u ne davanju domaće zadaće. Takvo iskustvo, odnosno znanje, zatim se objedinjuje u obliku smjernica koje služe ostalim učiteljima da na siguran i provjeren način također primjene tu novu ideju u svojem radu, kaže nam Ferek i otkriva kako je ova inicijativa samo dio jedne veće, ključne inicijative za koju vjeruje da bi mogla imati značajan utjecaj na sustav obrazovanja.
Domaća zadaća ne utječe na uspjeh učenika
Ferek kaže kako su istraživanja pokazala da domaća zadaća zapravo uopće ne utječe na uspjeh učenika, a može opteretiti mozak učenika na način da kasnije sporije i teže usvaja nove informacije. Iz tog je razloga odlučio pozvati sve učitelje da se pridruže inicijativi, jer kaže, u mjesec dana ništa se strašno ne može dogoditi, a dobiveno iskustvo i znanje mogu utjecati na njihov daljnji rad.
– Inicijativi se mogu priključiti svi učitelji, znači osnovne i srednje škole pa i fakulteti. Mislim da je svaki učitelj koji ovo primjenjuje primjer učenicima da učenje nikad ne prestaje i da može biti zabavno. Jer, u ovakvom procesu učitelj radi ono što nikad prije nije, promatra i uči iz dobivenih rezultata. I sve to može pratiti sa svojim učenicima. Tako da ovaj izazov od 30 dana može donijeti samo pozitivno iskustvo, rekao nam je Ferek.
Osim toga, kaže, ako učitelj konstantno radi iste stvari, ponavlja se iz godine u godinu, on prestaje učiti.
– To nije svrha edukacije niti obrazovanja. Obrazovanje se treba konstantno mijenjati, iz mjeseca u mjesec. Ovaj model je primjer, rekao bih, obrazovanja budućnosti, tvrdi Ferek.
Neki učitelji nastavu bez domaće zadaće prakticiraju već dulje vrijeme
U grupi koja je u par dana uspjela skupiti čak 427 članova, uglavnom nastavnika koji objeručke prihvaćaju ovaj izazov, ali i onih koji nastavu bez domaće zadaće prakticiraju već neko vrijeme. Tako se javila i jedna profesorica koja je zbog ove prakse primijetila povećanu aktivnost svojih učenika. Zadaća kod nje nije obavezna, ali postoje izborni i projektni zadaci koji se nagrađuju.
– Radim u srednjoj školi s veoma domišljatim mladim ljudima i dugo me mučilo: pišu li svoje sastavke sami i pišu li ih samo da ih napišu ili jer su u temi pronašli sebe, jesu li zadatci u radnoj napisani ili prepisani? Što je sa zadaćama koje sam zadala (onako, rutinski) i nisam pregledala? Koliko su ‘teške’ jedinice iz zadaće i koliko sam često dala peticu za zadaću, koliko su sve te prošle zadaće bile istinski poticajne, zanimljive, učinkovite? Čini mi se, otkako nema zadaće, moji učenici češće pitaju: ima li kakvo natjecanje iz engleskoga, kada je Lidrano, mogu li izraditi prezentaciju o…, mogu li ja izraditi anketu o…, piše profesorica i poziva sve da se priključe inicijativi i ne prosuđuju o ovom potezu bez temelja.
Hoće li se inicijativa odužiti i koliko će toga pozitivnog donijeti, pokazat će vrijeme. Jedno je sigurno – brojne će učenike, makar samo na 30 dana, oduševiti.