Analiza: Tko su hrvatski rektori – koliko su znanstveno utjecajni i citirani?
Na čelu svakog sveučilišta nalazi se rektor. Ako je sveučilište država, rektor je njezin premijer. Prema članku 57. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, rektor se bira tajnim glasovanjem iz redova redovitih profesora, većinom glasova ukupnog broja članova biračkog tijela. Mandat rektoru traje četiri godine, a može se ponoviti još jednom nakon toga. Hrvatska ima osam javnih sveučilišta. Donosimo popis njihovih rektora i rektorica: tko su, koja su njihova znanstvena područja te koliko su utjecajni u njima prema indeksu citiranosti. Za izračun h-indeksa citiranosti korišten je program Publish or Perish koji je kao izvor povlačio članke s Google Scholara.
Sveučilište u Zagrebu
Rektor upravlja sveučilištem, vodi ga i razvija. Znanstvena postignuća ne igraju važnu ulogu u tom poslu. Također, budući da se hrvatski rektori bave različitim znanstvenim područjima, njihovi h-indeksi se ne mogu uspoređivati. To znači da ako jedan rektor ima viši h-indeks od drugoga, ne mora biti da je ujedno i utjecajniji znanstvenik.
NIKŠA BURUM – REKTOR SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU
Bivša rektorica Vesna Vrtiprah i novoizglasani rektor Nikša Burum
Nikša Burum na mjesto rektora najjužnijeg hrvatskog sveučilišta sjeo je 2016. godine. Rođen je 1963. godine u Dubrovniku, a magistrirao je na Elektrotehničkom fakultetu. Doktorsku disertaciju pisao je u području elektrotehnike te je obranio na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu na temu Modeliranje mikrotrakastih antena na sfernim strukturama, a mentor mu je bio prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš. Na CROSBI-u su mu upisana 48 rada, a svi su u području elektrotehnike. Prema podacima s Publish or Perish programa ima 115 citata, a h-indeks citiranosti mu je 6.
Sveučilište u Dubrovniku Burum će voditi do 30. rujna 2020. godine kada mu ističe prvi mandat.
ŠIMUN ANĐELINOVIĆ – REKTOR SVEUČILIŠTA U SPLITU
Šimun Anđelinović| Foto: Ivan Božić- srednja.hr
Šimun Anđelinović postao je rektor 2014. godine što znači da mu mandat ističe 2018. Budući da mu je ovo bio prvi mandat, postoji mogućnost da dobije na raspolaganje još četiri godine za upravljanje Sveučilištem u Splitu. Područje znanosti su mu biomedicina i zdravstvo. Ima 587 citata, a h-indeks mu je 11. Inače, Anđelinović je šef Patologije KBC-a Split, a 2003. postao je redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu.
DIJANA VICAN – REKTORICA SVEUČILIŠTA U ZADRU
Dijana Vican| Foto: unizd.hr
Dijana Vican rođena je u Imotskom, 1959. godine. Prva je rektorica Sveučilišta u Zadru, na čelu kojeg je od 2015. Diplomirala je jednopredmetni studij pedagogije na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1984. Na istoj ustanovi završila je 1991. poslijediplomski znanstveni studij iz andragogije i stekla stupanj magistre znanosti, a 2000. stupanj doktorice znanosti u polju odgojnih znanosti. Program pronalazi 92 citata, a h-indeks citiranosti joj je 6.
SNJEŽANA PRIJIĆ-SAMARŽIJA – REKTORICA SVEUČILIŠTA U RIJECI
Rektorica Snježana Prijić Samaržija u sredini s prorektorima
ALFIO BARBIERI – REKTOR SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE U PULI
Alfio Barbieri| Foto: scpu.hr
Alfio Barbieri ove je godine započeo svoj drugi mandat kao rektor na Sveučilištu u Puli. On će do 2021. voditi ovo Sveučilište. Rođen je 1956. u Balama. Doktorirao je 1991. na Institutu za ekonomiju i organizaciju u Rijeci. Radovi su mu uglavnom u području ekonomije. Ima samo 2 citata koja program pronalazi, a h-indeks citiranosti mu je 1.
DAMIR BORAS – REKTOR SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Damir Boras |Foto: srednja.hr
Damir Boras na čelu je najvećeg hrvatskog sveučilišta zadnju godinu svog mandata. Ovo mu je bio prvi mandat te je moguće da će još četiri godine biti rektor. Rođen je 1951. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1998. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za informacijske znanosti s temom Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku. Radocvi su mu uglavnom na temu informacijske i komunikacijske znanosti. Njegov h-indeks je 10, a ima 360 citata.
MARIN MILKOVIĆ – REKTOR SVEUČILIŠTA SJEVER
Marin Milković| Foto: unin.hr
Marin Milković rektor je najmlađeg sveučilišta. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radovi su mu u područjima grafičke tehnologije, informacijskih i komunikacijskih znanosti te u nešto manjem broju na područjima ekonomije, elektrotehnike i računarstva. Prema podacima iz već spomenutog programa ima 144 citata, a h-indeks citiranosti mu je 7.
VLADO GUBERAC – REKTOR SVEUČILIŠTA J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
Vlado Guberac| Foto: unios.hr
Vlado Guberac od ove je godine rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Rođen je 1965., a doktorirao je 1996. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Njegovo znanstveno područje su poljoprivreda, prehrambena tehnologija i biotehnologija. Ima 277 citata, a h-indeks mu iznosi 9.
Kako je već spomenuto, funkcija rektora zahtijeva mnoge vještine koje se ne tiču znanosti. Rektori hrvatskih sveučilišta bave se raznolikim temama, a zajedno bi trebali raditi na promicanju svojih sveučilišta. Svi rektori članovi su rektorskog zbora koji odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Budući da hrvatska sveučilišta, pa čak ni zagrebačko koje je najveće, ne konkuriraju u najznačajnijim ljestvicama najboljih sveučilišta, svi rektori imaju jako puno posla u poboljšanju znanosti i svojih sveučilišta.
