BDP i PISA rezultati: Analiza pokazuje kako ulaganje u obrazovanje ima svoj limit u rezultatima
Rezultati PISA testova iz godine u godinu pokazuju da su naši učenici ispodprosječni. I posljednji rezultati koji su predstavljeni danas, a tiču se testova provedenih u 2018. godini, pokazuju da naši učenici ne napreduju, nego stagniraju, a što je još problematičnije, u prirodoslovnoj pismenosti padaju. Detaljni izvještaj PISA 2018 pokazuje kako ulaganje u obrazovanje i nastavnike utječu na rezultate koje postižu učenici. Pokazano je da veće ulaganje u obrazovanje ne osigurava nužno i bolje obrazovne ishode.
foto: srednja.hr
Rezultati testova PISA 2018 pokazali su da se hrvatski učenici nalaze ispod prosjeka u svim ispitivanim razinama pismenosti – čitalačkoj, matematičkoj i prirodosolovnoj. Nije to ništa novo jer Hrvatska dugoročno gledano stagnira u rezultatima, a u prirodoslovnoj pismenosti pada. Radi se o najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju u kojem sudjeluju 15-ogodišnji učenici OECD zemalja (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) i zemalja partnerica. Detaljnije rezultate PISA 2018 pročitajte ovdje.
U vrijeme štrajka neki su (primjerice sindikalist Branimir Mihalinec u jednoj od HRT-ovih emisija Otvoreno) govorili da je s obzirom na to koliko Hrvatska ulaže u obrazovanje rezultat PISA testova dobar. Provjerili smo što izvještaj PISA 2018. govori o povezanosti ulaganja u obrazovanje i rezultata na ovim testovima koji ne ispituju puko reproduciranje naučenog, već sposobnost učenika da primijene usvojena znanja i vještine.
BDP nam ne govori koliko zemlja stvarno ulaže u obrazovanje
Kada se uspoređuje BDP po stanovniku zemlje s postignućima učenika pokazuje se snažna povezanost. Međutim, u izvještaju se navodi da neke zemlje postižu bolje rezultate od zemalja sa sličnim ili većim BDP-om te da BDP pokazuje samo potencijal neke zemlje za ulaganje u obrazovanje, a ne to koliko ona u njega stvarno ulaže.
Hrvatska je ostvarila sličan rezultat kao i zemlje s iznadprosječnim BDP-om poput Nizozemske, Austrije, Švicarske i Islanda te kao i zemlje s ispodprosječnim BDP-om (ali većim od hrvatskog) poput Latvije, Italije, Mađarske, Litve i Rusije. Prema apsolutnom prosječnom rezultatu, nema zemlje s nižim BDP-om od hrvatskog koja je ostvarila bolji prosječni rezultat u čitalačkoj pismenosti od Hrvatske.
Prikaz 2.11. prikazuje koordinatni prikaz zemalja s obzirom na njihov prosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti na vertikalnoj osi i s obzirom na BDP per capita izražen u američkim dolarima (USD). Vertikalna crna linija predstavlja prosječni BDP zemalja članica OECD-a koji iznosi 44.956 USD-a, a horizontalna narančasta linija predstavlja prosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti OECD-a.
Financijsko ulaganje u obrazovanje ima učinka do određenog iznosa
S druge strane, kada se analizira odnos između iznosa koji se izdvaja za obrazovanje po učeniku u dobi od 6 do 15 godina i prosječnog rezultata u čitalačkoj pismenosti, u ovom ciklusu pokazan je pozitivan odnos. Drugim riječima, što neka zemlja više izdvaja za obrazovanje po učeniku, to je veći i prosječan rezultat te zemlje u čitalačkoj pismenosti. Međutim, u izvještaju se navodi da stopa rasta rezultata nakon određenog iznosa koji se izdvaja gubi na snazi.
Prema procjenama, Hrvatska po učeniku u dobi od 6 do 15 godina izdvaja 52.491 USD (oko 352.000 kuna), što je smješta u skupinu zemalja koje po učeniku troše manje od prosjeka OECD-a (89.092 USD).
Prosječan hrvatski rezultat u čitalačkoj pismenosti u ovom ciklusu istraživanja sličan je rezultatu Nizozemske, Austrije i Islanda iako te zemlje po učeniku izdvajaju dvostruko više od Hrvatske. Međutim, hrvatski su učenici prosječno ostvarili isti rezultat u čitalačkoj pismenosti kao i ruski učenici, iako Rusija po učeniku izdvaja gotovo 10.000 USD manje od Hrvatske.
Prikaz 2.12. prikazuje koordinatni prikaz zemalja s obzirom na njihov prosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti na vertikalnoj osi i s obzirom na izdvajanje po učeniku izraženo u američkim dolarima (USD). Vertikalna crna linija predstavlja prosječno izdvajanje po učeniku u zemljama članicama OECD-a, a horizontalna narančasta linija predstavlja prosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti zemalja OECD-a.
ZAKLJUČAK IZVJEŠĆA NAVODI DA VEĆE ULAGANJE U OBRAZOVANJE NE ZNAČI NUŽNO I BOLJE REZULTATE
U svim ciklusima PISA istraživanja do sada se pokazalo da veće ulaganje u obrazovanje ne osigurava nužno i bolje obrazovne ishode. Naime, iako PISA upućuje na snažnu povezanost između bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i postignuća učenika, neke zemlje postižu bolje rezultate od zemalja sa sličnim ili većim BDP-om. No, BDP po stanovniku pokazuje samo potencijal neke zemlje za ulaganje u obrazovanje, a ne koliko neka zemlja zapravo ulaže u obrazovanje. Kad se analizira odnos između stvarnih izdataka za obrazovanje po učeniku u dobi od 6 do 15 godina i postignuća učenika, i u ovom je ciklusu PISA istraživanja uočen pozitivan odnos: kako rastu izdaci za obrazovanje po učeniku, raste i prosječan rezultat zemlje. Međutim, taj odnos brzo gubi na snazi. Hrvatska je tako u ovom ciklusu istraživanja ostvarila sličan rezultat kao i neke zemlje s većim izdacima za obrazovanje po učeniku, ali i kao neke zemlje s manjim izdacima za obrazovanje. Ovi podaci upućuju na zaključak da je ulagati u obrazovanje važno, ali da je još važnije pažljivo promišljati o načinima na koje se sredstva za obrazovanja raspoređuju. Primjerice, najuspješniji obrazovni sustavi češće ulažu u kvalitetu nastavnika i poučavanja i nastavničke plaće nego što implementiraju mjere poput povećanja broja sati učenja ili smanjivanja veličine razreda, piše u izvješću PISA 2018.
