Proveli smo dan u Mlinarskoj i provjerili kako se obrazuju medicinske sestre koje su tražene u cijeloj Europi

Nakon što smo posjetili Strukovnu školu Vice Vlatkovića u Zadru, put nas je odveo u Mlinarsku. Škola za medicinske sestre Mlinarska osnovana je još 1921. u Zagrebu i jedna je od prvih škola za medicinske sestre. Uz školu se nalazi i Učenički dom za djevojke. Osim što smo saznali kako se školuju medicinske sestre i tehničari, koje strukovne vještine stječu te planiraju li i oni pobjeći u Njemačku – zemlju u koju ova struka hita – otkrili smo da škola sudjeluje u brojnim europskim projektima, a jedan od njih je i Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji se održava ovaj tjedan.

Škola za medicinske sestre Mlinarska |foto: Silvija Vuković

Škola za medicinske sestre Mlinarska prva je stručna škola za izobrazbu medicinskih sestara u sjevernoj Hrvatskoj. Uz nju se nalazi i Učenički dom za učenice koje dolaze iz udaljenijih krajeva.
Od 2010. godine uvedeno je petogodišnje školovanje, pa dok neki svoje strukovno obrazovanje završavaju nakon tri godine, medicinari još dvije provode u sustavu srednjoškolskog obrazovanja.

–  Iz škola su izašle tri generacije učenika u ovom teškom i odgovornom zanimanju, deficitarnom u cijelom svijetu. Zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege priznato je u cijeloj EU. Naši učenici pronalaze posao u rekordnom roku. Prije je dobivanje potvrde o samostalnom radu, licence, nakon završenog četverogodišnjeg programa zahtijevalo godinu stažiranja. Sada učenici u petoj godini školovanja usvajaju znanja i vještine iz važnih predmeta struke. Nakon završetka petogodišnjeg programa odmah dobivaju licencu od Hrvatske komore medicinskih sestara, objašnjava ravnateljica škole, Asja Jelaković.

Učionica u školi |foto: Silvija Vuković

Na satu strukovnog predmeta

Izdvojeni članak

Povijest obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj spominje se od 15. stoljeća

Jedan od strukovnih predmeta koje učenici četvrtog razreda prolaze zove se Hitni medicinski postupci. Na satu nastavnika Ivice Matića uče nešto što bi se na prvu učinilo slično onome što se polaže na prvoj pomoći u autoškoli, ali ovo je puno više od toga. Na sat kojem je prisustvovala autorica reportaže, došlo je nešto više od deset učenika. Podijeljeni su u manje grupe jer manji broj učenika omogućava kvalitetniji rad s njima.

Učenici Škole za medicinske sestre Mlinarska|foto: Silvija Vuković

– Tko će nam objasniti koja je razlika između prve pomoći i hitne pomoći? – pita profesor.

– Hajde ti, Ivane.

– Prva pomoć je pomoć koja se pruža naglo oboljeloj osobi na mjestu nesreće sa svrhom spašavanja života i sprečavanja komplikacija, a hitna medicinska pomoć je medicinska disciplina koju obavljaju zdravstveni djelatnici u obavljanju hitnih stanja na mjestu nesreće, tijekom transporta i u ordinaciji, odgovara Ivan.

– I predobro si to naučio, k’o pjesmicu – zadovoljan je profesor.

Nastava Hitnih medicinskih postupaka|foto: Silvija Vuković

Učenici nemaju udžbenik iz predmeta hitni medicinski postupci, ali to im ne predstavlja veliki problem. Zapisuju sve što im profesor objašnjava, a zatim prelaze na praktični dio u kojem uz pomoć mnogobrojne opreme i modela uvježbavaju ono o čemu su slušali.

Umjetno disanje na fantom lutki|foto: Silvija Vuković

Učenici na praktičnom dijelu nastave|foto: Silvija Vuković

Učenici na praktičnom dijelu nastave|foto: Silvija Vuković

Ravnateljica objašnjava da se vježbe koje učenici imaju izvode u klinikama, vrtićima, domovima umirovljenika i kućnoj njezi. Osim toga, svaka učionica je opremljena projektorom, platnom i računalom. Svaki strukovni kabinet također ima navedenu IT opremu i sve potrebne modele i fantome.

– Smatram da smo dobro opremljeni, ali svakako bi nam trebalo još prostora. Nastavnici ni općeobrazovnih, niti strukovnih predmeta nemaju svoje kabinete. Knjižnica ima zavidan broj knjiga i prostor za rad što nastavnika, tako i učenika, govori ravnateljica Jelaković.

Oprema na kojoj učenici vježbaju|foto: Silvija Vuković

Važnost strukovnog obrazovanja prepoznaje i EU

Škola sudjeluje na Europskom tjednu vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji se na razini Europske unije održava ovaj tjedan od 20. do 24. studenoga.

– Cilj tog projekta je predstavljanje brojnih mogućnosti koje nudi strukovno obrazovanje. Promovira se strukovlje kao prvi izbor u karijeri. Naše aktivnosti su prepoznate i prihvaćene od Europske komisije te se naša Ustanova nalazi na Mapi aktivnosti među drugim ambicioznim školama širom Europe! Među glavnim aktivnostima je promocija vještina stečenih tijekom mobilnosti kroz program Erasmus+. Mi se uključujemo i s različitim drugim aktivnostima. Recimo, na Dan šećerne bolesti mjerit ćemo vrijednosti šećera u krvi susjedima u našoj lokalnoj zajednici, objašnjava ravnateljica.

Izdvojeni članak

Dok se svi svađaju oko lektire i povijesti, mala kurikularna reforma strukovnog obrazovanja prolazi bez puno buke

–  Naglašavaju važnost strukovnog obrazovanja i traže od svake zemlje, škole, da se uključe barem simbolično kroz jedan tjedan i pokažu svijetu vještine koje se mogu steći u strukovnom obrazovanju, a koje su važne i za vlastiti život i za strukovno obrazovanje i za naciju i za cijelu Europu. Mi smo jedna od rijetkih škola koja će kroz različite aktivnosti prenijeti sliku o strukovnom obrazovanju za kvalifikacije za medicinske sestre van. Radit ćemo to na školskoj, gradskoj, županijskoj, nacionalnoj i europskoj razini, objašnjava Matić.

Učionica u školi |foto: Silvija Vuković

Državna matura ne predstavlja im problem, a voljeli bi ostati raditi u Hrvatskoj

Učenici svoje srednjoškolsko obrazovanje u medicinskoj školi završavaju obranom završnog rada.  Ravnateljica Jelaković govori da na ispitima državne mature učenici pokazuju dobre rezultate i upisuju se u svoju vertikalu bez ikakvih problema.

– Naravno da nisu u jednakom položaju s učenicima gimnazije i trebaju uložiti dodatni trud kako bi nadomjestili znanja iz općeobrazovnih predmeta. Škola im organizira fakultativnu nastavu iz hrvatskog jezika od trećeg do petoga razreda, matematike od četvrtog do petog razreda i strane jezike u petom razredu. Žele li ostati i dalje se školovati u svome zanimanju, svakako su u prednosti pred gimanzijalcima jer postoji mogućnost školovanja uz rad, ističe ravnateljica.

Ipak, poznato je da mnoge medicinske sestre nakon školovanja odlaze raditi u Njemačku. Ravnateljica objašnjava da je to zato što je Njemačka upoznata s našim školovanjem i kvalitetom rada u našim zdravstvenim ustanovama. Osim Njemačke, u zadnje tri godine otvorila su se dva velika tržišta za svijet rada medicinskih sestara, Velika Britanija i Irska.

– Starenje stanovništva EU, zahtjevnost medicine i potreba za zdravstvenom njegom otvaraju izlaznu kartu našim učenicima, objašnjava ravnateljica.

Ipak, učenici ne pokazuju veliku želju za odlaskom iz Hrvatske. Barem im trenutno to nije u planu.

– Planiram nakon škole upisati sestrinstvo ili čak medicinu, kaže nam Anamarija, učenica četvrtog razreda.

Njena kolegica osim sestrinstva razmišlja i o Učiteljskom fakultetu.  Slažu se da bi voljele ostati raditi u Hrvatskoj.