‘Bogati glupani vjerojatnije će završiti faks od pametnih siromaha’
Hrvatski obrazovni sustav nije pravedan. Drugim riječima, ne pruža svima jednak pristup obrazovanju, odnosno jednake startne pozicije. Paul Krugman, profesor na Princetonu, kolumnist New York Timesa i nobelovac iz područja ekonomije objašnjava zašto bogati glupani imaju veće šanse za završetak studija i uspješnu karijeru od pametnih siromaha.
splicetoday.com
– Uvijek sam govorio da nemam ništa protiv bogatih, samo bih uzeo dio njihovog novca i pomogao onima kojima je potrebno. Međutim, gledajući kroz prizmu političke ekonomije, ekstremno bogati jesu problem, čak i da im oduzmemo dio novca. Ako gornjih 0,1 ili 0,01 posto posjeduje toliko novca koliko posjeduje, onda to potkopava demokraciju, započeo je svoj intervju za businessinsider.com Paul Krugman, ekonomist sa Sveučilišta Princeton i kolumnist New York Timesa.
Kapitalizam i demokracija nisu kompatibilni
Iako se samo oko rečenice ‘bogatstvo i demokracija ne idu ruku pod ruku’ može napisati, a i napisano ih je mnogo, doktorat, mi ćemo vam to pokušati prikazati na primjeru hrvatskog obrazovnog sustava.
Sustav visokog obrazovanja u nas je takav da svatko tko prvi put upiše prvu, i svaku sljedeću, godinu studija ne plaća školarinu. Sada će mnogi od vas pomisliti ‘Pa što je tu loše? To je pravedno! Onaj tko se trudi i radi ne plaća! Zašto bi država izdvajala novac za nekoga tko ne uči?’.
Sreća je ogroman faktor
Ipak, razočarat ćemo vas jer je to i loše i nepravedno, a zašto je to tako objašnjava profesor Krugman koji je 2008. dobio Nobelovu nagradu iz područja ekonomije.
– Sreća je ogroman faktor da bi netko bio uspješan. Uspješni ljudi će to teško priznati, ali treba biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Evo, ja imam uspješnu karijeru, ali postoji još mnogo jednako prosvijetljenih ljudi koji, jednostavno, nisu bili na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ali, još važnije je to da je jako teško biti siromašan. Zamislite samo da vam se dijete razboli, a nema zdravstveno osiguranje. Zamislite samo koliko malo prostora za pogrešku imaju ti ljudi, kaže Krugman.
Obrazovanje nije svima jednako dostupno
Malo prostora za pogrešku. U ovoj rečenici leži bit problema što se našeg primjera tiče. Naime, ovaj tko ima dovoljno novca, može si dozvoliti da padne godinu. S druge strane, onaj tko nema, ne može, a često uz studij mora i raditi. Jer stan, materijali za faks, hrana i socijalni život nisu besplatni. Također, ovi s novcem su, kao što je to Krugman napomenuo, jednostavno imali sreće. Dijete nema apsolutno nikakvog utjecaja na to tko će ga roditi niti apsolutno nikakvih zasluga po pitanju materijalnog stanja roditelja.
– Glupo bogato dijete prije će završiti fakultet i imati uspješnu karijeru, nego pametno, a siromašno, zaključuje Krugman.
I istinu zbori. Stavimo sada na stranu onu narodnu ‘fakultet završava dupe, a ne glava’ (iako je to ,također, istina, op.a.). Ako samo jedno dijete u Hrvatskoj ne upiše fakultet, ili prekine studij, samo zato što ga ne može platiti, onda to ne znači ništa drugo nego da obrazovanje u nas nije svima jednako dostupno.
