Boris Jokić: Mladi učinkovitije uče izvan škole, pa školu moramo približiti životu
Voditelj ekspertne radne skupine za provođenje reforme školstva Boris Jokić komentirao je hrvatski obrazovni sustav kojem je potrebna reforma, jer hrvatski učenici pokazuju ispodprosječne rezultate u sve tri vrste pismenosti i kao nacija ostvarujemo loše odgojno-obrazovne rezultate. Kao jednu od najvažnijih promjena navodi dulje trajanje osnovnoškolskog obrazovanja i smanjenje obujma sadržaja koji se uči u školama.
Boris Jokić Screenshot|Youtube
Koje su manjkavosti hrvatskog obrazovnog sustava i zašto hrvatski učenici ostvaruju loše rezultate u sve tri vrste pismenosti, komentirao je voditelj ekspertne radne skupine za provođenje reforme školstva Boris Jokić za n1info i objasnio zašto nam je potrebna reforma i koje su glavne promjene koje će se dogoditi u hrvatskim školama. Kao jednu od najvažnijih promjena navodi dulje trajanje osnovnoškolskog obrazovanja i smanjenje obujma sadržaja koji se uči u školama.
Reforma će trajati od 10 do 15 godina
Jedna od brojnih manjkavosti našeg obrazovnog sustava je da djeca uče stvari koje im nisu bitne, primjerice, o fotosintezi se kroz školovanje uči pet puta, a najteže je gradivo u petom razredu, dok informatiku primjerice uče po programu napisanom 1993. godine, upozorava Boris Jokić i dodaje kako se politika uvukla u škole, no obrnuto se nije dogodilo, a reforma mora trajati dulje od jednog mandata, od 10 do 15 godina i političke opcije to trebaju poštovati. Kurikulumski program puno je više od kurikuluma i za razliku od sadašnjeg sustava u čijem je centru nastavnik, kurikulumski program u središte stavlja učenike, a podrazumijeva i nove udžbenike, digitalne sadržaje i osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika.
Novi kurikulumski program ne zahtijeva ukidanje predmeta, nego smanjenje obujma sadržaja koji se usvaja u školama i produljenje trajanja osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina. Učenici će sami birati svoja opredjeljenja, pa će imati mogućnost odabira između osam modula, koji će se uvesti u školskoj godini 2021./2022. Odabir modula učenicima će omogućiti da u trećem i četvrtom razredu pojačano slušaju predmete koji su dio modula kojeg su odabrali. Jedan od modula bio bi inženjerski, u kojem bi učenici imali pet sati matematike i tri sata informatike. Učenici koji se opredijele za umjetnički modul bi više sati tjedno slušali likovni, glazbeni i književnost.
U strukovnim bi školama učenici upisivali sektor i podsektor, a u trećem i četvrtom razredu projektno bi se vezli uz određeno zanimanje i tako bi se bolje prilagodili tržištu rada i mogli bi skakati iz zanimanja u zanimanje u pojedinom sektoru. Ove se promjene ne smiju provoditi naglo, upozorava Jokić, treba pričekati da se i gospodarstvo primijeni u strukovno obrazovanje, jer trenutno ni nema gospodarstvenika koji bi primili učenike da kod njih dio vremena rade.
Učiteljima treba dati veću autonomiju
Vrednovanje rada nastavnika predviđeno je u strategiji kroz vrednovanje rada škola, ali ne kao inspekcija nego kao podrška, komentira Jokić, jer se neće uvoditi provjera nego licenciranje nastavnika. Nastavnici imaju važnu ulogu i kod obrazovanja darovite djece, za koju se planiraju uvesti sustavna rješenja, poput ranog prepoznavanja, promjena ishoda i promjene pristupa, jer smo kao društvo jako neosjetljivi na bogatstvo koje imamo, smatra Jokić.
Kurikulumski je program usmjeren i na razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje, poput obrazovanja odraslih. Škola je, smatra Jokić, precijenjen oblik učenja jer mladi puno više uče izvan škole, pa se škola mora približiti životu jer je obrazovanje kontinuirani proces koji ne završava po završetku škole. U osnovnim se školama neće povećavati satnica, pa neće biti ni više tjelesnog, ali će se uvesti projektni tjedni gdje će učenici moći sudjelovati u sportskim aktivnostima. Važno je ne opteretiti djecu, upozorava Jokić, što roditelji često čine kada djeci strukturiraju slobodno vrijeme tako da ga gotovo niti nemaju, a djeca se razvijaju a različite načine. Velik problem demografskog pada u Hrvatskoj možemo iskoristiti za povećanje kvalitete nastave, jer je sada manji broj učenika po nastavniku, 1996. godine bilo je 600 tisuća, a sad je 300 tisuća učenika, dok je broj nastavnika i škola ostao isti. Čitav intervju pogledajte u videu u nastavku.
