Bosanaci, Kosovari i Kinezi nakon domaćih učenika najbrojniji u našim srednjim školama
Hrvatske srednje škole često su prioriteti i učenicima koji ne stanuju u našoj državi, a prošle školske godine je 168 stranaca upisalo neku od 440 srednjih škola. Iako škole učenke iz BiH koji imaju domovnicu ne svrstavaju među strance, u podacima DZS-a čine najbrojniju skupinu inozemnih srednjoškolaca. Nakon istočnih susjeda, u našim srednjim školama nazastupljeniji su učenici iz Kosova, SAD-a, Kine, Rusije i Njemačke.
Broj stranih srednjoškolaca i onih s prebivalištem u RH
Školske godine 2012./2013. u hrvatskim srednjim školama sjedilo je nešto više od 183 tisuće školaraca od čega je 168 stranih učenika među kojima su očekivano najbrojniji stanovnici BiH. Iz podataka koje su prikupili u Državnom zavodu za statistku dobili smo uvid u to iz kojih država, izuzev spomenutih susjeda, dolazi najviše inozemaca u potrazi za srednjoškolskim obrazovanjem koje pruža naša država.
Kosovo, SAD i Kina na vrhu liste po broju učenika u hrvatskim srednjim školama
U klupama srednjih škola diljem Lijepe naše prošle školske godine sjedilo je 55 učenika iz BiH, od čega njih devetero u isto vrijeme nije živjelo u našoj državi. Na drugom mjestu našlo se 12 učenika koji dolaze iz Kosova, a zatim slijede SAD i Kina s 11 srednjoškolaca koji griju stolice u hrvatskim obrazovnim ustanovama, ali njih ukupno devetero nije stalno nastanjeno u Hrvatskoj.
Srednjoškolsko obrazovanje u našoj državi potražilo je devetero Rusa, svega jedan manje Nijemac, a zanimljiva je činjenica da iz susjedne Srbije dolazi svega šestero srednjoškolaca od kojih samo dvoje živi u Lijepoj našoj.
Strani srednjoškolci koji plaćaju minimalno 2 500 kuna školarinu
‘Srednjoškolci iz BiH za nas nisu stranci’
Među spomenutim strancima, poseban status zauzimaju oni najmnogobrojniji koji spadaju pod ‘domaće strance’. – Našu školu nikada nisu upisali strani učenici, a što se tiče srednjoškolaca iz BiH, tko god ima domovnicu za nas nije stranac, izjavila je ravnateljica Zdravstvene škole u Splitu Mirjana Kurtović. Posebne upisne kvote za strance stoga za spomenutu školu nisu ni određene, a ravnateljica veliki broj učenika iz BiH, kao i škola prije niti nakon ulaska u EU, ne svrstava pod strance.
S obzirom da u Hrvatskoj postoji 16 zdravstvenih škola, a samo četiri nude smjer laboratorijskog tehničara, među kojima je i splitska Zdravstvena škola, nije ni čudno da se upravo na tom smjeru nalazi najveći broj ‘domaćih stranaca’. – U mom razredu od 27 učenika, čak nas je osmero bilo iz BiH, ali se po načinu upisa nismo ni na koji način razlikovali od učenika rođenih u Hrvatskoj, objašnjava bivša učenica Ivana Vukadin.
Iako smo odnedavno članica EU, a BiH nije, svaki učenik koji prilikom e-upisa dostavi domovnicu i dalje će biti jednakopravan srednjoškolcima koji su rođeni i odgajani u Hrvatskoj.
