Čelnica nastavničkog sindikata: ‘Morat će se razmišljati o razlici između člana i nečlana’
Već tjednima traju pregovori Vlade i sindikata oko Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) koji određuje materijalna prava zaposlenika u javnom sektoru, među ostalima i oko 70 tisuća zaposlenih u školstvu. Sindikati ističu neprihvatljivim ponudu Vlade prema kojoj se ne bi povećavala osnovica plaća u javnom sektoru te odbijanje uvođenja 13. plaće. Istodobno, čelnica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nada Lovrić, ističe i kako će se jednom morati razmišljati o razlici u pravima onih koji su članovi sindikata i onih koji to nisu.
Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama|foto: srednja.hr
U Matici sindikata održana je konferencija za medije povodom posljednje ponude Vlade u pregovorima oko novog Temeljnog kolektivnog ugovora. Na posljednjem sastanku Vlada je odbila zahtjev za povećanjem osnovice plaće, kao i onaj za uvođenjem 13. plaće u javni sektor, ali i povećanje nekih drugih materijalnih prava zaposlenika. Iz Vlade su spremni pregovarati samo o korekciji dvaju materijalnih prava: sistematskih pregleda i naknade za prijevoz.
Ekonomist sindikata: ‘Trenutna pozicija Vlade čini nam se nepravedna’
Sindikati smatraju da Vlada ima prostora da sjedne s njihovim predstavnicima za stol i dogovori neku vrstu povišice, istaknuo je na konferenciji za medije Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
– Trenutna pozicija Vlade čini nam se nepravedna, ekonomski neopravdana, a ja bih rekao za Vladu i politički štetna. Općenito, neka atmosfera u društvu je toksična, svi smo već siti i iscrpljeni od pandemije, a toga nisu imuni ni naši zaposlenici u državnim i javnim službama. Dapače, zbog uvjeta u kojima rade vjerojatno su još više pogođeni i više istraumatizirani s obzirom na ono što nam se događa. Kad Vlada sada kaže, bez obzira na sve to, mi smatramo da vi ovih idućih 12 mjeseci ne trebate dobiti nikakvu povišicu plaće, ja se bojim reakcije tih ljudi, na koji način će oni reagirati. Tim više, ekonomske okolnosti nisu takve da bi Vlada mogla reći da u ovom trenutku nema novaca ili da je izuzetno teško pronaći novce za određenu razumnu i smislenu povišicu plaća. Mi smo se ove godine relativno dobro oporavili, rast će biti realan biti negdje oko 10%, iznad onoga što Vlada planira, znači da ćemo u jednoj godini nadoknaditi ovu kriznu korona-godinu. Nominalno gledano, kada se tu uključi ova inflacija, imat ćemo veći BDP za nekakvih 13%, istaknuo je, među ostalim, Kroflin.
Dodaje da javne financije stoje relativno dobro te da smo jedna od zemalja koje su smanjile deficit, smanjila javni dug u odnosu na 2020. te da se takvi trendovi planiraju i za 2022. godinu. Ističe i da će, ako ne dođe do povećanja plaća, one biti za četiri posto manje jer će toliko zbog inflacija oslabiti kupovna moć.
– Nadamo se da će se idućeg utorka Vlada pomaknuti sa svoje pozicije i da ćemo zapravo započeti pregovore o osnovici, ali i potencijalno drugim materijalnim pravima zaposlenika za 2022. godinu, kaže Kroflin.
Sindikati u utorak očekuju ‘ozbiljan prijedlog’
Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, na konferenciji je rekla da su svi pregovarači na sastanku s Vladom u utorak bili zatečeni.
– Mi smo izašli sa svojim prijedlozima, poslije toga dobili smo izračune i sada smo očekivali protuprijedlog Vlade. Ono s čime je Vlada izašla, to nije prijedlog i to tako treba gledati. Mi ozbiljan prijedlog očekujemo uistinu u utorak jer ne možemo vjerovati da u okolnostima koje je Matija obrazložio možemo ostati ukopani, da ćemo dozvoliti da se tako veliki broj zaposlenika u Hrvatskoj ne pomakne s mrtve točke, veli Lovrić
Dodaje i da od siječnja iduće godine, kada se uvodi euro, sve očekuje suočavanje s visinom plaća.
– Uvođenjem eura ne samo da će cijene biti lako usporedive u cijeloj EU, vidjet ćemo ustvari kako je kada se suočimo da jedan profesor radi za 800 do 900 eura plaće, a o ostalim zaposlenicima u Hrvatskoj neću ni govoriti. Iz Hrvatske je već otišlo 400.000 ljudi, u sustavu srednjih škola koje predstavljam već je jako teško dobiti stručnjake u strukovnim školama, a ovakvim odnosom prema zaposlenicima vrata za odlazak bit će širom otvorena i dalje, rekla je Lovrić.
Lovrić: ‘Jednom će se morati razmišljati o razlici člana i nečlana’
Napominje i da je većini jasna pozicija Vlade – da barataju s dvije strane od kojih je jedna odgovornost prema svim građanima i želja da se sa što manje novca dobije što kvalitetnija usluga koju daju javne službe. A s druge strane Vlada je poslodavac tim javnim službama.
– Balansirati među te dvije situacije nije lako i nije jednostavno. Ali moramo biti svjesni da nema kvalitetne usluge za male novce, rekla je Lovrić.
Čelnica srednjoškolskog sindikata tvrdi i da nije samo u pitanju ignoriranje zahtijeva o povećanju osnovice i 13. plaće, nego i nekih drugih materijalnih prava koja sindikati traže. Za primjer iznosi zahtjev Nezavisnog sindikata koji je tražio da se onima s postdiplomskim specijalističkim studijima uvede dodatna naknada ili da se za 100 kuna poveća dar za dijete. Dotaknula se i teme koja se nerijetko spominje tijekom sindikalnih pregovora, a to je uvođenje razlike u pravima onih koji su članovi sindikata i onih koji to nisu.
– Sindikati će učiniti sve da zaštite svoje članove i to je ono ispod čega ne možemo i to je ono zbog čega smo ovdje za svoje članove. Jednom će se u Hrvatskoj, to nije ovaj trenutak, ali morati razmišljati o razlici člana i nečlana. To je ono što naši članovi od nas očekuju, s obzirom na to da financiraju član sindikata i da financiraju i rad ovih pregovaračkih tijela, da se tog prava koje izbore članovi sindikata ne može dugoročno odnositi na sve. neka zajednička prava svakako, ali nešto se mora pomaknuti da imamo tu razliku člana i nečlana, rekla je Lovrić.
Šprem: ‘Mi napumpamo, budimo realni, naše zahtjeve’
Na pitanje novinara koliko je realno govoriti o povoljnoj gospodarskoj situaciju Hrvatskoj, Sanja Šprem, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja, kaže da ako se očekuje rast plaća u privredi i rast inflacije i ako se premijer hvali da smo jedna od najbrže rastućih zemalja po pitanju oporavka, ona onda ne razumije zbog čega bi bilo koji član sindikata očekivao da neće doći i do rasta njihove osnovice. I Šprem ističe da je težište na pregovorima oko osnovice, ali podsjeća da su sindikati imali i zahtjeve oko nekih drugih prava.
– Vlada RH u ovom momentu mora shvatiti da ako im se da ako im se govori jasno i poručuje da RH ima novaca ima novaca, da izlazimo najbrže iz ekonomske situacije, da jako dobro stojimo, onda ne može očekivati da će ijednom zaposleniku u javnom sektoru biti prihvatljivo jedno veliko nula, rekla je Šprem.
Naglasila je još jednom da se ljudi koji su ostali u Hrvatskoj na neki način moraju motivirati. Šprem kaže i da je do sada bilo šest sastanaka, ali da njihov konačan broj nije konkretno definiran te da nema osjećaj da se krenulo s pregovorima.
– Mi smo dali precizne zahtjeve o kojima smo detaljno promišljali, javno komunicirali. Vlada cijelo vrijeme sa svojim prezentacijama odugovlači i kupuje vrijeme. Mi smo dali svoje zahtjeve, Vlada je ponudila nulu. Niti jedan rast materijalnih prava iz TKU, osim razgovora o sistematskim pregledima i prijevozu, sada imam osjećaj da tek žustro počinju pregovori, rekla je Šprem.
Dodaje i da ne vidi prostora da se pregovori odulje jer u školstvu ističu i granski kolektivni ugovori.
– Vlada uvijek kreće s najnižom ponudom, znate, to su pregovori. Mi napumpamo, budimo realni, naše zahtjeve, a oni kreću s najnižom ponudom, da bi se došlo do nekih pomaka. No ovakva ponuda od nula budi osjećaj gorčine, to je poruka ne nama, nego svim zaposlenima u javnom sektoru koliko ih Vlada cijeni, rekla je Šprem.
Čitavu konferenciju sindikata možete vidjeti u videu u nastavku:
