Čelnici 14 udruga zgroženi zbog informatike u cjelodnevnoj školi, kažu da je kurikulum ‘nevjerojatno loš’
Čelnici 14 udruga iz područja robotike, informatike i STEM-a poslali su pismo Ministarstvu znanosti i obrazovanja u vezi nastave Informatike unutar eksperimentalnog programa cjelodnevne škole. Umjesto dva sata izborne Informatike, najmlađi, učenici od 1. do 4. razreda, u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole imat će tjedno jedan sat novog obveznog predmeta koji će se nazivati Informacijske i digitalne kompetencije. To čelnici udruga iz sektora smatraju smanjenjem sati, a kurikulum nazivaju nevjerojatno lošim i tek skraćenom inačicom postojećeg bez ažuriranja i napretka.
Ilustracija: Unsplash
Naime, prema ovih dana predstavljenom eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, umjesto dva sata izborne Informatike, učenici od 1. do 4. razreda tjedno će imati jedan sat novog obveznog predmeta koji će se nazivati Informacijske i digitalne kompetencije. Škole koje to žele, i u kojima postoji interes učenika i učitelja, u sklopu izbornog dijela nastave cjelodnevne škole mogu provoditi dodatne izvannastavne aktivnosti vezane uz područje informatike. No, protiv toga su se pobunili čelnici 14 udruga iz područja robotike, informatike i STEM-a.
– Kao udruge koje se bave STEM edukacijom mladih, a posebno informatikom, zaprepašteni smo, šokirani i razočarani najavom smanjenja broja sati informatike u osnovnim školama. Potpuno je neshvatljivo i neprihvatljivo da u 2023. godini, umjesto nužnog povećanja, dobijamo smanjenje satnice, i to jedino informatike, predmeta koji je jedan od najbitnijih i za sadašnje obrazovanje i život djece, a pogotovo za njihovo buduće školovanje i zapošljavanje. Istovremeno, uvode se novi predmeti i povećava satnica, bez da se drugi smanje i moderniziraju, stoji u pismu koje potpisuju čelnici 14 udruga iz područja robotike, informatike i STEM-a.
Ove promjene dolaze, navode čelnici udruga, nakon što se već godinama upozorava da je informatika u srednjim školama iznimno zapostavljena. Sluša se obavezno u samo jednom ili dva razreda, a u ostalima, kažu, postoji eventualno kao izborni predmet. To sve u godinama, ističu, kada ih se priprema za fakultete i tržište.
– Umjesto da pogotovo informatici u srednjim školama pojačamo satnicu, uvedemo je u sve godine svih usmjerenja, mi smo suočeni s daljnjim smanjenjima. Djeca dolaze u srednje škole i na fakultete s premalo digitalnih kompetencija, odnosno prepuštena su sama sebi, entuzijazmu nastavnika i udrugama da tim znanjem i vještinama nadomjeste ono što nisu dobili u osnovnoj i srednjoj školi, stoji u pismu.
14 UDRUGA
Potpisnici ovog pisma čelnici su i čelnice sljedećih udruga: Hrvatski robotički savez, Hrvatski savez informatičara, Radioklub Pazin, Udruga tehničke kulture Galileo Galilej, Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednica tehničke kulture Dubrovačke-neretvanske županije, Informatički klub Futura, Pozitron – centar za tehnološki razvoj i STEM obrazovanje, RIK Popovača, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet, Hrvatska udruga Linux korisnika, Mladi informatički stručnjaci, Centar za izvrsnosti informatike Međimurske županije i Samoborska udruga roditelja za lokalne aktivnosti.
‘Informatika nije samo jedan sporedni predmet’
Informatika odavno nije samo jedan sporedni predmet, napominju, već postaje temeljni alat poput matematike. Stečena se znanja i vještine izravno i trenutno, navode, primjenjuju u svim ostalim predmetima i školovanju.
– Informatika je već sada jedna od najmodernijih, najtraženijih, najbrže rastućih i gospodarsko najvažnijih struka i grana znanosti i industrije, na kojima počivaju gotovo sva druga područja. Na tržištu postoji velika nestašica i ogromna potreba za tim profilom djelatnika. Bez takvih stručnjaka nazadovat će sve gospodarske grane. Informatika nije samo programiranje, to je niz vještina i kompetencija koje baš sva djeca u školi, bez obzira na odabir budućeg zanimanja, u osnovnoškolskoj dobi moraju dobiti i savladati kako bi mogli koristiti računala, internet i svu sličnu modernu opremu kojom smo okruženi, koja im je nužna za daljnje kvalitetno školovanje i preduvjet za bilo koje zaposlenje, ističu u pismu.
Cijeli se svijet sve više bavi umjetnom inteligencijom, strojnim učenjem, programiranjem, robotikom, automatizacijom. Povećava se, kažu, satnica za to vezanim predmetima na svim razinama školovanja i intenzivno se opremaju, tvrde, i moderniziraju škole.
– A mi jedini u Europi, kao jedna od ’15 najrazvijenijih zemalja’ u 2023. godini planiramo smanjivanje satnice informatike i guranje tog predmeta u izvannastavne neobavezne aktivnosti.Smatramo da je takav pristup iznimno pogrešan i štetan za današnje i buduće generacije, jer već ionako zaostajemo po pitanju sadržaja i količine vremena koje mladima dajemo za ta zanimanja budućnosti. Na ovaj način ćemo zaostajati još više, mladi će nam još više i ranije odlaziti na školovanje u druge zemlje, ostajati tamo radi zapošljavanja, a domaće tvrtke će zbog nedostatka takve radne snage sve više seliti i otvarati urede u stranim zemljama i zapošljavati stranu radnu snagu, ističu.
‘Nevjerojatno loš kurikulum koji izgleda kao samo skraćena inačica postojećeg’
U izradu novog kurikuluma, tvrde čelnici 14 udruga u informatici, robotici i STEM-u, trebalo je uključiti ljude iz nastave, fakulteta iz STEM područja, STEM udruga i struke. Dakle, sve one koji se time aktivno baviti i koji će, kažu, postaviti nužne i temeljne ishode informatičkog obrazovanja. Izostanak kompetentnih ljudi u tom bitnom koraku, dodaju, nedopustivo je i to je rezultiralo, rezolutno tvrde, ‘ovako nevjerojatno lošim kurikulum koji izgleda samo kao skraćena inačica postojećeg’. Nema ažuriranja i dopune modernim tehnologijama, kažu, a iskusni i stručni edukatori iz udruga koje potpisuju ovo pismo, naglašavaju, spremni su dati svoje sugestije oko satnice i kurikuluma pa mole da ih se što prije uključi u proces-
– Svjesni smo nedostatka kadra za predavanje informatike, ali još veći nedostatak kadra je iz matematike čija se satnica ipak povećava. Ministarstvo mora iznaći načina da se ta bitna, a deficitarna zanimanja, dodatno stimuliraju na bilo koji način, inače nećemo niti nadoknaditi zaostatak u kojem se nalazimo, a kamoli napredovati kako bi morali. Informatička industrija Hrvatske najbrže je rastuća grana gospodarstva i po prometu će uskoro nadmašiti nekoliko drugih gospodarskih grana zajedno, pri čemu veliki dio toga otpada na izvoz proizvoda i usluga. Ne smijemo si dozvoliti niti jedan pogrešan korak u obrazovanju koji će naštetiti tome “piljenjem grane na kojoj sjedimo”. Nužno je odgovorno kreirati i prilagođavati sustav obrazovanja za kvalitetnu budućnost djece i mladih i hrvatskog društva, a ovakvi koraci sigurno nisu u tom smjeru, zaključuju u pismu upućenom na Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
NISU JEDINI KOJI SE ŽALE
Ovo nisu jedine primjedbe, ovom je promjenom zgroženo petero sveučilišnih nastavnika informatike koji tvrde da se ovakvom organizacijom nastave smanjuje satnica Informatike u školama, odluku ocjenjuju skandaloznom te od ministra Radovana Fuchsa traže da je promijeni.
– Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi, stoji u uvodu pisma petero sveučilišnih nastavnika informatike, također upućenog na MZO.
