Četrnaestoro nastavnika tužilo nas Agenciji za zaštitu osobnih podataka: Izgubili su
Prije tri godine srednja.hr ekskluzivno je objavila kako su neki nastavnici, za svoj angažman na pripremi materijala za reformu Škola za život, dobili milijunske honorare iz EU fondova. Četrnaestoro nastavnika zbog toga nas je tužilo Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Nije im se svidjelo što smo javno objavili njihova imena i honorare koje su dobili. Taj je slučaj sad dobio epilog – izgubili su. Agencija je zaključila da je u objavi podatka prevladao javni interes, a da je portal srednja.hr obavio adekvatan posao glede iznošenja osobnih podataka nastavnika.
Transparent s prosvjeda podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi, 1. lipnja 2016.
Foto: Ivan Božić, srednja.hr
Prije gotovo tri godine srednja.hr, nakon više od 250 dana istraživanja, ekskluzivno je izvijestila o isplati milijunskih iznosa nastavnicima koji su izrađivali metodičke priručnike za Školu za život, kako je svoj reformski pokušaj nazvala bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Jedna od većih priča koje smo tada objavili odnosi se na milijunske iznose iz EU fondova isplaćene pojedinim nastavnicima koji su izrađivali metodičke priručnike za reformu obrazovanja. Objavili smo tako, konkretno, tablicu s imenima svih nastavnika koji su bili angažirani na EU projektu vezanom za izradu priručnika za Školu za život, te uz svako ime jasno naznačili iznos koji su dobili za svoj angažman.
‘Prevladava javni interes’
Očekivano, naišli smo na negodovanje navedenih nastavnika. Iako generalno nisu imali prigovora na točnost informacija koje smo objavili, neki su od njih pak smatrali da nismo smjeli javno objaviti njihova imena uz honorare koje su dobili na rad na metodičkim priručnicima. I tako nas je njih 14-ero nas odlučilo tužiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Taj je slučaj upravo dobio epilog – izgubili su. Konkretno, Agencija je u rješenju zaključila da smo, u pogledu objave podataka, bili sasvim korektni.
Tako se u rješenju navodi da je srednja.hr zakonito prikupila i javno objavila osobne podatke nastavnika, budući da smo imali pravnu osnovu za prikupljanje takvih podataka sukladno Zakonu o medijima; preciznije da imamo pravo informirati javnost o pitanjima od javnog interesa. U konkretnom slučaju, zaključili su iz Agencije, ‘prevladava javni interes za informacijama o isplati sredstava vezano za rad u sklopu projekta Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme’ čiji je nositelj Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a sufinancijer EU iz Europskog socijalnog fonda.
Objavili smo samo nužne podatke
Osim toga, Agencija u rješenju ističe da smo se adekvatno rukovodili načelom smanjenja količine podataka, odnosno da smo objavili samo najnužniji opseg podataka. Konkretno, mi smo iznijeli ime i prezime nastavnika, vrstu ugovora te ugovoreni iznos. Dalje u rješenju stoji kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno.
– U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim odnosno proračunskim sredstvima. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva, ističe Agencija.
Iz svega navedenog, stoji u rješenju, zaključuje se da objavom gore spomenutog opsega informacija srednja.hr nije povrijedila prava nastavnika čija su imena i honorari objavljeni na našem portalu.
Priručnici, navodno, ne valjaju
Četrnaestoro nastavnika koji su nas tužili Agenciji za zaštitu osobnih podataka, pa sada i izgubili, ukupno su dobili gotovo dva milijuna kuna za svoj angažman na priručnicima. Najviši pojedinačni iznos honorara išao je za rad na priručnicima iz matematike, gdje je nastavnici isplaćeno preko 250.000 kuna; najmanji pojedinačni iznos išao je profesorici tjelesnog koja je za svoj angažman dobila preko 60.000 kuna. Ukupno je kroz autorske ugovore desecima suradnika isplaćeno preko 10 milijuna kuna, a na metodičke priručnika za eksperimentalno provođenje Škole za život potrošeno je sedam milijuna kuna. Zapamtite dobro taj iznos, jer je dodijeljen za priručnike koji – navodno – uopće nisu dobri. Kažemo navodno jer su upravo to bili navodi pomoćnice bivše ministrice Divjak, Lidije Kralj.
– Nakon što su pregledane trenutne inačice metodičkih priručnika i provjereni ugovori s autorima ustanovljeno je da oni ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac, stoji u prvoj rečenici dokumenta kojeg je Kralj poslala nastavnicima koji su radili na uvođenju Škole za život i kojima je za rad na nedovoljno dobrim priručnicima do tada podijeljeno najmanje sedam milijuna kuna.
‘DA SAM MINISTAR SVE BIH OBJAVIO’
– Tema o sredstvima koje su pojedinci dobili za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Škola za život jest tema o kojoj zaista nemam dovoljno informacija. Niti znam tko od stručnjaka sudjeluje niti koliko je novca i za što dobio ili će dobiti. Ono što vam mogu reći iz svoga ministarskog iskustva jest da je najbolji način da prekinete glasine o navodnim isplatama 150 tisuća kuna i više pojedincima koji sudjeluju u različitim aktivnostima u Školi za život taj da javno objavite tko sve radi na kojim aktivnostima i koliko novca za svaku pojedinu aktivnost dobiva ili će dobiti. Pri tome naravno mislim i na metodičke priručnike i edukacije. Da sam ministar, sve bih to javno objavio i cijeli projekt Škole za život učinio potpuno transparentnim, a na taj bih način sasvim sigurno zaustavio glasine koje se posljednjih dana pojavljuju, izjavio je tada u intervjuu asdašnji ministar obrazovanja Radovan Fuchs, a onda savjetnik premijera i koordinator Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.
Parcijalna reforma obrazovanja
Škola za život, naglasimo, bio je krunski projekt ministrice Divjak. Eksperimentalni program Škole za život krenuo je u rujnu 2018. kada je ušao u 74 osnovne i srednje škole. Paralelno s eksperimentalnom provedbom, kroz tu je godinu provedeno nekoliko edukacija nastavnika kako bi se od iduće školske godine Škola za život mogla implementirati u sve škole. U rujnu 2019. godine Škola za život ušla je u frontalnu primjenu u svim školama u Republici Hrvatskoj – uvedeni su novi kurikulumi te obvezna informatika za učenike petih i šestih razreda osnovne škole.
No, valja istaknuti da Škola za život nije isto što i Cjelovita kurikularna reforma za čije se provođenje dvije godine zaredom na prosvjedima okupilo više desetaka tisuća ljudi. Škola za život parcijalna je reforma što se vidi i iz kurikuluma koji su uvedeni – Okvira nacionalnih kurikuluma i Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u školama nema i dosta je neizgledno da će ih u školama ikada biti. Osim toga, Školu za život, o čemu smo detaljno pisali, prate kontroverze poput ove od samog početka.
Sve iznose koje su suradnici dobili za angažman na Školi za život i metodičkim priručnicima možete pronaći u ovom tekstu, gdje se nalazi detaljna tablica.
