Čime se ove godine bave učenici koji su upisali Školu i zajednicu? Uređuju boravak, istražuju potrošnju
Drugu školsku godinu zaredom učenici drugih i trećih razreda srednjih škola u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji mogu slušati fakultativni predmet Škola i zajednica. Predmet je to nalik građanskom odgoju u kojem nema klasičnog ocjenjivanja, već učenici traže rješenja na neki konkretni problem u svojoj zajednici koji žele riješiti. Dok se učenici u Zaboku ove godine bave potrošačkim navikama srednjoškolaca, u zagrebačkoj X. gimnaziji Ivana Supeka uređuju školski prostor za druženje.
Gimnazija A. G. Matoša Zabok (lijevo) i X. gimnazija Ivana Supeka Zagreb (desno) | foto: Gimnazija AGM Zabok, X. gimnazija Zagreb
Učenici drugih i trećih razreda srednjih škola i ove godine u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji kao fakultativni predmet mogu odabrati Školu i zajednicu. Predmet je to koji se ocjenjuje, ali nema klasičnih ispita. Učenici odabiru jedan problem u svojoj školi ili zajednici te tijekom cijele godine pronalaze rješenje za njega u 11 tematskih cjelina.
‘Rezultati analize pokazali su da je učenicima glavni prihod džeparac kojeg troše na hranu, nešto manje na izlaske i odjeću’
Učenici koji su prošle godine slušali predmet nerijetko su odgovore na svoja pitanja tražili od institucija, provodili su ankete, a na kraju godine i predstavljali svoje projekte vladajućima. Predmet mnogi uspoređuju s građanskim odgojem i obrazovanjem, a čime se ove godine bave učenici provjerili smo u dvije škole. Iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku rekli su nam da im je ovogodišnja krovna tema financijska pismenost mladih. Učenike zanima kakvo je znanje njihovih vršnjaka o financijama.
– Ekonomski stručnjaci današnju mladu generaciju, ‘generaciju Z’, smatraju za najkritičnijom skupinom potrošača. Vlada mišljenje da imaju drugačije potrošačke navike od starijih generacija, drugačija očekivanja od proizvoda, drugačiji način kupovanja. Također neki smatraju da generacija Z ne štedi i ne zna puno o tome kako raditi s novcem. Učenice je zanimalo koliko ima predrasuda u tim mišljenjima ili pak koliko ima istine u njima. Kako bi prikupile više informacija osmislile su anketu istražujući dostupnu literaturu, kazala nam je Mirjana Biljan, inače nastavnica likovne umjetnosti koja predaje nastavu Škole i zajednice.
U anketi učenice su, objasnila nam je, provjeravale znanje o financijama i potrošačkim navikama mladih. Ispitanici su trebali objasniti osnovne ekonomske pojmove poput štednje, kredita, kamata, dionica, prihoda i rashoda. Pitali su ih i o navikama trošenja, izvoru prihoda, lošim navikama poput klađenja i o online trgovini. Anketu je ispunilo više od 500 srednjoškolaca Krapinsko-zagorske županije.
– Rezultati analize pokazali su da je učenicima glavni prihod džeparac kojeg troše na hranu, nešto manje na izlaske i odjeću. Odjeću često kupuju u online trgovinama i dosta su dobro upućeni u sigurnosne mjere kod takvih kupovina. Plaćaju karticama, ali i gotovinom. Neki ostvaruju dodatne prihode radeći preko učeničkog servisa tijekom ljeta, određeni dio novaca uspiju ‘staviti sa strane’. Nažalost određen postotak ispitanika, oba spola, priznao je da dio džeparca troši i u kladionicama. Pitanja iz područja znanja o financijama pokazala su se kao teža i nešto manji postotak ispitanika znao je točno odgovoriti, ali ipak dovoljno da možemo zaključiti da i u generaciji Z ima financijski pismenih osoba, pojasnila je Biljan.
‘Učenici uz pomoć dizajnera interijera, profesora latinskog, likovnog i biologije, roditelja i donatora osmišljavaju te uređuju prostor’
Anketa je također pokazala, nastavila je Biljan, da mladi nisu opterećeni dugoročnim ciljevima, već su skloniji bržoj ekonomskoj neovisnosti. Smatra da mladi trebaju više edukacije o raspolaganju financijama pa bi od koristi bilo u nastavni plan i program uvesti financijsku edukaciju.
– Predmet Škola i zajednica u našoj se školi provodi već drugu godinu i imamo vrlo dobar odaziv učenika. Učenicima se sviđa novi koncept nastave koji daje naglasak na samostalnost i kreativnost u radu. Učenici za svoj rad imaju punu podršku škole i ostalih institucija županije, a nastavnici također i punu logističku podršku tima koji je osmislio predmet Škola i zajednica, zaključila je Biljan.
Učenici najveće srednje škole u Hrvatskoj po broju učenika, X. gimnazije Ivana Supeka Zagreb, ove se godine bave temom urbanizma, stanovanja, zdravlja i međugeneracijske solidarnosti. Kako nam je otkrio tamošnji nastavnik Škole i zajednice Srećko Djaković, inače profesor filozofije, učenici su se odlučili za uređenje školskog prostora za provođenje slobodnog vremena, druženja i vršnjačke pomoći u učenju.
– Nazvali smo ga ‘Dnevni boravak prijateljstva’. Odlučili smo izmamiti osmijehe, unijeti optimizam i sreću, stvoriti nova i obnoviti stara prijateljstva, živjeti zdravo i radosno. Cilj nam je kroz uređenje ‘Dnevnog boravka prijateljstva’ usredotočiti se na promišljanje i razvijanje vrlina empatičnosti, solidarnosti i zdravlja. Želimo učiniti školski prostor ugodnijim mjestom boravka. Učenici i učenice uz pomoć dizajnera interijera, profesora latinskog, likovnog i biologije, roditelja, donatora… osmišljavaju i uređuju prostor koji će olakšati uspostavljanje pozitivnih odnosa te time doprinijeti mentalnom, tjelesnom i socijalnom zdravlju i blagostanju, naglasio je Djaković i napomenuo da bi Škola i zajednica trebao biti predmet ponuđen u svim školama jer potiče svjesnost o važnosti aktivnog građanskog odgoja u društvu.
