Članovi sindikata dobivaju dodatna prava u odnosu na nečlanove? ‘Ovo je jedan od najdugovječnijih zahtjeva’
Krajem prošloga tjedna, a nakon mjeseci i mjeseci pregovora, konačno je parafiran tekst Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike javnih službi, koji uređuje i materijalna prava zaposlenika u školstvu. Već je poznato kako su sindikati s vladajućima dogovorili povećanje osnovice za četiri posto i nove pregovore najesen te povećanje naknade za prijevoz i sistematske preglede. No, kako je izvijestio Sindikat hrvatskih učitelja, nakon što na snagu stupe nove zakonske odredbe, ići će se u nove pregovore oko toga da se određena materijalna ili nematerijalna prava ugovore samo za članove sindikata ili da ona budu u višem iznosu. Predstavnike triju najvećih sindikata u školstvu pitali smo kako dišu po ovom pitanju.
Foto: srednja.hr
Još u tijeku pregovora oko nedavno potpisanog Temeljnog kolektivnog ugovora, dio sindikalnih predstavnika naglašavao je potrebu za raspravom oko zakonskih izmjena koje bi u Hrvatskoj dopustile razlikovanje člana i nečlana sindikata pri primjeni prava iz kolektivnih ugovora. Takva se praksa u nekim zemljama svijeta već provodi.
SHU: ‘Ovo je jedan od najdugovječnijeg zahtjeva’
Proteklog tjedna, a netom prije potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) izvijestio je da će, 90 dana nakon što na snagu stupe nove zakonske odredbe, započeti novi pregovori oko toga da se i u Hrvatskoj određena materijalna ili nematerijalna prava ugovore samo za članove sindikata ili da ona budu u višem iznosu.
– Već dulji niz godina dobivamo zahtjeve članova za dodatnim vrednovanjem sindikalne aktivnosti. Naime, sindikat čine članovi i bez njihove edukacije, aktivnosti i organizacije popratnih događaja ne bi mogli imati uspješne borbe za bolja prava, i to za bolja prava svih radnika. Najčešći argument članova sindikata je taj da nečlanovi samo odmahuju glavom, dok se drugi bore za njihova prava jer znaju da će ionako koristiti sve što članovi za njih izbore. Kao sindikat, moramo osluškivati zahtjeve s terena, a ovo je jedan od najdugovječnijih zahtjeva, o kojemu se već dugo raspravlja i na GSV-u. Također, to je postao i službeni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji je prihvatila Europska komisija, upravo u cilju promicanja socijalnog dijaloga i to ‘posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju’, što mnoge zemlje EU već imaju i potiču, a mi tek moramo postići, a što je sve već poznato od srpnja 2021. godine, usvajanjem NPOO-a, kaže nam Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja.
Još od prve pojave ideje o razlikovanju člana i nečlana sindikata u jeku pregovora, ova tema izaziva brojne reakcije na društvenim mrežama. One nisu izostale niti nakon što je SHU informaciju o novim pregovorima objavio na svojoj Facebook stranici. Dio članova pozdravio je tu ideju, drugi dio zaprijetio izlaskom iz sindikata. Čest argument protivnika je da ih sindikati zakonski moraju predstavljati u pregovorima oko materijalnih prava te da bi se, u slučaju da se otvori mogućnost razlikovanja člana od nečlana, onda morala uvesti i mogućnost da svatko pregovara u svoje ime.
– Taj komentar apsolutno ne stoji, a kako se to često događa na društvenim mrežama, tako se i ovaj argument širi kao ‘fake news’ i to najčešće od strane onih kojima smetaju sindikati i koji će rado dočekati ovaj članak ‘na nož’, a sve kako bi mogli sipati negativne komentare, iako je jasno da se mnoga prava iz kolektivnih ugovora ne primjenjuju na sve zaposlenike, već na pojedinog zaposlenika i to ovisno o njegovom zaduženju, specifičnostima njegovog rada, posebne uvjete, otežane uvjete, prava za vrijeme opravdane spriječenosti, godinama, korištenju prijevoza, uzdržavanju i drugo, a to bi drugo, dakle, moglo biti i dodatno pravo za člana sindikata radi njegovog djelovanja, poticanja dijaloga te kolektivnog pregovaranja, tako da navedeni komentar apsolutno ne drži vodu, kaže nam Tuškan.
Tuškan: ‘Imamo jasan stav većine naših članova’
Naglašava da cilj nikako nije i ne smije biti razdvajanje, kako mnogi to žele prikazati, ‘već jačanje dijaloga u svrhu poticanja kolektivnog pregovaranja i ugovaranja boljih prava svih radnika, osobito tamo gdje je slabija sindikalna organiziranost.’
– Kako su oni koji stoje iza tog ugovaranja upravo članovi, dakle konkretni ljudi koji se za to itekako bore, za njihovo djelovanje i participaciju mogao bi se ugovoriti dodatak, no ako i nakon što se stvore zakonske pretpostavke. Također, o razlikovanju se razgovara već dulji niz godina, ono je dio NPOO prihvaćenog od Europske komisije, o čemu su naši članovi već davno informirani pa je jasno da je to pitanje moralo biti otvoreno i implementirano u ovim pregovorima. No mi smo baš zbog toga, kao i radi izraženog nezadovoljstva članova s ne/rješavanjem problematike prijevoza te povećanja od samo četiri posto dok inflacija divlja, TKU dali, kao i NSZSŠH, članovima na izjašnjavanje. Žao mi je što više sindikata nije dalo prijedlog TKU-a na izjašnjavanje jer kad u pregovaranju ne dobijete onaj postotak koji predstavlja barem neki pomak te realni trošak, odnosno 1,53 kn po km te se ne isprave nelogičnosti prošlog kolektivnog ugovora po pitanju prijevoza, svakako je potrebno pitati članove da se izjasne o prijedlogu Vlade RH i tako usmjere dalje sindikalno djelovanje. Mi zato sada imamo jasan stav većine naših članova. Od izjašnjavanja članova za prihvaćanje kolektivnog ugovora imali smo sindikalnu školu za tri županije na kojoj su članovi izrazili zadovoljstvo unošenjem odredbe o razlikovanju člana/nečlana te dodatkom za poslijediplomski specijalistički studij za koji se dugi niz godina aktivno zalažemo, dok s ostalim rješenjima, naravno niti ne mogu biti zadovoljni. Kako će se dalje rješavati pitanje ne/člana sindikata sada ovisi o Zakonu o radu, a na radnim skupinama, kojih smo član, o tome će tek trebati detaljnije raspraviti, zaključuje Tuškan.
Jedan od prijedloga je uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora
Ponavlja da svatko ima pravo na svoje mišljenje te je to bio razlog za ispitivanje pulsa članova, od kojih se većina izjasnila kako to želi.
– Na koji način žele uvođenje tog prava, neformalno smo počeli propitivati na našim edukacijama, no treba naglasiti da se to pitanje prvo treba urediti Zakonom o radu i to uz konzultacije odnosno sudjelovanje više ustavnih stručnjaka, a sve kako bi rješenje bilo ustavno i provedivo. Tak nakon toga može se pregovarati o načinu i modalitetu implementacije u kolektivne ugovore. Postoji mnogo prijedloga s terena kako bi se to moglo riješiti, no o tome će se službeno razgovarati nakon dovršetka rada na Zakonu o radu. Posebno valja naglasiti da je u samom NPOO navedeno kako su neki od ‘predloženih modela: uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata te da će se ‘razmotriti više modela, radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga’, kaže nam Tuškan i dodaje da bi se dodatak za članove svakako se trebao odnositi na njihovu aktivnost.
Na pitanje bi li ikad podržala opciju obveznog članstva vrlo je konkretna – ono treba biti dobrovoljno, a član vi trebao biti ‘osviještena osoba koja se želi boriti za bolja prava radnika, koja se redovno educira, koja zna koja su joj prava i obveze’.
NSZSŠH: ‘Organizacija pregovora košta jednako kao i organizacija, provedba štrajkova i prosvjeda’
U Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) još su tijekom pregovora isticali da će se uskoro morati razmišljati o razlici između člana i nečlana. Oni su napravili kratku analizu zemalja u kojima već postoje razlike između članova i nečlanova. Tako za primjer zemalja u kojima nečlanovi plaćaju naknadu, među ostalim, daju Izrael, gdje su radnici koji nisu članovi sindikata dužni su plaćati naknadu sindikatu za uživanje u ugovorenim pravima. Slična praksa postoji i u Kanadi, Švedskoj, Švicarskoj, nekim zemljama SAD-a, Bugarskoj, Turskoj. Druga pak zemlje imaju sustav dobrovoljnih naknada za nezaposlene kojima upravljaju sindikati. To su, ističu iz NSZSŠH-a, primjerice, Danska, Finska, Švedska…
– Odnos radnika i poslodavca je neravnopravan položaj u kojem poslodavac ima moć. Zato se radnici i organiziraju u sindikate jer jedino tako organizirani predstavljaju respektabilnu pregovaračku stranu. Organizacija pregovora košta jednako kao i organizacija, provedba štrajkova i prosvjeda. Prisjetimo se organizacije prosvjeda ‘Hrvatska mora bolje’ na Trgu bana Josipa Jelačića 2019. Samo je naš Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske platio 266.000 kuna iz članarine kako bi omogućio članovima i simpatizerima sudjelovanje na veličanstvenom prosvjedu 25. studenog 2019. nakon kojega je došlo do povećanja koeficijenata i štrajk je okončan. I ostali sindikati imali su slične troškove organizacije. Dakle, dio radnika svojom članarinom plaća rad udruge koja promovira i štiti interese ne samo članova, već i svih radnika u sustavu. Stoga naši članovi osjećaju nepravdu jer su obično najveći kritičari rada sindikata upravo oni koji uopće nisu naši članovi, kaže nam Jere Bilan, glavni tajnik NSZSŠH-a.
Neki predlažu uskrsnice samo za članove
Nastavlja, u pregovorima kolektivne ugovore sudjeluju sindikati kao predstavnici zaposlenika, a oni se financiraju iz članarine koja iznosi jedan posto neto plaće. Od toga se, kažu iz srednjoškolskog sindikata, financiraju sve aktivnosti koje sindikat provodi: od prosvjeda, štrajkova, tiskanja informativnih letaka, ostalih sindikalnih aktivnosti, pravne zaštite svojih članova i slično.
– Sindikati već duži niz godina ukazuju na ovaj problem i nailaze na nerazumijevanje, a djelomično i neodobravanje šire javnosti. U kontekstu izrade novog Zakona o radu, ali i smjernica Europske komisije, Vlada RH otvorila je ovo pitanje kako bi se našlo neko rješenje jer je upravo Vladi kao najvećem poslodavcu u interesu da ima dobru pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima jer je kršenje i redefiniranje radničkih prava jedan od najvećih razloga masovnog napuštanja RH. Samo nepostojanje sindikata u određenim tvrtkama dovodi do uskraćivanja prava zaposlenika. Sjetimo se samo koliko je radnika radilo bez plaće. Jedino sindikati zakonski mogu organizirati štrajk, a većina tih radnika nije bila sindikalno organizirana. Stoga podržavamo prijedlog Vlade RH kako bi se pronašlo kvalitetno rješenje kojim bi se po pitanju dogovorenih prava razlikovao člana sindikata od nečlana. Nismo za varijantu da to bude u visini nekih postojećih prava npr. božićnice (jer je to onda neravnopravni odnos pred poslodavcem), ali jesmo za uvođenje novih prava samo za članove sindikata npr. uskrsnice koje sada nema u javnim službama za koje NSZSŠH pregovora, naglašava Bilan i dodaje da je ovom sindikatu neprihvatljiva ideja obveznog članstva.
Stipić: ‘Razmimoilaženja ima i među sindikatima’
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, kaže kako su svjesni da su sindikati, politika i javnost već dva desetljeća zaokupljeni pitanjem razlikovanja člana od nečlana.
– Problem različito vide oni koji jesu članovi sindikata i oni koji nisu, političari koji jesu na vlasti i oni koji nisu. Javnost je, također, podijeljena iako rezultati rijetkih istraživanja ukazuju da je opći stav protiv razlikovanja člana od nečlana u pogledu različitog ugovaranja prava. Većinski je stav onih koji jesu sindikalno organizirani da bi se morala uspostaviti razlika između člana i nečlana u pogledu ostvarivanja prava iz kolektivnih ugovora. Činjenica jest da o pravima pregovaraju sindikalni predstavnici radnika, a prava konzumiraju svi. Prvi imaju obveze i prava, drugi samo prava. Je li ovo pošteno? Naravno da nije. Razmimoilaženja ima i među sindikatima u pogledu razrješenja ovog prava: Ugovaranjem nekog prava ili nekih prava samo za članove, ugovaranjem prava u različitom iznosu za jedne i druge, ‘doprinosom solidarnosti’ itd. Svako od rješenja, uvjeravaju nas ustavnopravni stručnjaci i stručnjaci za radno pravo, teško će se provući na Ustavnom sudu, ističe Stipić.
Preporod: ‘Kad budemo imali stav, s njim će javnost biti upoznata’
Kaže nam, rasprava o ovom pitanju na tijelima Sindikata Preporod još nije bilo, ali se planiraju pozabaviti i ovim pitanjem.
– Kad budemo imali stav, s njim će javnost biti upoznata. Za razliku od nekih drugih ne smatram da će ovo rješenje samo po sebi dovesti do pomame za učlanjenjem u sindikat i okrupnjavanja sindikata. Sindikati moraju poraditi na svom, nazovimo to tako, seksipilu. Radnici moraju u sveukupnom djelovanju sindikata otkriti svoj interes. Bez toga, nikakvo zakonsko rješenje pa ni ovo, neće među radnicima probuditi zanimanje za sindikate, smatra Stipić.
Ako bi se išlo na ugovaranje nekog prava u različitom iznosu za članove sindikata, dodaje, trebalo bi razmisliti da se pravo za nečlanove ugovori u iznosu koji bi bio manji za godišnji iznos prosječne ili najmanje članarine u djelatnosti.
– Tako nitko ne bi bio oštećen te bi se lakše branilo da rješenje nije diskriminatorno. Ovo je samo jedna od ideja. Sigurno je da će sindikati učiniti sve kako bi se došlo do pravednog, ali i pravno održivog rješenja, veli Stipić.
Dodaje i kako se nada da će, nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu, brzo doći do uključivanja novog rješenja u kolektivne ugovore.
– U novom TKU-u predviđena su tri mjeseca, nakon donošenja ZOR-a, za reguliranje ovog pitanja. I poslije svega ostaje nam nadati se da priča neće pasti na Ustavnom sudu kao i da političari koji se zalažu za novo rješenje ne rade sve s figom u džepu: ‘Eto mi smo uradili sve što smo mogli, udovoljili zahtjevu sindikata, ali Ustavni sud je bio drugačijeg mišljenja.’, zaključuje čelnik Sindikata Preporod.
Sudjelujte u anketi:
