Diplome pojedinih naših učitelja su iz BiH, neke nisu provjerene: MZO nema podatak tko je završio koji faks
Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja, 2019. je pokrenula provjeru diploma učitelja i nastavnika. Uhvaćeno je njih sedamdesetak s falsifikatima, dobili su otkaze, a slučaj je proslijeđen policiji i DORH-u. No, neke diplome nikad nisu provjerene jer faksevi, kako se prisjeća bivša ministrica, iz BiH, nisu surađivali. Neke od tih fakseva prepoznala je u medijskim napisima o velikoj akciji uhićenja na bosansko-hercegovačkim učilištima zbog krivotvorenja i prodaje diplomi. Koliko učitelja i nastavnika u sustavu još uvijek ima neprovjerenu diplomu, a koliko njih diplomu nekog od fakseva pod istragom – država ne zna.
Ministar Radovan Fuchs
Foto: Screenshot HRT | Niamat Ullah; Unsplash | srednja.hr
Početkom prošlog tjedna krenula je velika akcija uhićenja na faksevima u Bosni i Hercegovini. Niz rektora, dekana i profesora priveden je zbog sumnje da su krivotvorili i prodavali diplome. Diploma se, u jednom trenutku, mogla kupiti i na benzinskoj crpki. Neki naši visoki dužnosnici poput Damira Truta, šefa civilne zaštite, imaju doktorate koji dolaze sa sveučilišta koja su pod istragom.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje, koja kod nas provodi postupke priznavanja inozemnih diploma, kako navodi za srednja.hr, od 2014. do 2022. u Hrvatskoj je priznala 1.088 diploma s bosansko-hercegovačkih i srpskih fakulteta koji su pod istragom zbog sumnje da su krivotvorili i prodavali diplome.
Bivša ministrica kontrolirala diplome učitelja i nastavnika
Mi tu priču dodatno dovodimo u kontekst našeg školstva. Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak početkom 2019. godine pokrenula je akciju provjere vjerodostojnosti diploma školskih djelatnika. U razdoblju od godinu dana pronađeno je 70-ak krivotvorenih diploma i svjedodžbi u sustavu. Svi su dobili otkaz, a slučaj je predan u ruke policiji i DORH-u.
No, neke diplome nikad nisu provjerene jer visoka učilišta nisu surađivala s našim resornim Ministarstvom. Kako nam potvrđuje bivša ministrica Divjak, radilo se upravo o nekoliko fakseva iz susjedne Bosne i Hercegovine. Ne sjeća se svih naziva, no kaže, prepoznaje u medijskim napisima o prodaji diploma i nazive nekih od tih fakulteta.
– Zbog toga sam dala nalog da se u školama ne mogu zapošljavati ljudi čije se diplome ne mogu provjeriti, priča nam Divjak, sada profesorica na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike.
Neke diplome dolaze sa spornih fakseva iz BiH
Kako je provjera diploma trajala godinu dana, kaže nam, sigurno ima još neprovjerenih diploma. Provjereno je njih oko 90 posto u školstvu, što obuhvaća sedamdesetak tisuća zaposlenih. Provjeravali su diplome i u visokom školstvu no tu, očekivano, nisu naišli na falsifikate. Ipak se kod izbora i reizbora u zvanja kvalifikacije iznova provjeravaju i bilo bi teže prevariti sustav.
– Bilo je dosta prepiske i objava u medijima u to vrijeme vezano uz to da je dosta visokih učilišta iz BiH odbijalo provjeravali diplome, pa smo iz MZO-a i kontaktirali s nadležnim ministarstvima u BiH kako bismo to osigurali. U tim kontaktima smo saznali da i oni sumnjaju u regularnosti, ali nisu poduzeli konkretne korake osiguravanja kvalitete. To je bio razlog da smo zabranili zapošljavanje ako nije moguće provjeriti diplomu, prisjeća se Divjak.
S druge strane, brojna visoka učilišta iz drugih država su našem Ministarstvu znanosti i obrazovanja, prepričava nam naša sugovornica, bez problema provjeravala dokumente. Tako su im javili da je krivotvorena isprava, primjerice Sveučilišta u Novom Sadu i Sveučilišta u Grazu.
– Moj je prijedlog Vladi i drugim nadležnima bio da se provjere sve isprave zaposlenih u državnim i javnim službama te javnim poduzećima. Naime, ministar obrazovanja ne može narediti provjeru u poduzećima u kojima je država suvlasnik ili u drugim ministarstvima. Nadalje, pokrenut je i projekt u suradnji s Ministarstvom uprave za izgradnju digitalne baze isprava koja bi omogućila jednostavnu i automatsku provjeru. Ne znam što je s tim projektom, kao što niti ne znam je li se s provjerama nastavilo u mandatu sljedećeg ministra, zaključuje bivša ministrica Blaženka Divjak za srednja.hr.
Ministarstvo ne zna tko je koji faks završio
Njenom nasljedniku na čelu resora Radovanu Fuchsu poslali smo upit nedugo nakon. Iz MZO-a su nam potvrdili da je proces provjere vjerodostojnosti diploma već zaposlenih trajao točno godinu dana, od 2019. do 2020. godine. Točnije, taj su rok za provedbu dobili ravnatelji, a Ministarstvo je putem prosvjetne inspekcije kontroliralo na terenu radi li se sve po dostavljenim uputama i proceduri. Sada je ta praksa usustavljena i postupak se kontinuirano provodi. Iz MZO-a potvrđuju da su iste upute poslane visokim učilištima.
No, odgovor na pitanje jesu li neke diplome ostale neprovjerene, u svjetlu istrage brojnih bosansko-hercegovačkih fakulteta zbog sumnje na krivotvorenje i prodaju diploma, Ministarstvo nam ne daje egzaktan odgovor. Oni, naime, u sustavu centralnog obračuna plaća nemaju podatak o tome koje je visoko učilište završio pojedini zaposlenik. Ne znaju, dakle, koliko trenutno učitelja i nastavnika u Hrvatskoj ima diplomu s jednog od fakseva koji je pod istragom zbog prodaje diploma.
Uzevši u obzir tu činjenicu te navode bivše ministrice Divjak da neke diplome još uvijek nisu provjerene, postoji mogućnost da u našim školama, uz onih sedamdesetak profesora koji su dobili otkaz, s krivotvorenim ili kupljenim diplomama rade još neki.
Je li ovo problem privatnih fakseva?
Budući da su u velikoj akciji uhićenja u BiH zbog prodaje diploma zahvaćeni privatni faksevi, dio kritika u javnom prostoru sveo se upravo na to. Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, komentirajući vijesti o krivotvorenim diplomama na bosansko-hercegovačkim fakultetima, dao je dosta zanimljiv komentar.
– I tako, valjda je sad malo jasnije zašto se u cijelom ‘regionu’ kontinuirano napadaju javni fakulteti i sveučilišta, a zagovara otvaranje privatnih, napisao je na društvenim mrežama.
Pitali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da nam objasni kakvi su kriteriji osiguravanja kvalitete u privatnom obrazovanju i može li se ovakav skandal s krivotvorenjem i prodajom diploma dogoditi i u Hrvatskoj. Kriteriji za javne i privatne fakseve, kažu iz MZO-a, u pogledu dobivanja dozvole za rad, akreditacije i osiguravanja kvalitete – su jednaki. Mogućnost krivotvorenih diploma u javnim i privatnim visokim učilištima je, kažu, dakle, jednaka.
Ministarstvo nema saznanja i do sada nije zaprimilo prijave o krivotvorenim diplomama privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.
I tako, valjda je sad malo jasnije zašto se u cijelom "regionu" kontinuirano napadaju javni fakulteti i sveučilišta, a zagovara otvaranje privatnih. https://t.co/URlXQezDvM
— Vedran Đulabić (@vdulabic) February 26, 2023
Poduzeli su i dodatne korake
Osiguravanje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti provodi se sustavom unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete te sustavom vanjskog vrednovanja kvalitete, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
Sve se radi u skladu s europskim i međunarodnim standardima, napominju iz MZO-a, a da bi se dodatno osnažili i unaprijedili ti postupci, sva visoka učilišta – koja to još nemaju – po novim propisima moraju ustrojiti jedinicu za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete.
– Vezano za osiguravanje vjerodostojnosti izdanih diploma na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na uspostavljanju informacijskog sustava središnjih evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO), uključujući i Registar diploma, čime će se stvoriti pretpostavke za izdavanje isprava o završenom studiju u digitalnom obliku. Na taj način će se mogućnost krivotvorenja javnih isprava koje izdaju visoka učilišta svesti na najmanju moguću mjeru te olakšati i ubrzati provjera vjerodostojnosti javnih isprava, zaključuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
