Divjak pojasnila prednosti škole od 8 do 17: Kad dođu kući, učenici neće morati brinuti o zadaći
Hrvatska raspravlja o uvođenju cjelodnevne nastavu, a ministrica Blaženka Divjak danas je objasnila prednosti modela po kojem bi svi učenici u školi trebali biti od 8 do najranije 15 sati, dok bi, oni koji to žele, u školi mogli ostati i do 17 sati. Divjak ističe kako učenici ovako, po dolasku kući, ne bi trebali brinuti o zadaći, već bi se mogli posvetiti igri i druženju s roditeljima.
Danas ćemo obraditi jednu važnu temu, a to je cjelodnevna nastava, započela je, poput kakvog predavanja, svoj video na Facebooku prof. dr. sc. Blaženka Divjak.
‘Roditelji sad ne znaju gdje su im djeca dok oni rade’
Ministrica je napomenula kako Hrvatska ima najmanji broj sati nastave godišnje. Razloge ministrica vidi u činjenici da nam nastavna godina traje samo radnih 35 tjedana, ali i da dnevno hrvatski učenici najmanje sati provode u školi.
Zato se radi na uvođenju cjelodnevne nastave, koju ministrica naziva drugim poluvremenom kurikularne reforme.
– Naši učenici imaju relativno veliki broj zadaća, a uzimaju i veliki broj instrukcija što uzrokuje nejednakosti među učenicima jer si ne mogu svi priuštiti iste instrukcije. Također, roditelji dok rade ne znaju gdje su im djeca jer se ona rano vrate iz škole, pojasnila je Divjak.
Istaknula je da čak ni uvođenje devetog razreda osnovne škole ne bi riješilo manjak nastavnih sati, ali ni da roditelji u tom slučaju opet ne bi znali što djeca rade nakon škole, dok su oni na poslu.
Pojasnila je kako bi trebala izgledati cjelodnevna nastava.
– Svi učenici bi bili u školi od 8 do 15 sati. Za one koji žele doći ranije, škola bi se otvorila već u 7:30. Do 12:30 sati svi bi imali obavezan dio nastave. Potom bi slijedio ručak, zbog kojeg bi sve škole trebale imati sređenu kuhinju i blagovaonicu. Nakon toga slijedio bi blok za izborne predmete, ali i dodatnu i dopunsku nastavu. To bi, dakle, vrijedilo za sve, rekla je ministrica.
‘Nakon škole ste slobodni’
No, oni koji žele, u školi bi mogli ostati i nakon 15 sati.
– Učenici koji idu u glazbenu školu mogli bi, primjerice, otići u 15 sati i ne bi trebali ostati na ovom neobaveznom dijelu, kazala je.
Nabrojala je i niz prednosti koji bismo dobili takvim sustavom.
– Jedanput kada se učenici vrate iz škole, mogli bi kvalitetno provoditi vrijeme sa svojim roditeljima, a ne visiti nad domaćim zadaćama. Uz to, ne bi morali ići na instrukcije jer bi u školi mogli sve naučiti, pojasnila je Divjak.
Najavila je kako, da bismo sustigli europski prosjek, možemo očekivati i uvođenje obavezna bar dva razreda srednje škole jer se tada dobiva prva kvalifikacija.
Prvi učenici u eksperimentalnoj fazi cjelodnevne nastave trebali bi se naći već 2021., a ona bi za sve prvašiće trebala postati obavezna školske godine 2023./24.
POGLEDAJTE VIDEO:
O prijedlogu cjelodnevne nastave otvorena je i javna rasprava u kojoj možete sudjelovati ovdje.
POGLEDAJTE PREZENTACIJU:
PROUČITE DOKUMENT:
Ako vam se dokumenti ne učitavaju, osvježite stranice.