Doznali smo koliko ima nezaposlenih učitelja na burzi rada: ‘Stanje nikada nije bilo tako teško’
Nedostatak stručnog kadra u školama problem je koji već dulje vrijeme prati sektor obrazovanja. Tako često nedostaju učitelji matematike ili fizike pa na njihova mjesta uskaču nestručne zamjene. Stoga, pitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje koliko učitelja razredne i predmetne nastave čeka posao na burzi rada. Iako postoji predodžba da postoji velik broj nezaposlenih učitelja, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kazao je kako ovi podaci to opovrgavaju.
Burza | Foto: Google Street View
Nedostatak nastavnika u STEM području problem je već dulji niz godina. Umjesto u škole oni koji završe STEM smjerove odlaze u privatni sektor. Kao što smo nedavno pisali, u tom kroničnom nedostatku nastavnika problem je i što trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju ne dozvoljava rad umirovljenim učiteljima i nastavnicima. Stoga, odlučili smo provjeriti koliko je učitelja razredne i predmetne nastave prijavljeno na burzi rada.
Na burzi je najviše učitelja Engleskog jezika
Do 31. ožujka 2023. godine, prema podacima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi rada prijavljeno je 45 razrednih učitelja, od čega je 40 žena, a pet muškaraca. Predmetnih učitelja na burzi je ukupno 125. Najviše, njih 17, učitelji su Engleskog jezika. Slijede učitelji Likovne kulture kojih je 14, dok je učitelja Hrvatskog jezika na burzi ukupno 12. Isti broj, njih 12, na burzi je i učitelja Tjelesne i zdravstvene kulture. Nezaposlenih učitelja Matematike ima 11, Povijesti 10, a Glazbene kulture 9. Mali je broj nastavnika STEM predmeta prijavljeno na burzi – učitelja Fizike je troje, učiteljice Kemije četiri, a učiteljica Biologije dvije. Sve podatke možete pogledati u tablici ispod.
Broj nezaposlenih učitelja na burzi rada | tablica: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poslali su nam i podatke za tri posebne kategorije. Tako je na burzi rada prijavljeno 34 učitelja djece s razvojnim teškoćama, 11 učitelja osoba s oštećenjem sluha i osam učitelja osoba s poremećajima u ponašanju. Da ovi podatci opovrgavaju predodžbu o velikom broju nezaposlenih učitelja smatra Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.
– Svi koji radimo u školama ili smo upućeni u funkcioniranje škola znamo jako dobro da škole unatrag nekoliko godina sve teže dolaze do potrebnih radnika, ne samo učitelja nego i radnika svih ostalih profila. Naše se tržište rada dramatično mijenja. Broj nezaposlenih je trostruko manji. Prije desetak godina nezaposlenih je bilo oko 340 tisuća, danas se ta brojka kreće oko 100 tisuća. Nezaposleni učitelji su dio te priče. Sve je više bolje plaćenih poslova, i u Hrvatskoj i izvan nje, tako da su mnogi koji su po deset ili čak 20 godina radili u školi potražili posao od čije će plaće moći bolje živjeti, kazao nam je Stipić.
‘Nedostatak učitelja će se vjerojatno pokušati riješiti povećanjem norme’
Istaknuo je da postoje uskakanja na upražnjena radna mjesta u školama s burze nezaposlenih učitelja. No, problem je što često nekih profila ima i na burzi, no ne u mjestu ili u blizini mjesta gdje se javila potreba. Ravnateljima je zato, naglasio je Stipić, sve teže voditi škole jer ne mogu osigurati da u nastavi rade oni koji su se za taj posao školovali.
– Stanje nikada nije bilo tako teško. Prije par godina imali smo problema sa zapošljavanjem učitelja nekih predmeta. Danas gotovo da nema nezaposlenih učitelja iz svih predmeta. Problem je sve veći čak i sa zapošljavanjem administrativnog i tehničkog osoblja. U školama nedostaje sve veći broj spremačica, kuharica, pomoćnih kuharica i domara. Nedostatak učitelja će se vjerojatno pokušati riješiti povećanjem norme, ustvrdio je Stipić.
Previsoka norma za rad u razredu, smatra Stipić, dovest će do pada kvalitete, odlazaka na bolovanje ili napuštanja škola, dok će previsoki normativi za rad spremačica i kuharica uzrokovati probleme u funkcioniraju škola. Stipić nam je rekao i da će se iz škola sve lakše i lakše izlaziti, a sve teže i teže u njih ulaziti. Objasnio je kako je predlagao da se prikupe i analiziraju podaci o onima koji su ostavili posao u školi, no takvo nešto nikada nije zaživjelo.
‘Svakom smjenom vlasti stvari počinju doslovce od početka’
– Posao učitelja jedan je od stresnijih jer je rad u učionici sve zahtjevniji, sve se brže dolazi do sagorijevanja na poslu, a posljedica koja nastaje je sve veća kadrovska fluktuacija. Aktualna je prosvjetna vlast, tek kad je voda došla do grla, uradila nešto po pitanju stipendiranja budućih nastavnika predmeta iz STEM područja. Vrijeme će pokazati je li se radilo o dobro osmišljenoj mjeri. Problem je u tome što će se rezultati poteza, koji se sada povlače, vidjeti tek za pet i više godina. Zato bi o rješenjima, kada se radi o strateškom kadrovskom planiranju, moralo postojati suglasje svih političkih aktera. Kako toga kod nas nema, sa svakom smjenom vlasti stvari počinju doslovce od početka, napomenuo je Stipić.
Stipić je spomenuo da bi planska proizvodnja kadrova trebala biti neizostavni dio svake prosvjetne politike, a brine ga i uvođenje cjelodnevne nastave. Smatra da bi učitelje u školama trebalo pitati više toga.
– Nisam nigdje čuo ili pročitao da se o ovoj promjeni razmišlja i u kontekstu neophodnih kadrova koji bi promjenu trebali sprovoditi. Nitko nije, a itekako je trebalo, pitao učitelje koji sada rade u školama vide li se oni u toj drugačijoj vrsti rada. A rezultati ovog istraživanja neophodni su nam da bismo mogli planirati, na primjer, upisne kvote na učiteljskim fakultetima, pojasnio je Stipić.
