Država ide u transformaciju škola zbog cjelodnevne nastave: One s manje od 150 učenika zatvaraju se
Kako neslužbeno doznajemo, država planira krenuti sa zatvaranjem svih osnovnih škola koje broje manje od 150 učenika. Značajna je to prepreka, ističu naši izvori, u ostvarenju projekta cjelodnevne nastave za koji je, među ostalim, Hrvatska u prosincu dobila kredit od 25 milijuna eura. Učenici će biti raspodijeljeni po obližnjim školama, kao i nastavnici, no neki od njih bi ipak mogli ostati bez posla zbog tehnoloških višaka. Prava poplava na burzi rada bit će ravnatelja jer, kao što znamo, svaka škola ima samo jednog ravnatelja.
Foto: Pixabay
Početkom prosinca 2021. godine izvijestili smo kako je za projekt poboljšanja uvjeta u školama Hrvatskoj odobren kredit od čak 25 milijuna eura. Dobar dio tog novca ići će, najavili smo, u jedan od najavljivanijih projekata transformacije domaće prosvjete – uvođenja cjelodnevne nastave. Ideja je to koja dolazi još od bivše ministrice Blaženke Divjak, a koju je njen nasljednik Radovan Fuchs objeručke prihvatio. U okviru projekta osigurat će se tehnička pomoć i infrastruktura potrebne za uvođenje cjelodnevne nastave u 50 demonstracijskih škola. Zahvaljujući tako izgrađenim kapacitetima nadležna tijela moći će model cjelodnevne nastave uvesti u cijeloj zemlji. Izravni korisnici projekta bit će, među ostalima, 32.500 učenika, njihovi roditelji te nastavno i administrativno osoblje.
Zatvarat će škole s manje od 150 učenika
Prije no što projekt cjelodnevne nastave pilotno krene u odabranim školama, država je odlučila riješiti neke zaostatke i repove u sustavu koji se vuku od davnih dana. Jedan od njih, koji se često prešućuje zbog osjetljivosti teme, jesu male, neodržive škole. Takvih škola u Hrvatskoj je dosta, a unatoč tome što se u susjednim gradovima često nalaze puno veće, manja su mjesta i gradići ipak zadržali svoje osnovnoškolske ustanove. No, to, kako neslužbeno doznajemo iz visokih državnih izvora, to predstavlja ozbiljan problem kada je u pitanju uvođenje cjelodnevne nastave.
Plastično rečeno, previše je različitih osnovnih škola po pitanju veličine, a za svaku treba izdvojiti određen novac kako bi se infrastrukturno, kadrovski i po pitanju drugih resursa prilagodila za izvođenje cjelodnevnih programa. To bi u teoriji, a kako naši izvori tvrde, i u praksi, bilo puno lakše izvesti kada bismo malo izjednačili razlike među školama po pitanju njihovih veličina. Kako nam oni kažu, jedini način na koji se to može postići je da se neke škole, koje su neodrživo male i tako stvaraju prepreku ovom važnom državnom projektu za koji su osigurani i europski novci, jednostavno zatvore. Prema informacijama kojima sada raspolažemo, a dolaze nam na kapaljku, priča se o broju od 150 učenika. Svaka osnovna škola na području Republike Hrvatske koja broji manje od 150 učenika bit će zatvorena.
Ravnatelji na burzu, prijete da će izaći iz stranke
Njihovi bi se učenici po svemu sudeći trebali rasporediti po školama u blizini, a posebno će se voditi briga o ravnomjernoj raspodjeli kako bi se osiguralo da što više škola ima otprilike usporediv broj učenika jer će to olakšati s pripremama za uvođenje prvo eksperimentalnog, a onda i pravog programa cjelodnevne nastave. Ista bi stvar trebala biti i sa zaposlenicima; bit će raspodijeljeni po školama u blizini, a briga će voditi o tome da budu ravnomjerno podijeljeni.
Ipak, u toj bi računici neki nastavnici mogli izvisiti jer bi moglo doći do tehnoloških višaka pa tako i, pretpostavljamo, otkaza za neke djelatnike. Kažemo pretpostavljamo jer o tome još nema službenih informacija. Stvarni je problem zapravo s ravnateljima. I ptice na grani znaju da škola ima samo jednog ravnatelja, bez obzira na broj učenika koji tu školu pohađa. Zatvaranjem svih škola koje broje manje od 150 učenika čini se, imat ćemo poplavu ravnatelja na burzi rada. Vladajući o tome još ništa nisu rekli, no kako doznajemo, među ravnateljima su već počele kružiti prijetnje da će izaći iz stranke, a neki od njih već su najavili da će štošta imati za ispričati medijima.
Sretan prvi april svima! Kako smo vas još danas nasamarili pročitajte ovdje.
