Država ne da nastavnicima da nakon 65. rade u školi: ‘Cjelodnevna bi mogla doliti ulje na vatru’
Umirovljenici koji to žele ili su primorani, mogu, u dogovoru s poslodavcem, nastaviti raditi dio radnog vremena i nakon 65. godine života, no to se ne odnosi na umirovljene učitelje i nastavnike. Na tu diskriminaciju mnogi od njih upozoravaju već dulje vrijeme, posebno zadnjih godina kada je vidljiv manjak nastavnika u STEM predmetima. Ministarstvo obećava da će se to promijeniti novim Zakonom o odgoju i obrazovanju, ali njegovo se donošenje odgađa mjesecima. A potrebno je za rješavanje ovog problema izmijeniti samo jedan članak. Šef Sindikata Preporod, Željko Stipić, ističe kako bi cjelodnevna škola ‘mogla doliti ulje na vatru’.
Učitelj | ilustracija: Unsplash
Prema Zakonu o radu osobe koje navrše 65 godina u dogovoru s poslodavcem mogu nastaviti raditi određeno radno vrijeme. No to se ne odnosi na nastavnike. Oni u školama, jer ih je tako ograničio Zakon o odgoju i obrazovanju koji je u ovom slučaju lex specialis i nadjačava opći Zakon o radu, ne mogu raditi dulje od školske godine u kojoj navrše 65 godina.
Istodobno, jedan od gorućih problema u školstvu kronični je nedostatak nastavnika u STEM području. Jedna od vatrogasnih mjera koje bi taj problem barem privremeno mogle riješiti ona je da se na ta mjesta, na nepuno radno vrijeme, zaposle umirovljeni nastavnici koji bi željeli raditi. Ministarstvo je to obećalo omogućiti novim Zakonom o odgoju i obrazovanju. No, njegovo donošenje odgađa se već mjesecima, a država nije odlučila pristupiti izmjeni samo tog jednog članka Zakona koji onemogućuje rad nastavnika u školi nakon 65. godine.
Matematičarima nije problem naći posao, ali neki bi voljeli ostati u školi
Nenad Kuzmanović, učitelj savjetnik iz matematike, kaže nam kako je otišao u mirovinu kad je osjetio da mu se zdravlje počelo pogoršavati. Bilo je to 15 mjeseci prije ispunjenja 65. godine.
– Kao matematičar bilo mi je lako da si prije umirovljenja osiguram drugo radno mjesto na 45 posto radnog vremena u drugoj, obližnjoj, školi. Zdravlje se odmah popravilo, priča nam.
No, kada je napunio 65 godina, silom zakona, sa završetkom školske godine prekinuo mu se radni odnos. Ističe kako matematičarima nije problem naći dodatni posao, no, smatra da njihovo znanje i iskustvo društvo može više iskoristiti.
– Zašto Ministarstvo već nije donijelo promjenu zakona da umirovljenici mogu i dulje raditi? Pretpostavljam da je problem s nastavnicima koji nisu deficitarni već suficitarni. Pretpostavljam da postoji previše diplomiranih nastavnika nekog predmeta na Zavodima za zapošljavanje pa ostanak u svijetu rada umirovljenika otežava njihovo zapošljavanje. Moguća rješenja su da Ministarstvo donese odluku koja su deficitarna zanimanja pa da se barem ti umirovljenici zaposle ili da Ministarstvo odlučuje po pojedinom slučaju zapošljavanja na zahtjev škole, a može i svaka županija zasebno donijeti odluku koja su zanimanja deficitarna. Status quo, ništa ne mijenjati, je kontraproduktivno, a novi Zakon koji se već dulje vremena obećava nije na vidiku, kaže nam Kuzmanović.
Fuchs: Novim zakonom riješit ćemo ovaj problem
Svojevrsna diskriminacija umirovljenih nastavnika bila je tema i na nedavnom aktualnom prijepodnevu u Saboru. Zastupnik talijanske nacionalne manjine, Furio Radin, o tome je problemu postavio zastupničko pitanje ministru znanosti i obrazovanja, Radovanu Fuchsu.
– A odlazak u mirovinu u godini u kojoj je nastavnik navršava 65. godina napravljen je zato kako odlaskom u mirovinu sa 65 godina neki učitelj ili nastavnik ne bi započinjao novi ciklus obrazovanja, što je pogotovo važno u razrednoj nastavi gdje bi se onda djeci nakon godinu ili dvije mijenjao nastavnik. Postoji definitivno manjak nastavnika, a vjerojatno je to izraženije u školama koje izvode nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali jednako tako imamo ogroman problem s nastavnicima u STEM području u svim ostalim školama – matematika, fizika, kemija itd., kaže je Fuchs.
Tu je iskoristio priliku da spomene da je od ove godine raspisalo natječaj za STEM stipendije u kojem se studentima nastavničkih STEM programa dodjeljuje stipendija od 600 eura. Oni se nakon školovanja moraju zaposliti u školi svoje županije na onoliko dugo koliko su primali ovu stipendiju. No da bi se vidjelo koliko je učinkovita ta mjera, još će trebati pričekati neko vrijeme, o čemu smo već pisali. Priznao je to i sam Fuchs.
– Ali to traje. I zbog toga itekako razmišljamo da zbog situacije da u nekim sredinama nemamo nastavnika koji se mogu javiti na natječaj promijenimo upravo ovu kategoriju u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju. Dakle profesor će trebati otići u mirovinu sa 65, škola bi bila obvezna objaviti javni natječaj za primanje novog profesora tih kvalifikacija, a novi zakon bi omogućio da, ako se nitko ne javi, da se angažira profesor iznad 65 godina. To je jedno od mogućih rješenja, ali u svakom slučaju novim Zakonom o odgoju i obrazovanju riješit ćemo ovaj problem odlaska sa 65 godina i nemogućnost zamjene tog profesora jer jednostavno takav ne postoji u tom trenutku na tržištu rada, rekao Fuchs u Saboru.
Ministarstvo: Donošenje novog zakona predviđeno je u drugom tromjesečju
Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili smo upit vezan uz spornu odredbu Zakona o odgoju i obrazovanju. Pitamo ih zbog čega Ministarstvo do sada nije pristupilo hitnoj izmjeni samo članka koji onemogućava rad nastavnicima nakon kraja školske godine u kojoj su navršili 65 godina života. Drugi dio našeg upita glasio je u kojoj je fazi izrada nacrta Zakona o odgoju i obrazovanju i kada se on može očekivati na javnoj raspravi te mogu li zaista umirovljeni nastavnici očekivati da će im njime biti omogućen rad nakon 65. godine.
– Kao što smo najavili, navedeno će biti regulirano novim Zakonom o odgoju i obrazovanju čije je donošenje predviđeno u drugom tromjesečju 2023. godine, odgovorili su nam kratko iz Ministarstva u poveznicu na svoj plan savjetovanja za 2023. godinu.
Stipić: ‘Cjelodnevna škola mogla bi doliti ulje na vatru’
Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod na ovaj problem upozorava već dulje vrijeme. Kaže, sve mu je teže komentirati najave, kako u pogledu rokova tako i u pogledu sadržaja pojedinih najavljenih promjena, o donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju. Kaže da kao sindikat nisu imali predstavnika u inicijalnoj radnoj skupini za izradu zakona. O samim promjenama u njemu, navodi nam, samo je jednom razgovarao s bivšim državnim tajnikom Tomislavom Paljkom.
– Upoznat sam sa sadržajem radnog materijala novog zakona koje su, ne sjećam se više točno kako, dospjele do mene. Ne sjećam se, je li promjena, apostrofirana pitanjem, bila u radnom materijalu ili nije. O njoj sam, u okviru šireg razgovora, jednom razgovarao i s ministrom Radovanom Fuchsom. Prestanak radnog odnosa, tj. odlazak u starosnu mirovinu , prema mišljenu nas iz Preporoda – pitanje je koje bi moralo biti jedinstveno uređeno za radnike u svim javnim, a ja bih dodao, i državnim službama. Nije dobro, a u to se očito upuštamo, pravljenje razlika po ovom pitanju. Sve veći nedostatak radnika koji mogu raditi u školi, a napose manjak, skoro svih profila, učitelja i nastavnika, neminovno nas vodi prema sve dužem ostanku u svijetu rada sviju onih koji mogu i žele raditi i nakon 65, kaže Stipić.
Dodaje, bilo bi dobro kada bi odgovorni shvatili da se produljenjem radnog odnosa problem tek kratkoročno rješava. A ako mu se što prije ne doskoči, smatra, novim projektima poput cjelodnevne škole, mogao bi se i produbiti.
– Dobna struktura zaposlenih u školama jest nepovoljna i, ako se promptno i osmišljeno ne reagira, slijede nam za koju godinu takvi problemi koje neće moći riješiti nikakva godina ili dvije produljenja radnog vijeka. Neki projekti koji se najavljuju, kao što je npr. projekt cjelodnevne škole, mogli bi dodatno doliti ulje na vatru. Ne vidim da se i o ovome vodi računa, kaže Stipić.
Ravnatelji u ‘šizoidnoj’ situaciji
Pitamo ga i koliko im se često po ovom pitanju javljaju članovi ili umirovljeni članovi. Pozivi su, potvrđuje nam, brojni. Sve češće su na drugo strani slušalice zabrinuti ravnatelji koji se, kaže Stipić, nalaze u prilično ‘šizoidnoj’ situaciji.
– Znaju da im se na natječaj na oslobođeno radno mjesto nitko neće javiti i ne mogu udovoljiti molbi svoga učitelja ili nastavnika koji želi nastaviti raditi. Nas se obično zove nakon što izostane ikakav odgovor sa Svetica. I radnici i ravnatelji smatraju da je utjecaj sindikata takav da mi možemo riješiti ono što njima nije pošlo za rukom. Unatrag dvije godine, a u nemogućnosti davanja zadovoljavajućeg odgovora, na pitanja kako i kada više sam puta odgovarao, stihovima panonskog mornara, i ako su lagali mene i ja lažem vas. Ukratko, svjedočimo dugotrajnoj neefikasnosti prosvjetne administracije kojoj je odugovlačenje jedini odgovor na problem. Umjesto da pometu u svome dvorištu, presjeku i problem riješe, odgovorni sa Svetica čekaju da se problem riješi sam od sebe ili da ga netko drugi, npr. općim produljenjem radnog vijeka, riješi umjesto njih. Šanse su da se dogodi prvo nikakve, a da se dogodi drugo – neznatne, veli Stipić.
Taj jedan članak zakona može se izmijeniti i prije donošenja novog, kaže i šef Preporoda.
– Uvijek kada ima volje, nađe se i rješenje. To što se krenulo u donošenje novog zakona, nikako ne znači da se, dok se to ne dogodi, ne može postojeći zakon, valjda se radi o petnaestoj promjeni, nadopuniti. Do ovoga, po mome sudu, ne dolazi zato što se ne zna što se točno želi. Želi se istovremeno i k….i i p…..i, kako je to, pokušavši se narugati, SDP-ovcima, uoči izbora 2007. poručio tadašnji premijer. Nemoguće je, tako razmišljaju na Sveticama, istovremeno dati priliku jednima i drugima; i onima koji bi željeli ostati raditi i onima koji bi se na njihovim mjestima zaposlili. Zaboravljaju oni koji ovako razmišljaju, da ovih drugih ili nema ili ih je svakim danom sve manje. Ne radi se, dakle, o stvarnoj dvojbi. I dok s fiktivnom dvojbom odgovorni razbijaju glavu, dok oni čekaju da problem riješi netko drugi, lako je moguće da će nam za koji mjesec u mirovinu otići i oni koji bi još radili i da će njihovu nastavu najesen, ako je uopće bude, raditi oni koji za nju nisu stručni, zaključuje Stipić.
