Đurđica Fuštar: “Slijedi nam uvođenje male mature”

Iznadprosječni rezultati na državnoj maturi? Stvaranje vlastite električne energije? Treći po broju izravnih upisa na FER za akademsku 2012./2013. godinu? Nije riječ o nekoj elitnoj gimnaziji, nego o zagrebačkoj Tehničkoj školi Ruđera Boškovića.  U razgovoru s ravnateljicom Đurđicom Fuštar, prof. između ostalog, saznali smo što misli o uvođenju male mature.

Kako se učenici Ruđera nose s državnom maturom?

Gotovo 100% naših učenika pristupa državnoj maturi. Po rezultatima s prošle dvije mature našli smo se iznad nacionalnog prosjeka, što je za strukovnu školu jako dobro.

Koja je razlika u programima strukovnih škola i gimnazija?

Razlika je velika, i sadržajno i po broju nastavnih sati godišnje. Za sva tri obvezatna  nastavna predmeta; hrvatski  jezik, strani jezik i matematiku, minimalno je 30% manje nastavnih sati  u odnosu na gimnazijske programe.

Mogu li se kroz redovnu nastavu učenici pripremiti za višu razinu?

Strukovne škole se snalaze na različite načine kako bi učenike što kvalitetnije pripremile za ispite državne mature. Ruđer kroz prve tri godine svim učenicima omogućava jedan sat fakultativne nastave matematike, a u četvrtoj dva sata. To je rad nastavnika koji žele doista kvalitetno pripremiti naše učenike, jer su tu uključene dodatne pripreme obzirom da se sadržaji nastoje prilagoditi ispitima državne mature. Fakultativna nastava postoji i u stranim jezicima i hrvatskom jeziku, ali ne kroz sve četiri godine obrazovanja.

Vaše mišljenje o državnoj maturi?

Državna matura je sigurno pozitivan projekt, ali uvjeti i način provođenja same mature iziskuju dodatna promišljanja u smislu prije navedenih razlika između gimnazija i strukovnih škola. Taj proces prilagođavanja će trajati  dok model mature  ne zadovolji manje više sve škole, ali s druge strane i visoka učilišta. To se odnosi i na dodatne zahtjeve učilišta, koji bi trebali biti definirani na način da se ne mijenjaju iz godine u godinu. Ne zaboravimo pri tom i činjenicu da učenici u  strukovnim školama istovremeno imaju još jedan ispit – obranu završnog rada.

Mala matura?

Tema o kojoj se naprosto izbjegava diskutirati. Međutim, to je novi projekt koji neminovno slijedi. Mala matura je pozitivan i zahtjevan projekt, ali za pretpostaviti je da bi rezultati male mature donijeli puno veću buru i iznenađenja nego što donose rezultati sadašnje državne mature za srednjoškolce. Napokon bismo dobili odgovore na pitanja koliko je zapravo znanje učenika po završetku osnovnoškolskog obrazovanja. Možda bi se na taj način napravilo više reda u cijelom sustavu obrazovanja.Mora li se Ruđer nositi s nekim stereotipima jer nema predznak gimnazija?

Upravo rezultati državne mature pokazuju da, nazovimo tako, elitne škole možda i nemaju iza sebe taj pridjev elitne. Matura je pokazala da škole iz manjih gradova i mjesta imaju bolje rezultate, iako do tada nisu imale taj predznak.

Kakav je status tehničkih škola u Hrvatskoj?

One su uvijek druge. To je naprosto tako. U posljednje vrijeme neke strukovne škole su se maksimalnim angažmanom svojih nastavnika i uspjesima svojih učenika malo izdvojile od drugih.

Prednost našeg školstva?

Prednost je što su naši profesori kvalitetni ljudi i što imaju dobro obrazovanje.  U uvjetima u kojima rade većina njih pruža maksimum svojim učenicima. Uvijek postoje iznimke i njih može biti 10-20 %, ali vjerujem da je kvaliteta nastave u većini škola dobra za postojeće okvire.

Usporedba s drugima?

Mi  se ne možemo uspoređivati primjerice s Amerikom,  jer dugogodišnji model obrazovanja u Americi nije usporediv s našim obrazovnim sustavom i pedagoškim standardom. Možda se možemo približiti nekim europskim standardima što i nastojimo,  jer se približavamo ulasku u EU.Kako unaprijediti kvalitetu srednjih škola?

Iskoristiti sve što se nudi školama, a nerado se ulazi u projekte EU jer su vrlo zahtjevni. Svojim projektima samo 18 strukovnih škola  Republike Hrvatske sudjelovalo je u sklopu IPA Komponente IV dodjele nepovratnih sredstava EU-a  „Implementacija novih kurikuluma“. Jedan od tih 18 projekata je „Stvaranje novih prilika za gospodarstvo temeljeno na znanju u području računalstva i računalnog inženjerstva“. Nositelj projekta je Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba, a partneri su Elektrotehnička škola Split, Srednja škola Krapina i Hrvatska udruga poslodavaca.

Ruđer proizvodi vlastitu električnu energiju?

Da, to je drugi projekt u kojem sudjelujemo kao partneri, a riječ je o ideji obnovljivih izvora energije. Uveli smo novi fakultativni predmet OIE, opremili školu, a na krovu imamo fotonaponske ćelije za proizvodnju vlastite električne energije i sustavno radimo na tome da postanemo bolji kroz ono što nam EU pruža. Primijetili smo da učenici u našim anketama često izražavaju svoje nezadovoljstvo školama i profesorima. Kako to komentirate?

To je opći trend nezadovoljstva mladih jer se nalaze u vremenu raznih stresnih situacija. Od obiteljskih u kojima postoje socijalni problemi pa do svih ostalih u kojima jedan učenik odrasta. S druge strane, informacije koje danas izlaze prema van imaju mogućnost širenja puno brže nego prije, a i komunikacija je time među njima puno bolja. Učenici se lakše povezuju, a koriste ta svoja prava preko facebooka ili twittera. Škola je veliki dio njihova života, pa ne čudi da su upravo škola i zbivanja u školi glavna tema njihove rasprave.Je li njihovo nezadovoljstvo opravdano?

Istina je negdje u sredini. Zasigurno, oni imaju opravdana žaljenja na pojedine profesore i na nastavu koja nije zadovoljavajuće razine u smislu kvalitete. Nastava mora biti zanimljiva, kvalitetna, prilagođena suvremenim oblicima i metodama poučavanja. Upravo zbog takve nastave, vjerujem da bi učenici Ruđera pokazali podosta manji postotak nezadovoljstva u tom smislu.