Dva sindikata prijete novim prosvjedom, kažu da ih Fuchs ignorira oko važnog pitanja
Cijela prosvjeta, znanost i visoko obrazovanje nisu pokriveni granskim kolektivnim ugovorom, navode Nezavisni sindikat znanosti i Sindikat Preporod. Konkretno, starim ugovorima vladajući su već nekoliko puta produljili važenje. Međutim, sindikati žele ugovarati nova prava i mijenjati neka postojeća, no, naglašavaju, iz Ministarstva obrazovanja ih ignoriraju oko početka pregovora. U sustavu visokog obrazovanja dio nastavnika koji su na studijskom dopustu nije dobio povećanje plaće, što je još jedan problem koji MZOM treba riješiti.
Radovan Fuchs, Željko Stipić, Matija Kroflin | Foto: Srednja.hr
U uvodu konferencije za medije koju su u utorak održali Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) i Sindikat Preporod, glavni tajnik NSZVO-a Matija Kroflin podsjetio je da ministar obrazovanja nakon izbora nije mijenjao. Samim time, dobro je upućen u sektor i probleme koji se kroz njega provlače te nema uobičajenih 100 dana za prilagodbu.
Još ništa od pregovora oko granskih kolektivnih ugovora
A jedan ključnih od problema je zavlačenje oko pregovora vezanih uz granske kolektivne ugovore u obrazovanju. Traže da se problemi počnu rješavati čim prije.
– Prva i osnovna stvar su naši granski kolektivni ugovori. Konkretno, za sustav znanosti i visokog obrazovanja, granski kolektivni ugovor već čuči u ovom Ministarstvu već šest mjeseci, tada smo još uputili naš prijedlog razrađenih normi, novih rješenja, koja nisu samo u interesu naših članova, već svih zaposlenika sustava, kako bi on funkcionirao bolje. Mi u tih šest mjeseci nismo dobili ni slovceta od ovog Ministarstva.
Dodao je i da su prije tri tjedna pozvali predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na razgovor. Ni na to pismo nisu dobili nikakav odgovor. Među ostalim, ministra Radovana Fuchsa i premijera Andreja Plenkovića, podsjetio je i da Europska unija inzistira na jačanju kolektivnog pregovaranja. Problem, veli Kroflin, nisu samo granski kolektivni ugovori.
– Naš sustav se trenutno nalazi u donošenju nove sistematizacije radnih mjesta. Proces prevođenja radnih mjesta napravljen je relativno kaotično, bez uputa dvaju ministarstava. te upute nisu bile pravovremene, a kada su i došle, često su bile u koliziji i stvorile su velike probleme čelnicima naših ustanova kod implementacije novih sustava koeficijenata, rekao je Kroflin i dodao da se te sistematizacije moraju dovršiti do kraja ljeta.
Neki zaposlenici u sustavu visokog obrazovanja nisu dobili povećanje plaće
Kroflin tvrdi i da neki članovi ovog sindikata nisu dobili povećanje plaće. Primjer su zaposlenici na sabbaticalu, na studijskim dopustima.
– Dok su drugima na temelju novog Zakona o plaćama i Uredbe o koeficijentima plaće rasle, njima nisu. Dakle oni u nekim situacijama imaju razliku i od 300, 400 eura. Te ljude žulja njihov egzistencijalni interes, kaže Kroflin i ističe da je ovaj problem jednostavno rješiv.
Dijalog s ministarstvom traže i oko nadolazećeg sustava ocjenjivanja u javnim službama, koje kreće od 2026. godine. Glavni tajnik NSZVO-a kaže da se članovi ovog sindikata tog ocjenjivanja pribojavaju. Tvrdi i da je Zakon o visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu krajem 2022., također pun rupa.
Ako ih ministarstvo ne posluša, moguć prosvjed
Željko Stipić, čelnik Preporoda, istaknuo je kako se u školama u posljednjih godinu dana po pitanju kolektivnog pregovaranja ne događa – ništa.
– Socijalni dijalog se u ovoj zemlji svodi na fingiranje i zamrzavanje pregovora. Pod fingiranjem mislim na jednu praksu koju je do savršenstva doveo aktualni premijer gdje je sve započelo s onim privremenim dodatkom. On je došao s tim pred sindikate, većina se s time složila, a zapravo ni nikakvog ozbiljnijeg razgovora o tome nije bilo. Nakon toga je i došao Zakon o plaćama, sve je išlo s vrha, a sindikati su to samo amenovali. Uredba o koeficijentima donesena je na sličan način, s time da se oko nje ipak razgovaralo, no samo s odabranima. Dakle onima koji su podilazili Vladi, a posljedicama sada svjedočimo u školama – sve skupine radnika ostale su zakinute po pitanju plaća u odnosu na ostale radnike na javnim službama, naveo je Stipić.
Kada je riječ o zamrzavanju, to se odnosi na prekid pregovora oko GKU, a izlika je prvo bio Zakon o plaćama pa onda donošenje koeficijenata. Sve je to, navodi Stipić, bio samo izgovor jer su dolazili izbori, a nije bilo namjere Vlade za povećanjem prava kroz GKU. Izdvojio je i očekivanja od novih kolektivnih ugovora. Prvo je da treba unaprijediti ili proširiti postojeća materijalna prava propisana GKU, primjerice, popis škola s otežanim uvjetima rada nije mijenjan 20 godina, a stanje se u nekim dijelovima Hrvatske bitno promijenilo.
Drugo, kaže Stipić, bitno je uvesti i neka nova prava, budući da će kroz cjelodnevnu školu nastavnici duže boraviti u školama, a u mnogima nema adekvatnih uvjeta. Među problemima navodi i to da se pomoćnici u nastavi uopće ne spominju u GKU, a pregovori bi bili prilika da se to ispravi. Stipić navodi i da od novih ugovora očekuju da u njima nema nijedne diskriminirajuće odredbe.
– S ovog mjesta šaljemo vrlo jasnu poruku: pregovori za granske kolektivne ugovore što prije, znači svakako prije godišnjih odmora. Ne bude li to tako, mogu vam s ovog mjesta najaviti da će iduće naše okupljanje o ovoj temi biti u jednom drugom formatu. Jasno je što dolazi poslije pressice, dolazi prosvjed, poručio je Stipić.
Čitavu konferenciju za medije poslušajte u nastavku:
