FOTO Učitelji prosvjedovali za veće plaće: Traže da ih se ne ocjenjuje, ne bi ni ovakvu reformu strukovnih
Sindikati u školstvu i znanosti ponovno su izašli na ulice Zagreba. Traže povećanje plaća kroz rast koeficijenata, a nezadovoljni su i uvođenjem ocjenjivanja koje će se provoditi za sve javne službenike. Poručuju kako ono ne dolazi u obzir u školama, fakultetima i na institutima te da će donijeti višestruku štetu i narušiti međuljudske odnose. Dva sindikata iz školstva nezadovoljna su i trenutačnim kurikulima modularne nastave, svojevrsne reforme koju država planira provesti u strukovnim školama.
Galerija 26 Fotografija
Otvori
Trećem prosvjedu sindikata u školstvu i znanosti priključio se i treći sindikat. Adventski prosvjed ove su subote organizirali Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ).
Broj zahtjeva skočio s dva na tri zbog modularne
Autobusi puni prosvjednika stigli su do Zagreba iz svih krajeva Hrvatske, od Slavonije do Dalmacije.
– Tri su zahtjeva s ovog prosvjeda. Prvi, ocjenjivanje u odgojno – obrazovnim ustanovama i u znanosti ne dolazi u obzir. Drugo, ovi sindikati zahtijevaju da se linearno povećaju svi koeficijenti za sva radna mjesta u obrazovanju i znanosti, a da se koeficijenti pomoćnika u nastavi također nađu u Uredbi o koeficijentima. I treće, kada su nam govorili o toj modularnoj nastavi, znate što su nam ti zagovornici isticali? ‘Mi želimo dovesti u istovjetan položaj naše strukovnjake i naše gimnazijalce.’ Taj problem postoji 15 godina. Ti koji ga nisu riješili 15 godina, kako ga sada rješavaju? Rješavaju ga tako da ljudi koji su desetljećima radili ovaj posao sada brinu hoće li ga od jeseni radi. Nastavnici biologije, kemije, fizike, politike i gospodarstva, povijesti, stranih jezika, ovo je naša poruka – ne, mi nećemo takvu modularnu nastavu, poručio je Željko Stipić, čelnik Preporoda.
Citirao je jednog umirovljenog profesora koji mu je rekao kako ocjenjivanje nastavnika ‘smrdi na osvetu loših đaka’. Ističe, to je udar na kolegijalnost, suprotstavlja ravnatelje i zaposlenike škole, a predviđa i da će roditelji iskorištavati loše ocjene učitelja.
– Zamislite kad naši roditelji doznaju da su učitelji njihove djece lošije ocjenjeni, pa što ste vi to njima dali?! Dali ste im instrument da se obračunaju s učiteljima, rekao je Stipić.
Budući da je predviđeno i da u povjerenstvima sjede predstavnici sindikata, dodaje, to će stvoriti nepovjerenje prema povjerenicima.
– Ova bitku u koju smo krenuli netko će izgubiti, ali to nećemo biti mi. Da, ukoliko bude štrajka, ova tri sindikata će zbog osnovice sigurno biti u njemu, poručio je Stipić.
Zakopana ratna sjekira nakon smjene čelništva u jednom od sindikata
Nakon smjene na čelu Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, taj je sindikat s preostala dva organizatora zakopao ratne sjekire. Novi predsjednik sindikata Zrinko Turalija stajao je rame uz rame s ostalim čelnicima i organizatorima Adventskog prosvjeda.
– Danas smo ovdje zajedno jer smo prevladali naše razlike kojih zasigurno ima i dobro je da ih ima jer nas one tjeraju na samo propitivanje i dijalog. A iz dijaloga možemo izaći samo zajedno, složniji i jači. Danas smo ovdje zbog onoga što nas povezuje i spaja, a to je zajednički cilj da sustavu znanosti i obrazovanju osiguramo koeficijente koji će biti primjereni našem mjestu i ulozi u društvu, našoj poziciji. Koeficijent je ona sastavnica plaće koja nas pozicionira u društvu i govori nam povratnu informaciju kako nas društvo, država i vlada vide i cijene te poštuju. Zakon o plaćama iznjedrio je jednu mantru jednaka plaća za jednak rad, koja je na kraju ostala tek prazno slovo na papiru, kazao je Turalija.
Smatra da bi Uredba o ocjenjivanju nastavnike opteretila dodatnim zadatkom ocjenjivanja kolega, za što se oni nisu školovali.
– Uredba dehumanizira i pojedinca i struku i cjelokupni sustav obrazovanja. Dovest će do toga da jedni druge u zbornicama gledamo preko nišana, da nevoljko dolazimo na posao i da je strah od pogreške i kažnjavanja veći od kreativnog rada i autonomije našeg zanimanja, navodi Turalija također istaknuvši da su sindikati spremni provesti štrajk, ako će im ponuda Vlade oko osnovice u ponedjeljak biti neprihvatljiva.
‘Izbore su dobili, koeficijente ne mijenjaju’
Tvrtko Smital, predsjednik NSZVO-a, vladajućima je, među ostalim poručio da ne očekuju da će u visokom školstvu organizirati radionice o tome kako otpustiti zaposlenika, ali da ih mogu educirati kako ih nagrađivati, jer se to nedovoljno često događa.
– U ovoj zemlji ne postoje oni koji o ocjenjivanju znaju više i bolje od vas. Svejedno nas o tome nisu pitali kada su stvarali uredbu i ovakav model ocjenjivanja. Možda smo malo previše kritični prema Vladi jer njihov posao nije bio nimalo jednostavan. Mnoge tvrtke, države, sveučilišta, obrazovni sustavi uložili su u proteklih dvadesetak godina goleme novce da bi razvili sustave objektivnog ocjenjivanja. I u gomili slučajeva rezultat nije bio bolji rad ni veće zadovoljstvo onih koji se ocjenjuju. Često je rezultat bio dramatičan pad kolegijalnosti među ljudima, naveo je Smital.
Okupljenima se obratio i glavni tajnik NSZVO-a, Matija Kroflin, koji je ustvrdio da je Vlada iskoristila priču oko koeficijenata da dobije izbore.
– Tada su već znali da ne rade dobar posao i da ono što nam nude nije dobro. Što su onda napravili? Relativizirali su situaciju, govorili da to nije uklesano u kamen, da se može mijenjati. Izbore su dobili, koeficijente ne mijenjaju. Znate li što radite kada ne želite riješiti problem? Osnujete vijeće, bavite se formalnostima i odugovlačite stvari do besvijesti, tako dugo dok svi ne zaborave na problem zbog kojeg je vijeće osnovano. E pa mi nećemo zaboraviti sve ove stvari koje nam je Vlada kroz uredbu krivo zapakirala, naveo je Kroflin, dodavši da da je današnje okupljanje većeg broja sindikata dokaz da politika ‘zavadi pa vladaj’ ne prolazi.
Umirovljena učiteljica: ‘Nakon 43 godine rada dočekala sam uvredljivu mirovinu’
Pred donedavne kolege stala je i učiteljica Gordana Kovač Bluha. Razočarano je govorila o tome kako prosvjetari do vladajućih uspijevaju doprijeti tek kada izađu na ulice. Tome, veli, svjedoči već tri desetljeća kroz koja se naslušala obećanja koja su joj davala nadu. No, priznaje, to je bilo naivno.
– Nakon 43 godine rada dočekala sam uvredljivu mirovinu. Svi vi koji ostajete u školama i volite svoj posao i osjećate da je sve ovo što nam rade i drsko, i uvredljivo, i ponižavajuće, nemojte čekati 43 godine ispunjenja obećavanja. Poručimo danas da je konačno dosta podcjenjivanja naše inteligencije. Sad je vrijeme, poručila je Kovač Bluha.
Martina Budimir, nastavnica njemačkog jezika, Ekonomska škola Požega osvrnula se na najavljenu modularnu nastavu, s posebnim naglaskom na satnice povijesti i politike i gospodarstva te stranih jezika. Pita se – želimo li mlade koji ne mogu u potpunosti participirati u hrvatskom i europskom društvu?
– Već sada učenici i učenice strukovnih škola nemaju istu mogućnost učenja stranih jezika kao oni u općem obrazovanju. A upravo strukovne škole pohađaju mladi ljudi koji žele imati zanimanje nakon sekundarne razine obrazovanja, ali i oni koji imaju želje i ambiciju dalje se školovati, usavršavati se, raditi na sebi i svojim vještinama. Do sada su im to strukovne škole donekle omogućavale jer su ipak uspješno polagali ispite državne mature. Čak 60 posto kandidata na maturi je iz strukovnih škola. Da su imali dva sata stranog jezika tjedno, kako predlaže novi kurikulum, Gabrijela vjerojatno nikad ne bi bila docentica u Zadru, Marijana vjerojatno nikad ne bi bila jedna od najuspješnijih studentica germanistike i anglistike u Osijeku, Ivan nikad ne bi bio vlasnik jedne od najuspješnijih marketinških tvrtki i producent renomiranog festivala. Ne bi možda ni položili ispite mature, jer u samo dva sata tjedno ishode je nemoguće ostvariti, a uporno govorimo o vertikalnoj prohodnosti obrazovnog sustava, poručila je, među ostalim, Budimir.
Sve o modularnoj nastavi i ranijim kritikama nastavnika možete čitati u našim člancima, a posljednje podatke o plaćama nastavnika možete vidjeti ovdje i u videu pri dnu teksta. Podsjetimo, osim najavljenog prosvjeda nastavnici najvećeg školskog sindikata, Sindikata hrvatskih učitelja, izjasnili su se kako su spremni ponovno štrajkati za veće plaće, ovisno o nastavku pregovora oko dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru. Kako se kretala prosječna i medijalna plaća nastavnika od posljednjeg velikog štrajka 2019. pa do svibnja ove godine, možete pogledati ovdje.
