Pretraga

Fuchs u Saboru branio cjelodnevnu školu: Razmišljali smo o dvije učiteljice, ali imamo male razrede

A- A+

U Saboru je ove srijede održano aktualno prijepodne u kojemu su premijer i ministri odgovarali na pitanja zastupnika. Među ostalim, pitanja o cjelodnevnoj nastavi bila su upućena i ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu. Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) konstatirala je kako je u proteklim tjednima na skupovima s ravnateljima gasio požare nakon javne rasprave u kojoj su mnogi izrazili nezadovoljstvo programom. Ministar tvrdi da nije tako, a osvrnuo se na i na jednu od najčešćih primjedbi – da bi nastavu trebale izvoditi dvije učiteljice. Kaže, o tome se razmišljalo, ali naši razredi s prosječno 16 učenika za to su premali.

Ministar Radovan Fuchs na aktualcu u Saboru odgovarao je na pitanja o cjelodnevnoj škola

Ministar Radovan Fuchs na aktualcu u Saboru odgovarao je na pitanja o cjelodnevnoj škola | screenshot: YouTube

Današnje aktualno prijepodne u Saboru bilo je poprilično dinamično za ministra Radovana Fuchsa, koji je, među ostalim, odgovarao i na pitanja o cjelodnevnoj nastavi. Najprije ga je, kako to obično biva, zastupnica Vesna Bedeković iz HDZ-a, tražila da u Saboru predstavi program. Fuchs je u kratkim crtama ispričao sve ono o čemu se već danima raspravlja pa ga je zastupnica Bedeković, nimalo iznenađujuće, pohvalila.

– Prijelaz na jednosmjenski rad ima čitav niz izazova pred sobom. prije svega u smislu izazova organizacije rada naših škola, motivacije učitelja za cjelodnevnu školu, primjerenost metoda učenja, metoda poučavanja, pa onda i suradnje, izazovi suradnje s roditeljima i lokalnom samoupravom. Podsjetit ću da je jednosmjenski rad termin koji se u Hrvatskoj službeno pojavio otprilike 2008. godine. Dakle, nakon 15 godina pred nama je zapravo projekt cjelodnevne škole koji u sebi sadrži prijelaz na jednu smjenu. Mnoge Vlade koje su do sada bile imale su prigodu pokrenuti ovakvu reformu, a nisu. Stoga izražavam izuzetno zadovoljstvo i želim, naravno, da ovaj projekt uspije, pohvalila je Bedeković, inače i predsjednica saborskog Obora za obrazovanje, ovaj program.

Glasovac: Zašto prvo nismo osigurali infrastrukturne preduvjete

Priliku za postaviti pitanje o cjelodnevnoj školi u kasnijoj je fazi sjednice imala i oporba. Potpredsjednica Sabora, Sabina Glasovac (SDP) kazala je Fuchsu kako vjeruje da mu je jasno da sama cjelodnevna škola nije problem, nego kako je ona osmišljena.  Podsjetila je kako je na javnu raspravu, iako je trajala dva tjedna, pristiglo gotovo 2.800 komentara, mahom učitelja i mahom negativnih.

– Moje pitanje vama glasi, u Hrvatskim školama postoji sjajna praksa produženog boravka, pa čak u Rijeci i cjelodnevne škole, koje funkcioniraju besprijekorno. Zašto prvo nismo osigurali infrastrukturne preduvjete da sve škole rade u jednoj smjeni, unaprijedili postojeće programe produženog boravka i cjelodnevne nastave i onda onoj djeci i roditeljima koji tu školu trebaju iz socioekonomskih razloga ili nemaju podršku u obitelji ili koji tu školu žele, da im tu školu i omogućimo, a ne da namećemo ovako jedan nedorađeni sustav koji ostavlja puno više pitanja nego što daje odgovora, pitala je Glasovac Fuchsa.

Ministar Fuchs tvrdi da za svaki program vrijedi da oni koji ga osmišljavaju prilikom izrade uzimaju sve elemente, a oni koji nisu da uvijek kritiziraju program.

– Nikad se ne možete svima svidjeti, to je činjenica. Kad god provodite zahvate u obrazovanju, mogu navesti i primjere – bila je varijanta rješavanja predškolskog odgoja mislim kad je ministar Jovanović bio ministar pa je jednostavno rekao ‘mi uvodimo nultu godinu pa ćemo sve skupa spustiti u vrtiće’, a da vrtićkih kapaciteta nije bilo ni blizu, a pogotovo ne negdje izvan u ruralnim krajevima. ‘Ajmo to sad staviti na stranu, rekao je Fuchs.

Izdvojeni članak

Mreža stručnjaka o cjelodnevnoj školi: Nije stavljen dovoljan naglasak na jedan od najvažnijih ciljeva

Fuchs: Razmišljali smo o dvije učiteljice, ali imamo premale razrede

Tvrdi da nije gasio nikakve požare kada je proteklih tjedana sa suradnicima ravnateljima po županijama predstavljao program cjelodnevne škole.

– Dapače, itekako smo razrađivali priču samo su krive interpretacije kod cijelog niza javnosti na različite način, a netko ih plasira svakako. Ja cijelo vrijeme pokušavam demantirati da to nije cjelodnevna nastava nego cjelodnevna škola, da djeca nisu do 17 sati u školi, da nitko ne uzima djecu obiteljima, jer je i to bio jedan od komentara. Naravno da u eksperimentalnoj fazi, a to smo napravili isključivo s razlogom da se sustav provjeri i da se vidi na koji način može funkcionirati s četiri godine. Otpočetka govorim da ćemo ga svakako dorađivati, kazao je Fuchs.

Istaknuo je da treba razlikovati cjelodnevnu školu i produženi boravak, koji je organiziran u samo 20 posto škola u Hrvatskoj, a pohađa ga 12 posto učenika i da u nizu slučajeva postoje participacije. Smatra da bi taj postotak bio puno veći da takva opcija postoji i u ostalim školama i ponovno ističe – cjelodnevna škola pretpostavlja da se stvore jednaki uvjeti po čitavom teritoriju RH.

– Uvjeravam vas da ovo nisu nikakva gašenja požara. Ono što se proširila fama da će ljudi dobivati otkaze, da će ostajati bez ranih mjesta jednostavno nije točno. Naravno da smo razmišljali i o dvije učiteljice u jednom razredu, za to bi trebalo otprilike šest tisuća dodatnih ljudi u sustavu. Jednako tako imamo činjenicu da imamo male razrede, najmanja razredna odjeljenja kad ih komparirate s nekim drugim razredima u EU. Ona su se smanjivala zbog inih razloga, u prvom redu naravno, zbog demografske situacije, ali naši razredi imaju u prosjeku 16-ero djece, iako je nekakav naš standard 26-ero djece, što je inače i standard unutar EU. Dakle, mi imamo jako male razrede s kojima učiteljice potpuno drugačije mogu raditi nego što to rade s razredom od 26-ero ili 30-ero djece. Pustite da implementiramo eksperimentalni program, pratit ćemo ga na vrlo jasnim znanstvenim temeljima, bit će koncipiran dobro, na način da će biti birane škole koje su reprezentativne i u gradskim središtima i ruralnim područjima, kako bi se nakon provedenih analiza mogla dobiti jasna slika učinka ovakve nastave u svim školama, zaključio je Fuchs.

Izdvojeni članak
stolica u učionici

Kritike na program cjelodnevne škole i u Saboru: ‘Dobra okolnost je da je neizvediv’

‘Ova reforma zapravo ne vidi djecu s teškoćama u razvoju’

Zastupnica Glasovac istaknula je u odgovoru da nezadovoljstvo javnosti ne iznenađuje, budući da u izradu programa nisu bili uključeni glavni akteri – ni roditelji, ni djeca niti učitelji, ni ravnatelji ni osnivači.

Zaključila je kako će reforma neminovno producirati tehnološke viškove, posebice učitelja u produženom boravku i učitelja informatike te da prijeti gašenje umjetničkih područja jer je neizvjesna budućnost plesnih i glazbenih škola. Naglasila je i da reforma ne odgovara na pitanja postojećih deficita u STEM nastavničkom kadru i nedostatak stručnih suradnika u školama.

– Ova reforma zapravo ne vidi djecu s teškoćama u razvoju i ne daje odgovor na to kako misli da djeci s teškoćama u razvoju bude obvezno biti u školi od osam do 15 ili 15:30, nacionalne manjine, daroviti učenici, rad ove dodatne i dopunske nastave u velikom razredu s cijelim razredom – to niste zamislili. Ovakva cjelodnevna škola s jednom učiteljicom nije moguća. Moj prijedlog je – idite postupno, osigurajte prvo jednosmjenske uvjete u svim školama, osigurajte prvo produženi boravak u svim školama s dvije učiteljice, ali ne o trošku osnivača i roditelja nego o trošku Ministarstva, ponuditi onim roditeljima koji to žele i svakom djetetu omogućiti da mu se pristupi individualno, zaključila je zastupnica Glasovac.

Čitavu sjednicu možete poslušati ispod: