Gimnazijalci pametniji od strukovnjaka?: ‘Bilo bi zanimljivo vidjeti ih na radioničkim vježbama’
Gimnazijalci i strukovnjaci često su predmet međusobnih usporedbi. Najčešći su stereotipi da su gimnazijalci pametniji od strukovnjaka. No, taj stereotip je vrlo problematičan, čega su svjesni učenici I. tehničke škola Tesla. Pitanjem ovih stereotipa bavili su se u sklopu fakultativnog predmeta ‘Škola i zajednica’ (ŠIZ). Ustvrdili su da stereotipi doista postoje, ali istaknuli su nam da uopće nisu točni. Žele se zbližiti s gimnazijalcima iz X. gimnazije s kojima dijele zgradu, a ne bi se žalili ni da se međusobno okušaju u predmetima koje nemaju.
Kroz školsku godinu 2023./24. i fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠIZ) razvijali su se zanimljivi učenički projekti. Na razini Hrvatske, u raznim ŠIZ projektima je sudjelovalo 1.500 učenika drugog i trećeg razreda u 70 srednjih škola. U Zagrebu su 42 srednje škole omogućile svojim učenicima sudjelovanje u ovom obliku građanskog obrazovanja. Kao što smo ranije pisali, svi ŠIZ projekti zagrebačkih srednjih škola bili su predstavljeni i u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Među zagrebačkim školama koja ima ovaj predmet iz domene građanskog odgoja je i I. tehnička škola Tesla. U ovoj školi je ove godine djelovali pet ŠIZ grupa. Jedna od njih se bavila iznimno zanimljivom temom vezanom uz školstvo: ‘Stereotipi strukovnjaka i gimnazijalaca’.
‘Znam da postoje predrasude, nije me to osobno diralo’
Učenik drugog razreda smjera elektrotehničar, Leon, bio je jedan od govornika u gradskoj skupštini. Kako kaže, stereotipa doista ima, a prema njima su strukovnjaci u manje laskavom položaju od gimnazijalaca.
– Pokušali smo vidjeti na koje se sve načine razlikuju strukovnjaci i gimnazijalci. Vidjeti postoje li razlike na osnovi izgleda i razmišljanja. Glavni stereotip je da glupi učenici idu u strukovne škole, a da pametni idu u gimnazije, rekao nam je Leon.
Njegov kolega, Gabrijel, učenik 3. razreda smjera strojotehničar, rekao je da mu je bilo vrlo zabavno sudjelovati u ŠIZ-u. U sklopu svojeg rada, imali su raspravu s X. gimnazijom s kojom dijele zgradu, posjetili Institut za društvena istraživanja i gledali kazališne predstave. Upitan kako komentira rezultate istraživanja, rekao nam je da su mu ‘normalni’, odnosno očekivani.
– Znam da postoje predrasude između strukovnjaka i gimnazijalaca. Tako da me to nije osobno previše diralo, ali mislim da bi se to moglo popraviti, rekao je Gabrijel.
Upitan jesu li možda strukovnjaci ustvari bolji od gimnazijalaca, Gabrijel ustraje da su svi jednako važni i jednako sposobni. Ne bi volio kaže nam, da se stereotip promijeni u smislu da se podcjenjuju gimnazijalci. U tom slučaju, navodi, problem bi ostao isti, samo bi se preokrenuo na drugu stranu.
Druženje gimnazijalaca i strukovnjaka je ključno: ‘Stereotipi bi nestali sami od sebe’
Osim što su ustvrdili probleme i podcjenjivanje, Učenici Tesle su smislili i konkretna rješenja kako bi riješili problem. Kako nam je naveo Leon, s učenicima iz X. gimnazije, strukovnjaci iz Tesle bi organizirali radionice, otvorene rasprave te se općenito družili s njima. Možda bi mogli, naveo je, zajedno surađivati s njima u nekim budućim projektima, sve kako bi se razvilo prijateljstvo između strukovnjaka i gimnazijalaca. Na naš upit bi li se gimnazijalci mogli okupati u strukovnoj praksi, učenici Tesle su naveli da nije to loša ideja.
– To bi definitivno moglo biti dobro. Budući da nemamo dosta predmeta koje oni imaju, bilo bi dobro vidjeti kako bi se snašli u koži gimnazijalaca te kako bi se oni snašli u području struke. Mi imamo radioničke vježbe, a oni društvene predmete pa bi to bilo zanimljivo, rekao nam je Leon.
Uoči predstavljanja svog ŠIZ projekta pred zagrebačkom vlasti, učenici nisu imali nervoze. Kako nam je rekao Gabrijel, pripremali su se za svoju prezentaciju tjedan ranije pa čak i nekih dvadesetak minuta prije našeg razgovora. Učenici su bili optimistični i da će se njihovi prijedlozi ozbiljno shvatiti.
– Mislim da gradska vlast definitivno može doprinijeti jer smo osmislili rješenja koja bi bilo lako za organizirati. Ne samo na gradskoj razini, već više na školskoj. Bilo bi jako efektivno jer bi se ljudi upoznavali pa bi stereotipi nestali sami od sebe, komentirao nam je Gabrijel.
Profesori najviše pomažu ‘u stjecanju iskustava’: ‘Tu najviše raspravljamo gdje ćemo i što raditi’
Sa svojim učenicima i njihovim radom na istraživanju stereotipa između gimnazijalaca i strukovnjaka, zadovoljna je i njihova profesorica. Helena Jilek Kubalek. U Tesli već 20 godina predaje povijest. Kako je navela, ŠIZ u njenoj školi ima apsolutnu podršku te su vidljivi pomaci i plusevi ovog predmeta.
– Oduševljena sam kao i djeca u našoj školi. Mislim da se profesori najviše moraju angažirati u toj trećoj fazi ‘stekni iskustvo’. Učenici ne znaju gdje mogu saznati nešto više o temi, koje se institucije time bave i gdje bi mogle dobiti rješenja. Upravo tu najviše raspravljamo gdje ćemo i što raditi, opisala nam je rad na ŠIZ-u Jilek Kubalek.
Inače, osim u Zagrebu, ŠIZ se također provodi i u Krapinsko-zagorskoj te Primorsko-goranskoj županiji. U nadolazećoj školskoj godini, očekuje se da će ovaj fakultativni predmet ući i u istarske srednje škole. Predmet je već primio obilje pohvala radi toga što učenicima pruža građanski odgoj i potiče aktivno sudjelovanje u bližoj okolini.