[Glas stručnjaka] Uloga i odgovornost škole: Učenici koji ostvaruju puni potencijal bez obzira na socio-ekonomsku pozadinu
Kad se govori o obrazovanju učenika nižeg socio-ekonomskog statusa, vrlo često je fokus na nedostatku materijalnih resursa potrebnih za sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu. Često zanemarena ostaje činjenica koju pokazuju mnoga istraživanja: socio-ekonomski status učenika ima izrazit utjecaj na njihov socio-emocionalni razvoj, kao i na obrazovne ishode. S obzirom na to da učenici odrasli u socijalno i ekonomski depriviranim obiteljima nemaju iste uvjete za kognitivni i socio-emocijalni razvoj, dakle nemaju iste startne pozicije, je li prihvatljivo očekivati da će u trci zvanoj obrazovni sustav moći ravnopravno sudjelovati?
piše: Eli Pijaca Plavšić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja
Dvogodišnjim projektom Erasmus+ BRAVEdu, Breaking the Poverty Taboo: Roles and Responsibilities of Education, koji je započeo u rujnu 2017. godine, NEPC (Mreža centara za obrazovne politike) je uz pomoć Foruma za slobodu odgoja, Osnovne škole dr. Vinko Žganec u Zagrebu te drugih pet partnerskih škola i udruga iz Makedonije, Slovenije i Estonije odlučio osnažiti škole za pružanje podrške učenicima nižeg socio-ekonomskog statusa kako bi ostvarili svoj puni potencijal u socio-emocionalnom razvoju te školskom uspjehu.
Pritom je poseban naglasak stavljen na istraživanje estonskog obrazovnog sustava, s obzirom na to da Estonija unatoč značajnom postotku stanovništva s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima (čime je usporediva s drugim tranzicijskim zemljama koje sudjeluju u projektu), na PISA istraživanjima postiže izrazito visoke rezultate.
Na koji način estonske škole postižu da lošija socio-ekonomska pozadina učenika ne utječe na njihove obrazovne ishode? Rezultati istraživanja pokazali su da je ključni preduvjet za takve rezultate školska kultura temeljena na suradnji i uključenosti svih dionika povezanih sa školom: zaposlenicima škole, roditeljima i učenicima. Posebno važnom ističe se uloga učenika čiji glas je izrazito važan te kroz Vijeće učenika imaju priliku iznositi svoje prijedloge kojima utječu na oblikovanje svoje školske svakodnevice.
Učenici također postaju sukreatori nastavnog procesa kroz pružanje podrške učiteljima čime razvijaju svoje kompetencije u različitim područjima, a istovremeno razvijaju kvalitetnije odnose s učiteljima. Posebnu važnost u estonskim školama imaju izvannastavne aktivnosti, a tome svjedoči i činjenica da sve škole zapošljavaju osobu koja je zadužena za sukreiranje i vođenje izvannastavnih aktivnosti u skladu s prijedlozima učenika, te koja istovremeno brine i za organizaciju različitih aktivnosti koje doprinose stvaraju pozitivne školske klime.
Mnoga su istraživanja pokazala kako sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima rezultira mnogim pozitivnim ishodima, kao što su veće samopouzdanje učenika, veća otpornost učenika, manji postotak depresije među učenicima, manje učenika koji napuštaju školu, razvijanje osjećaja kompetentnosti…, što posljedično dovodi do boljeg školskog uspjeha. Predstavnici iz estonskih škola istaknuli su kako nemaju posebnu strategiju za rad s učenicima nižeg socio-ekonomskog statusa, ali održavajući poticajnu školsku klimu – u kojoj je glas svakog učenika važan, u kojoj se učenike potiče da prepoznaju i razvijaju svoje kompetencije, bolje upoznaju sebe i razvijaju samopoštovanje, pomažu jedni drugima te uče jedni od drugih – stvaraju uvjete koji doprinose da svi učenici razvijaju svoj puni potencijal i postižu bolji školski uspjeh.
U tijeku su izrada Priručnika koji će odgojno-obrazovnim djelatnicima pomoći da dodatno istraže ovu temu te prepoznaju važnost uloge i odgovornosti škole u obrazovanju učenika nižeg socio-ekonomskog statusa te Izvještaj koji će predstaviti ključne poruke proizašle iz iskustva estonskih škola.
