GOOD inicijativa: Za prevenciju nasilja i ovisnosti u 2019. godini 3,5 kune po učeniku
GOOD inicijativa održala je prvi ekspertni forum na temu ulaganja u obrazovanje, okupivši uži krug stručnjakinja i praktičara iz područja ekonomije, prava i obrazovanja, koji su analizirali ulaganja financijskih sredstava iz Državnog proračuna u obrazovnu politiku. Rezultati su razočaravajući.
Stručnjaci su se složili: Hrvatska može i mora bolje (Foto: GOOD inicijativa)
Analizom su, prije svega, željeli saznati što nam investicije državnog proračuna u obrazovanje govore o mogućnostima provedbe reformi i smjeru kretanja obrazovne politike u Hrvatskoj. Također, zanimalo ih je kakav utjecaj ta ulaganja imaju na učiteljice i učitelje, kao i na učenice i učenike.
Hrvatska je još uvijek među zemljama članicama Europske unije koje izdvajaju ispod prosjeka EU za obrazovanje, znanost te istraživanje, pokazala je analiza. Većina sredstava od ukupnih izdvajanja, koja za 2018. iznose 16,1 milijardu, a za 2019. godinu 17 milijardi kuna, namijenjena je plaćama i zapravo nema mnogo prostora za dodatna ulaganja u unaprjeđenje sustava.
Sredstva predviđena za prevenciju nasilja i ovisnosti su u 2019. godini 3,5 kune po učeniku
Okupljeni su izrazili zabrinutost zbog nedostatnih ulaganja u cjelokupnu reformu obrazovnog sustava. Izjednačavanje infrastrukturnog standarda škole, besplatni prijevoz te besplatni udžbenici za sve učenice i učenike, produženi boravak jednako dostupan na teritoriju cijele države i jednosmjenska nastava važne su sastavnice sustava za koje Vlada ne izdvaja dovoljno sredstava. S obzirom na značaj kurikularne reforme u društvenom, javnom i političkom prostoru, dodijeljeni proračunski iznos ne omogućava kvalitetnu provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, niti odražava važnost reformskog procesa.
– Proračun za kurikularnu reformu je ispod 1% ukupnog proračuna Ministarstva znanosti i obrazovanja što se ne može smatrati ozbiljnim ulaganjem u reformu. Sredstva predviđena za prevenciju nasilja i ovisnosti su u 2019. godini 3,5 kune po učeniku, a ulaganje u obrazovanje odraslih je 1 kuna po stanovniku što je premalo da odgovori na potrebe. Na predškolski odgoj treba gledati kao na djetetovo pravo jer je sada često nedostupan upravo djeci kojoj je potreban za društveno uključivanje i kasniji bolji obrazovni uspjeh, istaknula je Sandra Benčić, vanjska pravna stručnjakinja angažirana na analizi proračuna.
Vlada tzv. reformu ne doživljava ozbiljno
Udio Ministarstva znanosti i obrazovanja u proračunu Republike Hrvatske, koji se kreće oko 10% ukupnog proračuna, nije se mijenjao već deset godina. Prema tome, jasno je kako Vlada tzv. reformu ne doživljava ozbiljno, već samo kao intervenciju bez jasnog cilja, okvira i vizije, tvrde predstavnici GOOD (Građanski odgoj i obrazovanje) inicijative.
Povećanje sredstava s 33 milijuna kuna u 2018. na 130 milijuna kuna u 2019. godinu za kurikularnu reformu nisu ništa više no posljedica nepotrošenih stavki za njenu provedbu koje su ove godine trebale biti potrošene u sklopu sredstava Europske unije.
Sudionici foruma jednako su tako zaključili da hrvatskom obrazovanju nije dovoljna samo reforma obrazovnih sadržaja. Potrebna nam je cjelokupna reforma odgojno-obrazovnog sustava, jer su rezultati naših učenika na PISA (Program za međunarodno testiranje učenika) testovima sve slabiji. Pojedine reforme, ističu, samo dovode do novih nejednakosti u obrazovanju, a takvi eksperimenti i preslagivanja negativno se odražavaju na rad učenika i nastavnika.
Činjenica da država već godinama dopušta nejednakosti u pristupu obrazovanju s obzirom na prihode jedinica lokalne i područne samouprave te njihove mogućnosti izdvajanja u obrazovanje posebice zabrinjava, jer obrazovanje je Ustavom zajamčeno pravo i mora biti jednako dostupno svim građanima Republike Hrvatske.
Povezanost između nedovoljne obrazovanosti i društvenih problema nezaposlenosti, siromaštva, iseljavanja
– Postoji povezanost između nedovoljne obrazovanosti i društvenih problema nezaposlenosti, siromaštva, iseljavanja jer se vidi da su u pojedinim županijama svi ti problemi učestaliji nego u drugima. Obrazovanje treba gledati kao investiciju koja će doprinijeti rješavanju tih problema, ali je važno da država osigura prilike za izjednačavanje mogućnosti jer lokalne samouprave kod kojih su problemi najprisutniji najčešće nemaju ni financijskih sredstava za njihovo rješavanje, rekla je Maja Pleić iz Centra za mirovne studije, koja je predstavila podatke okupljene unutar analitičkog projekta Geometar nejednakosti.
Proračunom nije riješen ni problem nejednakog infrastrukturnog standarda u osnovnim i srednjim školama, a u planu za 2019. nema ni većih izdvajanja u pogledu kapitalnih projekata, jer iznos za projekte ostaje isti za sljedeću, kao što je bio i za ovu godinu (manje od 61 milijuna kuna).
Tendencija Ministarstva na svođenje kapitalnih ulaganja i provedbe kurikularne reforme na nabavku računalne opreme neće dovesti do značajnijih pomaka u kvaliteti obrazovanja, ako se istovremeno ne radi na osuvremenjivanju sadržaja i metoda poučavanja, navode iz GOOD inicijative.
Javno financiranje udžbenika za sve učenike u Hrvatskoj važan korak
Smatraju kako je javno financiranje udžbenika za sve učenike u Hrvatskoj važan korak prema ostvarenju cilja u potpunosti javno financiranog obrazovanja. Osiguranje toplog obroka, prijevoza i produženog boravka, trebali bi uz udžbenike činiti cjelokupni plan osiguranja dostupnih popratnih usluga u obrazovanju. Takvi se potezi moraju uvoditi sustavno, a ne stihijski, odnosno nekontrolirano, kao što to radi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
GOOD inicijativa pozdravlja i najave povećanja plaća za radnike u javnom sektoru, poput učitelja, nastavnika i profesora, koji zapravo spadaju u najslabije plaćene visokoobrazovane radnike. Treba raditi i na ulaganju u stručno usavršavanje obrazovnih radnica i radnika, za koje nije izdvojeno dovoljno sredstava u 2019. godini.
Nijedna vlast dosad nije osigurala dovoljne preduvjete za smanjenje nasilja u hrvatskim školama, poput uvođenja edukacije o nenasilju od predškolskog odgoja nadalje, osiguravanja stjecanja vještina nenasilnog rješavanja sukoba u razredu nastavnicima, revidiranja zastarjelog sustava pedagoških mjera, ojačavanja pozicije nastavnika u odnosu na različite interne i eksterne pritiske i osiguravanja dovoljnog broja stručnih suradnika za podršku učenicima, učiteljima i roditeljima.
GOOD inicijativa zaključila je, stoga, kako Vlada Republike Hrvatske ne radi dobar posao i zbog toga napokon treba početi gledati na obrazovanje kao cjelovitu sliku, preuzeti odgovornost za razvoj obrazovanja i pokrenuti potpunu reformu obrazovnog sustava.
