Gotova je nastava, evo što smo doživjeli u ovoj školskoj godini: Sve bitno saželi smo u 14 točaka
Nezapamćena školska pucnjava, cjelodnevna škola, besplatni obroci za djecu. Tri su to od brojnih događaja koji su, na ovaj ili onaj, način obilježili nastavu u ovoj školskoj godini. Na zadnji dan nastave za stotine tisuća učenika diljem Hrvatske prisjetili smo se svih bitnih događaja o kojima smo izvještavali.
Foto: Unsplash
Zvuk zvona danas je, u srijedu 21. lipnja, označio kraj nastave. Stotine tisuća učenika krenule su u dugo toplo ljeto, a naša se redakcija tom prigodom prisjetila svega što se događalo u ovoj školskoj godini. Bilo je svega – od emotivnih i šokantnih trenutaka, do velikih promjena i kritika pa do pozitivnih iskoraka. Sve smo saželi u 14 točaka.
Školska pucnjava zavila regiju u crno
Nezapamćena tragedija pogodila je Srbiju 3. svibnja ujutro kada je 13-godišnji učenik ušetao u Osnovnu školu Vladislav Ribnikar u Beogradu i iz pištolja ubio osmero učenika i učenica te jednog zaštitara škole. Uz devetero ubijenih, ranio je njih još petero, među kojima i nastavnicu povijesti. Sve je planirao mjesec dana, imao je popis svih koje želi ubiti, i detaljan plan ulaska i izlaska iz škole. Budući da je imao ispod 14 godina nije kazneno odgovoran.
Nastavna godina u srpskim osnovnim i srednjim školama zbog ovoga je nemiloga događaja skraćena, a hrvatski ministar obrazovanja Radovan Fuchs je od naših škola tražio da organiziraju okupljanje učenika, porazgovaraju s njima o školskoj pucnjavi te donesu određene mjere. O tome smo, ali i generalno o mentalnom zdravlju učenika te prevenciji nasilja u podcastu razgovarali s uglednom psihologinjom i sveučilišnom profesoricom Natašom Jokić Begić koja je otkrila da nikako ne možemo govoriti da je dijete psihopat. Podcast poslušajte u nastavku:
Cjelodnevna škola
Cjelodnevna škola eksperimentalno kreće već najesen i tako će se provoditi četiri godine. Na javni poziv za eksperimentalnu provedbu ovog projekta javilo se ukupno 68 škola, a njih su 64 odabrane za provedbu. Najavljene promjene su velike. Nastavni dan za učenike bit će podijeljen u dva dijela – obvezni i izborni. Obvezni dio trebao je trajati do 15 ili 15:30, nakon čega, u drugom dijelu, slijede izborne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti do oko 17 sati.
Kako je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs prelomio nakon brojnih kritika struke i javnosti, to se promijenilo pa će obvezni dio cjelodnevne škole ipak trajati do 14 sati. Do 2027., nakon što putem javnog poziva iskoriste značajna sredstva, sve bi osnovne škole trebale biti spremne za nastavu u jednoj smjeni. To bi stvorilo uvjete za frontalno uvođenje cjelodnevne škole u svoje osmoljetke.
Na ovu temu održali smo i Redakcija podcast kojeg možete poslušati ispod:
Konferencija, natjecanje i video vodič za upis na faks
Novinari i content creatori na portalu srednja.hr ove godine bili su jako angažirani. Organizirali smo drugu po redu godišnju konferenciju Obrazovanje na prekretnici pa smo 7. studenog u Muzeju suvremene umjetnosti pričali o inovacijama u školstvu, novim zakonima i preferencijama učenika. Održali smo i jedanaesto po redu poduzetničko natjecanje za srednjoškolce Ideja godine, a pobjedu su odnijele genijalne učenice iz Omiša koje su u svojoj pobjedničkoj ideji oživjele – mitska bića. Brucoš 101 drugi put je po redu, 1. lipnja, poslužio maturantima kao video vodič upisa na faks.
Predstavljeni detalji modularne nastave za strukovne škole
Na 7. Danima strukovnih nastavnika, koji su se održali u ožujku ove godine u Šibeniku, otkriveni su detalji modularne nastave koja bi se u strukovne škole trebala uvesti 2024./2025. Prema predloženom modelu, više ne bi postojali nastavni predmeti kao do sada, već bi se njihovo gradivo ukomponiralo u modul sa strukovnim predmetom. Kako je to točno zamišljeno i koje su probleme istaknuli nastavnici općeobrazovnih predmeta možete pročitati na ovoj poveznici.
Uvedena izvannastavna aktivnost ‘Škola i zajednica’
U rujnu je s početkom školske godine u zagrebačke srednje škole uveden fakultativni predmet ‘Škola i zajednica’. Program je to koji je izrađen u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Prve riječke hrvatske gimnazije gdje se provodio i pilot. Osim u Zagrebu, ovaj predmet uveden je i u škole Krapinsko-zagorske i Primorsko-goranske županije. Zagrebački učenici su krajem nastavne godine predstavili svoje projekte na kojima su radili, a koje možete pogledati ovdje.
Obnovljene sve osnovne škole nakon potresa, na redu su još srednje
Tri godine nakon potresa grad Zagreb uspio je dovršiti obnovu na svim osnovnim školama, iako su radovi na mnogima kasnili. No, najdulje će čekati srednjoškolci jer obnova šest srednjih škola još uvijek traje. Ovog mjeseca radovi bi trebali biti gotovi na zgradi Gimnazije Tituša Brezovačkog, a krajem 2023. obnova bi trebala biti gotova na još četiri škole: Prvoj ekonomskoj školi, Gornjogradskoj gimnaziji, Školi za klasični balet i Umjetničkoj plesnoj školi Silvije Hercigonje. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna najduže će čekati na svoju obnovu čiji je završetak predviđen tek sredinom 2024. godine.
Učenicima svih škola osigurani su besplatni obroci
Početkom drugog polugodišta svim učenicima osnovnih škola u Hrvatskoj osiguran je besplatan obrok. Odluka o besplatnom školskom obroku za svakog učenika donesena je u listopadu 2022. i Vlada školama sufinancira obrok u iznosu od 10 kuna po učeniku, odnosno danas je to 1,33 eura. Ta mjera podijelila je javnost, a najviše je prigovora bilo oko kvalitete besplatnih obroka.
Nacionalni ispiti
U ožujku su svi osmaši i reprezentativni uzorak četvrtaša u 81 školi pisali nacionalne ispite. Ti ispiti nisu se vrednovali u nastavi ili za upise u srednju školu jer je cilj nacionalnih ispita dobiti povratnu informaciju o razini postignuća učenika. Rezultati su pokazali da su učenici bolji u stranim jezicima nego u Hrvatskom, a na Matematici prevladavaju dvojke. Učenici svoje rezultate mogu provjeriti u e-Dnevniku ili CARNET Data aplikaciji kojoj pristup imaju i ravnatelji. Nacionalni ispiti pisat će se i sljedeće školske godine, a datume možete pogledati ovdje.
Dodijeljeni Oskari znanja
Najboljim hrvatskim učenicima na državnim i međunarodnim natjecanjima sredinom lipnja u Zagrebu je dodijeljena nagrada Oskar znanja. Svoj kipić dobilo je gotovo 400 učenika, a popis svih nagrađenih možete pogledati ovdje. Najuspješnija je bila učenica Stella Čolo iz Gimnazije Franje Petrića u Zadru koja je dobila osam Oskara znanja.
Promjene na državnoj maturi
Ove godine maturanti će prvi put maturu Hrvatskog jezika, umjesto na višoj i osnovnoj razini, polagati na jedinstvenoj razini. Osim toga, na eseju se ponovno određuje zaseban minimalni prag prolaznosti pa će maturanti za prolaz morati položiti i ispit i esej. Na eseju Hrvatskog jezika ove godine zadana su samo četiri djela.
Osim novosti na maturi Hrvatskoga, promijenjen je i pravilnik o polaganju državne mature. Najvažnija promjena je da se ispit državne mature više neće poništiti ako učenik u njemu otkrije svoj identitet. Umjesto toga ocjenjivač ga vraća stručnoj službi koja preko potpisa učenika lijepi naljepnicu, nakon čega se test daje na vrednovanje nekom drugom ocjenjivaču. Promjena je to koju su mnogi zazivali nakon što se prošle godine maturantica potpisala na ispit koji joj je onda poništen. Također, novim pravilnikom detaljnije je definirano što učenici ne smiju crtati na ispit i da ne smiju koristiti pametne satove za vrijeme ispita.
Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru pratilo se i u školama
Ovu nastavnu godinu obilježilo je i to što se Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru pratilo u osnovnim i srednjim školama. Razlog tome je činjenica da se to prvenstvo održalo na samom kraju jeseni, a i to što je ministar Radovan Fuchs izjavio da se utakmice mogu pratiti u školama ako za to, naravno, postoji konsenzus nastavnika i ravnatelja. Neki su to podržavali, a neki su se tome protivili, no neminovno je da su naši učenici bili uz našu repku do same završnice, odnosno osvajanja trećeg mjesta.
Pojavio se ‘pomoćnik’ za rješavanje zadaća
Na samoj sredini nastavne godine, pojavio se ChatGPT, chatbot koji pomoću umjetne inteligencije u nekoliko sekundi odgovara na sva pitanja ili rješava željene zadatke. Nije trebalo dugo da ga otkriju učenici i studenti, koji su ga vješto iskoristili za pisanje eseja, pjesama, seminara, domaćih zadaća, ali i rješavanje ispita. Zanimljivo je da je ChatGPT riješio maturu iz Hrvatskog jezika, na kojoj je ostvario 65 posto i tako dobio – trojku.
Održano nekoliko pregovora sindikata i Vlade
Već u prvom polugodištu ove školske godine sindikati i Vlada započeli su pregovore oko prava radnika u javnim službama što uključuje i one u školstvu. Pregovori oko povećanja osnovice zaključeni su u listopadu, kada je dogovoreno da se s 1. listopadom povisi osnovica plaća za šest posto, a od travnja još dva posto. Božićnica je povećana s 1.500 na 1.750 kuna, regres s 1.500 na 1.700 kuna te dar za dijete sa 600 na 754 kune. Dogovoreno je i da se formalni pregovori nastave u trećem tjednu rujna 2023. Osim pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) u javnim službama, što uključuje i one u školstvu, za sindikate u prosvjeti pokrenuti su u ovoj školskoj godini i pregovori oko granskih Kolektivnih ugovora (GKU).
Sindikati su ove godine s Vladom dogovorili i povećanje regresa sa 199 eura na 300 za članove reprezentativnih sindikata odnosno 250 za one koji nisu članovi. Dakle, dogovoren je 50 eura veći iznos za članove reprezentativnih sindikata. No odredbu Zakona koja je omogućavala ugovaranje većih prava onima koji su u sindikatu ukinuo je Ustavni sud.
Konačno, Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su ovog lipnja Memorandum o razumijevanju. Potpisivanjem tog Memoranduma, plaće najviše rastu onima koji inače imaju najniže. Konkretno, uvećanje od 100 eura neto dobivaju oni čiji je koeficijent za obračun plaće od 0,631 do 1,00. Za 80 eura plaće će porasti onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867. Osim toga, svi će zaposlenici dobivaju regres od 300 eura.
Ništa od novog Zakona o odgoju i obrazovanju
Čak 14 puta mijenjao se do sada Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, zbog čega je Ministarstvo odlučilo mijenjati taj propis. Iako je u proceduru Vlade trebao biti upućen u III. kvartalu 2022. godine, taj rok se nekoliko puta pomicao. Novi Zakon tako još uvijek nije ugledao svjetlo dana.
Kada smo posljednji puta kontaktirali Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temu izmjene Zakona, odgovoreno nam je da je njegovo donošenje predviđeno u drugom tromjesečju 2023. godine, koje je pred samim istekom. Povod našeg upita bila je vječna tema rada nastavnika nakon 65. godine života, što bi se Zakonom konačno trebalo omogućiti i nastavnicima. Osim toga, postoje inicijative i da se novim Zakonom izmijene omjeri članova školskih odbora, ali i, među ostalim, da se dopunski rad ponovno zamjeni ljetnim popravim rokom. Čini se kako će za sada uređenje ovih, ali i mnogih drugih pitanja u domeni Zakona o odgoju i obrazovanju, ipak čekati do iduće školske godine.
O promjeni Zakona govorili smo i na našoj konferenciji Obrazovanje na prekretnici, a panel možete poslušati ispod:
