Hoće li doći do štrajka tajnika i računovođa u školama? ‘Planiramo se boriti na sve dopuštene načine’
Damir Mikolji već 15 godina radi kao tajnik škole, a zadnjih 12 godina taj posao obavlja u Gimnaziji Tituša Brezovačkog. Osim što radi u školi, od 2016. godine vodi blog Tajnik škole. U velikom intervjuu za srednja.hr ispričao je zašto je uopće počeo pisati blog, kako je to biti tajnik škole, o statusu tajnika i računovođa škola, ali i o problemima koji se sve više gomilaju, baš kao papiri na njihovim stolovima, mailovi u dolaznoj pošti i poruke u WhatsApp nastavničkim i roditeljskim grupama. Također je otkrio hoće li, odnosno može li uopće doći do štrajka tajnika škola i voditelja računovodstva ako se njihov status konačno ne krene rješavati.
Damir Mikolji, bloger Tajnik škole | Foto: Privatna arhiva
‘Planiramo se boriti na sve dopuštene načine kako bismo osigurali bolji status tajnika škola i voditelja računovodstva’, govori nam 40-godišnji tajnik škole u Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu, Damir Mikolji. U ovom je poslu već 15 godina, zadnjih 12 radi u Titušu, a od 2016. godine vodi blog Tajnik škole gdje redovito piše o poslu tajnika, ali i računovođa te ukazuje na probleme koji se već godinama ne rješavaju.
– Jedan medij je te 8. ožujka 2016. objavio članak o ‘otkazima onima koji nisu potrebni’. U članku je konstatirano da u svakoj školi radi jedan tajnik i računovođa, iako je u školama malo administrativnog posla. Istaknuli su problem financijskih sredstava za zapošljavanje stručnih suradnika u školama i ponudili rješenje kroz smanjenje nepotrebne školske administracije – tajnika škola i voditelja računovodstva. Imao sam snažnu potrebu da odgovorim na taj članak i da ukažem na stvarni djelokrug rada i važnost tajnika škola, tako je nastala ideja da pokrenem blog Tajnik škole, objašnjava nam Mikolji.
‘Više od 10 godina ukazujemo na problematiku svojih radnih mjesta, ali MZO to kontinuirano ignorira’
Povod za razgovor s tajnikom blogerom došao je nakon e-savjetovanju o Obrascu prethodne procjene oko izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. Ondje su se skoro svi komentari odnosili na status tajnika škole i voditelja računovodstva, ali odgovor na sve te komentare od Ministarstva znanosti i obrazovanja je bio da njihov status nije predmet tog savjetovanja i izmjena i dopuna zakona.
– U e-Savjetovanju povodom Obrasca uključilo se 20 posto svih zaposlenih tajnika škola i voditelja računovodstva i argumentirano obrazložilo zašto je potrebno da se njihov status izjednači sa statusom stručnog suradnika. Novi Zakon o odgoju i obrazovanju najavljen je u Planu zakonodavnih aktivnosti MZO-a za 2022. i 2023, ali se od njega odustalo bez obrazloženja. Pravilo je da se izradi novog propisa pristupa nakon 3. izmjene odnosno dopune, a mi ćemo sada dobiti 16. izmjene i dopune Zakona. Prvi korak u donošenju propisa je objava obrasca prethodne procjene. Funkcija ovog koraka je da se analizira postojeće stanje, utvrde rješenja za postojeće probleme i definira način na koji će se ti problemi riješiti. Tajnici škola i voditelji računovodstva više od 10 godina putem e-Savjetovanja ukazuju na problematiku svojih radnih mjesta, ali MZO kontinuirano ignorira sve prijedloge, rekao je Mikolji.
Kako nam je u prethodnom intervjuu tajnica jedne osnovne škole u Zagrebu objasnila, tajnicima i računovođama škola obujam posla se posljednjih godina povećao, a broj radnika je ostao isti. Isto nam govori i Mikolji.
– Svaka ustanova ima poslovodnu funkciju i funkciju vođenja stručnog rada. U vođenju stručnog rada ravnatelju pomažu stručni suradnici, dok su za poslovnu funkciju bitni tajnik škole i voditelj računovodstva. Kompletni poslovni procesi svake odgojno-obrazovne ustanove ovise o dvije osobe: tajniku škole i voditelju računovodstva. Obje funkcije su jednako važne i zbog toga je bitno da se poslovna funkcija – posao tajnika škole i voditelja računovodstva – vrednuje jednako kao i stručna funkcija – posao stručnih suradnika – i to kroz odgovarajući status uz mogućnost napredovanja pod jednakim uvjetima, ističe tajnik.
‘Na godišnjem odmoru nemamo zamjenu. U slučaju kraćeg bolovanja radimo od kuće’
Također naglašava kako postoji bitna razlika između administrativnog tajnika i tajnika organizacije, te računovođe i voditelja računovodstva. Na primjer, u većim organizacijama postoje ‘glavni tajnici’, poput onih na sudu, u ministarstvima i agencijama. Glavni tajnici su rukovodeći službenici koji upravljaju s nekoliko odjela u što spadaju pravni i normativni, ljudski potencijali, pisarnica i interni poslovi, nabava i slično, a isto vrijedi i za voditelje računovodstva u čije odjele spadaju rashodi zaposlenih, proračun i računovodstvo, financijsko upravljanje i kontrola itd. Kako nam objašnjava Mikolji, u školi jedna osoba, odnosno tajnik škole i voditelj računovodstva, kumulira poslove cijelog sektora.
– Na godišnjem odmoru nemamo zamjenu. Ako je kraće bolovanje, onda zamjena nema smisla jer neće biti u mogućnosti samostalno obavljati posao. U pravilu, u slučaju kraćeg bolovanja tajnici škola i voditelji računovodstva rade od kuće kako im se posao ne bi nagomilao po povratku na radno mjesto. Pripravništvo nije sustavno organizirano, znači da su novi kolege prepušteni sami sebi i dobroj volji iskusnih kolega. To je jedan od bitnih razloga zašto je potrebno urediti status stručnog suradnika, govori nam tajnik Mikolji.
Dodaje kako se normativne promjene događaju na mjesečnoj bazi i da svaki tjedan imaju nove propise koji se primjenjuju na poslovanje škole, od zaštite na radu i higijenskog minimuma do radnog prava, zaštite osobnih podataka, kolektivnih ugovora, jednostavne nabave i tako dalje.
– Ne postoji ni jedna osoba u školi koja može pratiti i primijeniti sve propise koji se odnose na poslovanje školske ustanove. Digitalizacija ima za posljedicu kontinuirano dodavanja novih programa koje koristimo u poslovanju, od novog programa za uredsko poslovanje, ZUP IT sustava, CARNET id sustava itd. S novim programima ne dolazi i edukacija za korištenje, prepušteni smo korisničkim uputama i službi za korisnike, naglašava Mikolji.
Postoji Sindikat administrativno-tehničkog osoblja u školama, ali nisu pokazali aktivnost na e-Savjetovanju
Iako se nije čuo s kolegama tajnicima koji su već skoro tri mjeseca u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, kaže kako je ‘jasno je da uz obrazovni dio tog procesa ide i onaj poslovni’, što uključuje nabavu, dodatne evidencije, računovodstvena i radno-pravna problematika. Tako da je moguće da se njegovim kolegama obujam posla u eksperimentu dodatno povećao.
– Udruga tajnika i računovođa u školstvu aktivno je uključena u rješavanje problema statusa tajnika i voditelja računovodstva škola, kao i brojni kolege koji djeluju kroz Facebook grupu Tajništvo i računovodstvo škole. Argumente imamo, brojnost i volja je velika i nadamo se da ćemo riješiti naš statusni problem. Osim statusnog problema, postoji i veliki problem zapošljavanja administrativnih referenata. Brojne škole, posebno osnovne, nemaju administratore zbog čega su tajnici škola i voditelji računovodstva prisiljeni birati koje poslove je moguće obaviti u redovnom radnom vremenu, govori nam Mikolji.
Na pitanje imaju li svoj sindikat, govori nam kako je Sindikat administrativno-tehničkog osoblja u školama i učeničkim domovima, skraćeno ATOS, osnovna 2016. godine s ciljem da objedini administrativno-tehničko osoblje u jedan sindikat. Mikolji naglašava kako nikada nije bio član tog sindikata te da nema informaciju tko su članovi, ali misli da i dalje djeluju, samo što ‘nisu pokazali aktivnost u najmasovnijem e-Savjetovanju za tajnike škola i voditelje računovodstva’.
– Da bi sindikat imao mogućnost pregovora, on mora biti reprezentativan. U teoriji, kada bi postojao sindikat u kojem bi se upisalo kompletno administrativno osoblje, većinu članova bi činile spremačice i kuharice, a tek onda tajnici škola, voditelji računovodstva, domari i administratori. Tajnici škola i voditelji računovodstva teže tome da postanu stručni suradnici s mogućnosti napredovanja, a ostalo administrativno osoblje teži tome da ima bolju plaću i da se poštuje pedagoški standard (kvadratura, broj obroka po učeniku itd). Svaka skupina unutar takvog sindikata imala bi drugačije ideje i potrebe, objasnio je Mikolji.
Riješenje je novi Zakon o odgoju i obrazovanju, ali…
Naglasio je i kako je školama potreban novi Zakon o odgoju i obrazovanju te da su najavljene izmjene i dopune Zakona sadržajno su skromne, pogotovo, kaže, kada se uzme u obzir vrijeme koje je potrošeno u pripremu novog Zakona. Osim tajnika i računovođa škola, Mikolji naglašava kako bi se u Zakonu trebao detaljno urediti radno-pravni status svih odgojno-obrazovnih radnika.
– Učitelji i nastavnici rade na normu, odnosno svaki predmet ima propisanu normu koju radnik mora ispuniti da bi radio u punom radnom vremenu. Zakon o radu ne poznaje rad na normu, zbog čega se u praksi otvaraju radno-pravna pitanja vezana za evidenciju radnog vremena, rada iznad norme i rada u vremenu kada nema nastave odgojno-obrazovnih radnika. Zakon bi trebao predvidjeti poseban hibridni način rada odgojno-obrazovnih radnika temeljem kojeg se nastava obavlja u prostorijama škole, dok se ostali poslovi mogu obavljati izvan prostorija školske ustanove, ističe tajnik Mikolji.
Dodaje i da je ovim izmjenama i dopunama Zakona nužno odmah predvidjeti sklapanje uzastopnih ugovora na određeno vrijeme u školskim ustanovama. Najveći broj, kako nam govori, ugovora na određeno koji traju manje od mjesec dana, a u praksi postoje i ugovori o radu na jedan dan, je upravo u prosvjeti. Zbog specifičnosti u postupku zapošljavanja školskih ustanova potrebno je, naglašava Mikolji, predvidjeti iznimke u broju uzastopnih ugovora na određeno vrijeme u odnosu na ono što je propisano Zakonom o radu.
‘Organizacija štrajka bez potpore sindikata takav štrajk bi učinila nezakonitim’
Ako se status tajnika škola i voditelja računovodstva ne riješiti niti u novom Zakonu, kada on konačno i dođe, oni bez sindikata ne mogu ići u štrajk. Ali, Mikolji upozorava da će nerješavanje njihovog statusa dovesti do kraha sustava, odnosno da su radnici već sada krenuli u potragu za poslom van školskog sustava i da bez poboljšanja uvjeta rada novi i mladi radnici neće taj posao htjeti raditi.
– Organizacija štrajka bez potpore sindikata takav štrajk bi učinila nezakonitim. Nikome od nas nije u interesu da radimo ili potičemo aktivnosti koje su protivne zakonu. Tajnici škola i voditelji računovodstva imaju znanja koja su primjenjiva i u privatnom sektoru. Gubitak tajnika škole ili voditelja računovodstva koji radi 10 ili više godine u sustavu je veliki gubitak za odgojno-obrazovnu ustanovu i sustav u cjelini. Ministarstvo znanosti i obrazovanja moralo bi brinuti o ustanovama iz svoje nadležnosti, na način da se naprave nužne normativne izmjene i dopune koje će minimizirati odlazak kvalitetnih ljudi iz sustava, rekao je tajnik Mikolji.
‘Bez ozbiljne korekcije plaće neće biti dovoljno zainteresiranih za rad u školi’
Pitanje statusa tajnika škola i voditelja računovodstva pokrenulo je raspravu i među nastavnicima gdje su im neki iskazali svoju potporu. Na osobnoj razini, priča nam tajnik Mikolji, ima podršku svog kolektiva u kojemu radi te ima dobru suradnju sa svim kolegama. Ali, ističe kako nisu svi nastavnici na istoj valnoj duljini što se tiče podrške tajnicima i računovođama.
– U nekim Facebook grupama učitelja i nastavnika postoje članovi koji se protive ideji da ‘tajnici’ i ‘računovođe’ dobiju status stručnog suradnika. Moje mišljenje da je za atmosferu između administrativnog i nastavnog osoblja zadužen ravnatelj. Bitno je da se ne zloupotrebljavaju ‘ostali poslovi’ na način da svi novi poslovi koji se pojave u školskoj ustanovi ne završe u tajništvu ili računovodstvu. Raspodjelu ‘ostalih poslova’ moguće je primijeniti i na ostale radnike, poručio je Mikolji.
Za kraj smo ga upitali da ima mogućnost sutra doći na vlast, što bi bila prva stvar koju bi promijenio po pitanju tajnika i računovođa u školama. Njegov odgovor je, naravno, sukladan onome za što posljednjih godina nastoje boriti.
– Škola bi imala tajništvo i računovodstvo. Tajnik škole je voditelj tajništva, a voditelj računovodstva je voditelj računovodstva. Oni imaju status poslovodnog suradnika i mogu napredovati. Ovisno o veličini, škole bi imale jednog ili dva administratora. Za kraj bih istaknuo problem deficitarnih struka prvenstveno među učiteljima i nastavnicima i izrazio svoju skeptičnost rješavanja tog problema kroz zapošljavanje umirovljenika i studente stipendiste STEM nastavničkih studijskih programa. Bez ozbiljnije korekcije plaće u vidu dodataka za deficitarne struke i/ili poreznih olakšica i/ili sufinanciranja troškova najma neće biti dovoljno zainteresiranih za rad u školi, poručio je Mikolji.
