Hrvati revoltirani težinom ruksaka petaša: Doznajte koliko bi zaista morala težiti vaša školska torba

Nije neka novost da torbe školaraca teže puno više nego što bi smjele, ali Hrvati su jučer ostali revoltirani objavom jedne majke na službenim stranicama Vlade. Njen petaš ima 33,5 kilograma, a njegova torba teška je 6,5 kilograma. To, dakako, nije u skladu s preporukama koje svake godine iznova izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a prema kojima bi masa torbe školaraca trebala iznositi otprilike 15% njegove tjelesne mase, a po novijim istraživanjima čak i nešto manje.

Foto: pixabay

– Poštovani, danas je moje dijete, teško 33,5 kg krenulo povijeno pod torbom težine 6,5 kg u peti razred. Pretpostavimo li da je prosječna težina članica/člana vlade 90 kg i da svaki dan na posao i s posla na leđima nosite ruksake od 18 kg, kakva bi to utjecaja imalo na vaše zdravlje i radni optimizam? Biste li zadovoljno pili kavu na sjednici vlade ili donijeli Odluku o hitnom rasterećenju prepoštovanih vam leđa, Zaključak o primjeni mjera spašavanja članova od skolioze ? Znam da bi vam školska torba mog djeteta postala bitna da sam mu na ruksak nalijepila slovo U ili petokraku, no uvjeravam vas da je težina školske torbe učenika u Hrvatskoj puno, puno bitnija. Pretpostavljam da vam u ovom trenutku odgovara djeci pokazati da vam NIJE stalo i da se nauče biti pognuta ali ja želim svoje dijete naučiti da uspravno kroči ovom zemljom. Vi ste samo i ove školske godine jasno dali do znanja: djeco, nas – Vladu RH zaista nije briga za vas! Bravo, poruka je koju je majka petaša Mirna Mikoč ostavila na Facebooku Vlade Republike Hrvatske.

U trenutku pisanja ovog teksta njena je objava skupila već preko devet tisuća reakcija, a u komentarima su se mnogi složili kako se uistinu radi o problemu koji školarce prati već godinama, a zbog kojega bi mogli imati ozbiljne zdravstvene posljedice. No, koja bi težina torbe bila idealna za svakog od učenika?

https://www.facebook.com/wwwvladahr/posts/1400568143395578

Najgore torbe na jednom ramenu

Kao i početkom svake školske godine, upravo je ovih dana Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao nekoliko važnih preporuka, kojih se čini se, rijetko koja škola pridržava.

Izdvojeni članak

Predsjednica se žali da je studiranje na FPZG-u utjecalo na njeno zdravlje

– Najveći dio raspoložive literature preporučuje težinu školskih torbi do 15% težine tijela djeteta, jer takva težina nije povezana sa zdravstvenim smetnjama. Istražene su i druge značajke školskih torbi koje mogu utjecati na zdravlje učenika. Tako je novije istraživanje pokazalo da težina torbe treba biti ograničena na čak 10% težine tijela djeteta, jer već težina od 15 ili 20% u odnosu na 10% povećava izglede za naginjanje glave prema naprijed, subjektivne zdravstvene smetnje djeteta poput umora, iscrpljenosti i boli u leđima, te teškoće u hodanju i održavanju ravnoteže, objašnjavaju iz HZJZ-a.

Iz Zavoda pojašnjavaju kako su za zdravlje leđa zapravo najgore torbe koje se nose na jednom ramenu, jer su povezane s većom učestalošću respiratornih disfunkcija i većim promjenama u tjelesnom držanju djece.

– Torbe koje se nose sprijeda kao i torbe koje se nose sprijeda i straga (na leđima) imaju manji negativan utjecaj na tjelesno držanje djece nego torbe koje se nose na jednom ramenu, objašnjavaju iz HZJZ-a.

Osim toga, višu ili niži položaj torbe ne utječe na tjelesno držanje djeteta, ali je viši položaj povezan s manjim osjećajem pritiska na ramenima. Također, jače ili slabije stegnute naramenice torbe ne utječu na držanje, osjećaj nelagode i ravnotežu djece.

Za višegodišnji problem postoje itekako dobra rješenja

Izdvojeni članak

Nosim sve torbe, a nisam magarac: Hrvatski petaši na leđima ‘tegle’ i do 9 kilograma

Iako je jasno kako se obrazovni sustav oglušuje na ovaj problem, za njega zapravo postoji nekoliko rješenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sastavio je niz mjera kojima bi se mogle spriječiti negativne posljedice na zdravlje zbog težine torbe školaraca, a mogu ih poduzeti škole i roditelji, odnosno učenici.

Mjere koje može poduzeti obrazovni sustav (škola)

• Sastavljati raspored sati na način da učenici u jednom danu imaju što manje različitih predmeta (dupli satovi).
• U raspored ne uvrštavati u istom danu predmete za koje treba nositi posebno težak teret (tjelesna i zdravstvena kultura i likovni odgoj).
• Omogućiti da djeca sve knjige i opremu ostave  u školi, a kući nose samo radne listiće za domaću zadaću.
• Potpuno osloboditi učenike nižih razreda osnovne škole učenja i pisanja zadaće kod kuće odnosno omogućiti da sve odrade u školi. Knjige na taj način ostaju  stalno u školi. Ova mjera ima prednosti i u kvalitetnijem vremenu koje roditelji i djeca provode kod kuće, u većem zadovoljstvu učenika školom, te u manjim varijacijama u školskom uspjehu djece koji ovisi o angažmanu roditelja.
• One dane kad se održava nastava iz tjelesne i zdravstvene kulture omogućiti djeci dolazak u školu u barem jednom dijelu školske opreme tako da ne moraju baš cjelokupnu opremu nositi sa sobom.
• Prilikom izbora udžbenika i drugih nastavnih sadržaja prednost dati lakšim knjigama i nastavnim pomagalima, a ne uzimati u obzir samo stručnu komponentu.
• Omogućiti učenicima da imaju jednu bilježnicu iz svih predmeta i to što lakšu i što manjeg formata.
• Za svaki dan jasno navesti koje će knjige i nastavna pomagala trebati učenici tako da samo njih nose u školu.
• Osigurati u školi dostupnu pitku vodu i prehranu tako da djeca ne trebaju isto nositi od kuće.
• Omogućiti veću razinu tjelesne aktivnosti učenika u školi na sljedeće načine:
  • dodatne sate tjelesne i zdravstvene kulture
  • dodatne sportske sadržaje
  • uključivanje kretanja u školski raspored (omogućiti, odnosno potaknuti, učenike na kretanje i igru za vrijeme školskih odmora, slaganje rasporeda sati na način da se od učenika ne očekuje produženo sjedenje bez kretanja, vježbe istezanja za vrijeme nastave i sl.).
• Educirati djelatnike škole, roditelje i učenike o ovom problemu (u Hrvatskoj bi ovu aktivnost svakako trebalo provesti u suradnji s nadležnim liječnikom škole).

Mjere koje mogu poduzeti roditelji ili učenici

Izdvojeni članak

Mobilnom aplikacijom ‘Spolno zdravlje’ anonimo otkrij sve što još ne znaš o tome

• Izabrati optimalnu torbu:
  • Sukladno raspoloživoj literaturi može se zaključiti da prazna torba treba biti što lakša (varijacije u masi prazne torbe mogu biti i više od 0,5 kg), nositi se na oba ramena, na što višem položaju u odnosu na kralješnički stup.
  • Nema jasnih znanstvenih dokaza o prednostima anatomskih, ergonomskih i sličnih, obično skupljih, torbi u odnosu na obične torbe.
• Nositi torbu na oba ramena.
• Odabrati što lakšu i manju pernicu, bilježnice i drugu opremu.
• U školu nositi samo neophodne one knjige i pribor (prema rasporedu sati i uputama nastavnika odnosno učitelja).
• Jesti u školskoj kuhinji i piti vodu u školi (a ne nositi od kuće).
• Izbjegavati dugotrajno sjedenje (posebno u nepravilnim i čudnim pozicijama) bez kretanja i vježbanja, a posebno ograničiti vrijeme pred ekranom (najviše ukupno dva sata dnevno pred svim ekranima: TV-a, računala, konzola, mobitela i dr.).
• Povećati razinu tjelesne aktivnosti (najmanje jedan sat dnevno, uz uključivanje tjelesne aktivnosti kao što je hodanje do škole i nazad kući u svakodnevnu rutinu).