Hrvatski nastavnici i učitelji po jednoj su stvari daleko bolji od kolega u Europskoj uniji
Malo više od šest tisuća hrvatskih učitelja i nastavnika iz 333 osnovne i srednje škole sudjelovalo je u trećem ciklusu Međunarodnog istraživanja učenja i podučavanja – TALIS 2018. Pokazalo je ono neke važne karakteristike nastavnog osoblja. Između ostaloga, da hrvatski nastavnici i učitelji po dobi spadaju u prosjek Europske unije, ali su daleko obrazovaniji od prosjeka u zemljama EU i drugim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju. Isto tako, većina ih je zadovoljna svojim poslom, ali naši nastavnici i učitelji smatraju da za njega nisu adekvatno plaćeni.
foto: Anton Mezulić|srednja.hr
U zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) proveden je u 2018. treći ciklus Međunarodnog istraživanja učenja i podučavanja (TALIS 2018). Svrha ovog istraživanja bila je prikupiti valjane i usporedive podatke o učenju i podučavanju kako bi se zemljama sudionicama pomoglo u evaluaciji i razvoju obrazovne politike koja promiče uvjete za učinkovito učenje i podučavanje. Osim toga, istraživanjem je nastala bogata baza podataka i indikatora o profesionalizmu učitelja, nastavnika i ravnatelja.
U prošlogodišnjem TALIS istraživanju Hrvatska je sudjelovala po drugi puta, a dobiveni su zanimljivi podaci o karakteristikama naših učitelja, nastavnika i ravnatelja, ali i samih škola. Istraživanje je provedeno uz pomoć online upitnika za čije je popunjavanje potrebno od 45 do 60 minuta. Upitnik je ispunilo 3.358 učitelja predmetne nastave od 5. do 8. razreda, 2.661 srednjoškolski nastavnik te ukupno 333 ravnatelja srednjih i osnovnih škola u Hrvatskoj. U istraživanju je tako sudjelovalo naših 196 osnovnih i 150 srednjih škola.
Sve je manje mladih učitelja u Hrvatskoj
Istraživanje je tako pokazalo da je prosječna dob učitelja predmetne nastave u osnovnim školama 42 godine, a srednjoškolskih nastavnika 45, što spada u prosjek EU. Svakako zabrinjava činjenica da je u proteklih pet godina značajno smanjen broj učitelja mlađih od 30 godina i to za 5%. Istovremeno, za 6% smanjio se i broj starijih od 50 godina.
Već je poznato kako se na bavljenje ovom profesijom odlučuje više žena i muškaraca, a sada postoje i konkretne brojke koje to potvrđuju. U osnovnim školama 78,2% nastavnog osoblja su učiteljice, a u srednjim školama udio žena je nešto manji i iznosi 67,2%.
Hrvatski nastavnici i učitelji obrazovaniji od prosjeka EU
Po dobi su možda u prosjeku EU, ali hrvatski učitelji i nastavnici imaju viši stupanj obrazovanja u usporedbi s kolegama iz EU dugih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.
– Više od 90% hrvatskih učitelja i nastavnika ima završen barem četverogodišnji ili petogodišnji fakultet, dok isti taj stupanj obrazovanja ima u prosjeku završeno 41% učitelja u zemljama sudionicama te 55% učitelja u zemljama EU. Pritom se u proteklih pet godina u Hrvatskoj
bilježi značajan pad postotka učitelja predmetne nastave sa završenim studijem u trajanju kraćem od tri godine, stoji u izvješću ovog istraživanja.
Od učitelja koji su sudjelovali u ovom istraživanju, 66,7% njih odgovorilo je da im je karijera učitelja bila prvi izbor, dok je nastavnička karijera bila prvi izbor za 49,3% nastavnika. Najvažniji razlog odabira te profesije za više od 90% njih bila je mogućnost utjecaja na razvoj djece i davanje doprinosa društvu. S druge strane, najmanje važan razlog prilikom odabira učiteljskog zanimanja je raspored sati i sigurni prihodi.
Većina ih je zadovoljna poslom, ali nezadovoljna plaćom
Kada je riječ upravo u rasporedu sati, odnosno radnom vremenu nastavnika, ono se uvelike razlikuje od onoga kakvim ga javnost percipira. Učitelji u Hrvatskoj prosječno rade 39,3 sati tjedno, a nastavnici 38,3 sati tjedno. Najveći udio vremena provode na nastavi – 19,7 sati učitelji i 18,5 sati nastavnici.
– TALIS rezultati pokazuju da je više od 90% hrvatskih učitelja i nastavnika zadovoljno je svojim poslom. Oko 80% učitelja i nastavnika uživa raditi u školi u kojoj trenutno rade te bi je preporučilo kao dobro mjesto za rad, a 75% učitelja i nastavnika opet bi izabralo posao učitelja, stoji u rezultatima istraživanja.
S druge strane, 76% učitelja i nastavnika nezadovoljno je svojom plaćom, a oko polovice njih uvjetima rada. Ono što svakako zabrinjava jest da značajna većina, njih preko 90% smatra da političari ne cijene stavove nastavnika, da učitelji ne mogu utjecati na obrazovnu politiku te da u hrvatskim medijima nisu dovoljno cijenjeni.
– Za hrvatske učitelje i nastavnike prioritet ulaganja u obrazovanje veže se uz povećanje njihovih plaća, a nakon toga slijedi unapređivanje školskih objekata i sadržaja. Pri tom učitelji koji su birali učiteljsko zanimanje iz ‘društvenih’ razloga pridaju manju važnost povećanju plaća od učitelja koji su birali učiteljsku profesiju iz drugih osobnih razloga, poput onih ekonomskih. Naposljetku, dok srednjoškolski nastavnici češće od učitelja kao prioritet ulaganja u obrazovanje navode ulaganje u nastavne materijale, ponudu visokokvalitetnog usavršavanja za nastavnike i smanjenje administrativnih poslova nastavnika, učitelji u osnovnim školama češće kao prioritet ulaganja u obrazovanje ističu pružanje podrške učenicima iz ugroženih obitelji ili učenicima migrantima, smanjenje veličine razreda te pružanje podrške učenicima s posebnim potrebama, stoji u zaključku istraživanja.
Profil hrvatskih ravnatelja
Baš kao i učitelji te nastavnici i ravnatelji hrvatskih škola imaju završen viši stupanj obrazovanja u odnosu na prosjek zemalja sudionica i prosjek EU. Više od 90% ravnatelja ima završen četverogodišnji ili petogodišnji fakultet, dok isti stupanj obrazovanja ima u prosjeku završeno 57% ravnatelja u zemljama sudionicama i 65 % ravnatelja u zemljama EU.
Ipak, rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski ravnatelji imaju nešto manje iskustva kao učitelji ili nastavnici prije nego što postanu ravnatelji (u prosjeku 15 godina iskustva) u odnosu na ukupan prosjek zemalja sudionica (20 godina).
Značajno smanjenje broja učenika
Nije tajna da se Hrvatska suočava s velikim demografskim problemima, a pokazuju to i rezultati istraživanja TALIS 2018.
– Osnovne škole koje su ušle u uzorak TALIS 2018 istraživanja prosječno broje u razredu 18,6 učenika, a srednje škole 21,3 učenika što ukazuje na značajno smanjenje prosječnog broja učenika u razredu osnovnih škola u proteklih pet godina. Također, značajno se smanjio i omjer učitelja i učenika s 1:10,8 na 1:8,8, navodi se u rezultatima istraživanja.
Detaljnije podatke iz istraživanja TALIS 2018 možete doznati u nacionalnom izvještaju kojeg je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a nalazi se na ovoj poveznici.
