Hrvatski školarci nisu dobivali zadaću 30 dana, a rezultati su zapanjujući
U listopadu su brojni učitelji i nastavnici diljem Hrvatske prihvatili izazov – 30 dana svojim školarcima neće zadavati domaću zadaću. Inicijativu je putem Facebooka pokrenuo Marko Ferek, predsjednik udruge Buđenje koja se inače bavi problematikom ADHD-a. Rezultati inicijative su zapanjujući: evaluacijski upitnik pokazao je kako su zbog inicijative učenici motiviraniji za rad, postali su kreativniji, a slobodno vrijeme počeli su koristiti za dobrovoljne aktivnosti.
Foto: Srednja.hr
Cilj inicijative ’30 dana bez domaće zadaće’ bio je rasteretiti učenike i stvoriti optimalne uvjete u kojima će se učenici bolje razvijati i učiti. U skladu s vremenom u kojem živimo i popularnošću društvene mreže odlučio je pokrenuti grupu koja teži kolektivnom povezivanju učitelja po pitanju nedavanja domaće zadaće. Tako istovremeno više učitelja diljem države istovremeno sudjeluje u inicijativi, a u grupi međusobno mogu izmjenjivati svoja iskustva oko izazova.
– Često opterećenje nastavnog programa dovodi do pada motivacije učenika zbog čega se to odražava na njihov općeniti uspjeh. Ne davanje domaćih zadaća je jedan od načina da se učitelji osvrnu na tu problematiku i zajedničkim snagama nađu najbolji način ne davanju domaćih zadaća, kazao nam je Ferek prilikom pokretanja inicijative.
Inicijativi koja je obradovala sve učenike, priključiti su se mogli svi nastavnici, bez obzira na to predaju li u osnovnim ili srednjim školama te fakultetima. Od njenog pokretanja prošlo je i više od 30 dana, a kako učinak bio vidljiv, nastavnici su popunjavali evaluacijske upitnike.
Učitelji pozvani da se i dalje uključuju u izazov kojeg struka podržava
Prema očekivanjima, rezultati izazova su zapanjujući.
– Čak 90 posto učitelja koji su ispunili evaluacijski upitnik zabilježilo je veću motiviranost kod djece, drugačije su se organizirali, više se radilo na nastavi, postali su kreativniji, a učenici su koristili slobodno vrijeme za aktivnosti koje su bile dobrovoljne. Pročulo se za ideju, većina ljudi danas zna za našu inicijativu i zato bih zamolio učitelje da se i dalje odazivaju jer smatram da uistinu možemo stvoriti neke promjene, makar u javnom mnijenju, rekao je za Jutarnji.hr Marko Ferek.
Svoju podršku inicijativi dao je i Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta ‘Ivo Pilar’, koji smatra da je hrvatski obrazovni sustav među nepravednijima u Europi, upravo zbog domaće zadaće.
– Jedan od glavnih mehanizama stvaranja razlika u uspješnosti djece su školske zadaće u postojećem obliku. Takav sustav naprosto je prebacivanje funkcije škole na roditelje i kao takav se pokazao jednim od glavnih uzročnika razlika između uspjeha djece u školi. Mi smo serijom istraživanja dokazali da postoje goleme razlike u uspješnosti učenika visoko i nisko obrazovanih roditelja. Te se razlike vide već u prvim danima školovanja, a s višim razredima samo se pojačavaju. Domaće zadaće su vrlo opsežne i intelektualno zahtjevne, a činjenica je da djeci niže obrazovanih roditelja nema tko pomoći ili pak ne mogu platiti instrukcije. Drugi aspekt je onaj odgojni jer domaći rad oduzima djeci vrijeme za druženje i igru s vršnjacima. U interakciji s novim tehnologijama, mobitelima i društvenim mrežama to stvara generacije socijalno nevještih pojedinaca, zombija, rekao je Burušić za Jutarnji.hr.
Iskustvo nastavnika je izrazito pozitivno
U Facebook grupi inicijative svoje pozitivno iskustvo podijelila je i jedna nastavnica iz Samobora.
– Evo, moj 2. d razred je i nakon praznika nastavio raditi bez domaće zadaće, tako da sada već 3 mjeseca imaju puno slobodnog vremena za igru i izvanškolske aktivnosti. Zadatke koje nismo riješili u radnoj bilježnici učenici slobodno mogu rješavati kada za to imaju volje i vremena, a i roditelji ih često na to potaknu što je opet lijepo jer se na taj način gradi i njihov odnos. Učenici koncentrirano sudjeluju u nastavi i ugodno nam je u razredu. Stižemo sve napraviti, a rezultati na provjerama znanja ostali su nepromijenjeni. Neke sadržaje koji su zahtjevniji bilo je potrebno protezati i kroz druge predmete (npr. u priči pronađi sve imenice i taj broj zapiši kao umanjenika). To je zapravo dobra strana ovog izazova jer kroz takvu korelaciju učenici dobivaju dojam povezanosti svih predmeta, a ne njihovu rascjepkanost, piše učiteljica.
Naglasila je kako je, za razliku od nekih svojih kolega u provođenju izazova imala veliku podršku ravnateljice škole i roditelja.
– Nekolicina roditelja nudila je razne alternative umjesto domaće zadaće i ovaj izazov potaknuo je i njih da pronađu zabavnije načine učenja. Na nedavnom roditeljskom sastanku razgovarali smo o tome na koji način ćemo nastaviti i dogovorili se kako ćemo uvesti minimalnu zadaću, samo kada je ona potrebna. Dolaze malo teži sadržaji (npr. množenje), a i roditelji bi voljeli da učenici razvijaju barem minimalne radne navike učenja kod kuće jer ih u višim razredima čeka više domaće zadaće. Potrudit ću se osmisliti te zadaće što kreativnije tako da će učenici pokušati u stvarnome životu pronaći primjenjivost nečega što smo naučili. Ovaj izazov promijenio je način na koji funkcionira ovaj naš razred, a i meni je osmišljavanje nastave napravio zanimljivijim i zabavnijim. Preporučujem učiteljima/učiteljicama da daju priliku ovome izazovu jer je svakako osvježenje u razredu, poručila je samoborska učiteljica.
