I izdavači se bacili u biznis: Pripreme za nacionalne ispite, koji se ne ocjenjuju, nutkaju učiteljima
Od idućeg tjedna započinje provedba nacionalnih ispita za sve učenike osmih razreda u Hrvatskoj. Oni se ne ocjenjuju i nisu kriterij upisa u srednje, a tijelo nadležno za njihovu provedbu reklo da nikakve pripreme nisu potrebne, jer je cilj vidjeti sliku stvarnog stanja učeničkih postignuća. Međutim, organizirane pripreme za nacionalne ispite učenike nude se, što bi se kolokvijalno reklo – na svakom koraku. No tu priča nije stala, pripreme, doduše besplatne i u digitalnom obliku, nude se i učiteljima. Izdaju ih dvije velike nakladničke kuće, Školska knjiga i Profil Klett, odakle poručuju da samo osluškuju potrebe s terena. Pripreme za nacionalne ispite trend su koji zabrinjava stručnjake, budući da on može dodatno pojačati nejednakost mogućnosti za svu djecu.
One koji iole prate događaje u obrazovanju, posebice u posljednjih 13 godina koliko se provodi državna matura, nije iznenadila pojava novog biznisa na tržištu – organizirane pripreme za nacionalne ispite. Oglasi kroz koje se nudi ta usluga pojavili su se svega par mjeseci nakon najave da će se ove školske godine nacionalni ispiti provoditi za sve učenike osmih razreda, kojih je četrdesetak tisuća. I to unatoč tomu što se neće ocjenjivati niti će na bilo koji način biti jedan od kriterija za upis srednje, već postignuće učenika ostaje bilješka u e-Dnevniku.
Izdavačke kuće pripreme za nacionalne ispite nutkaju učiteljima: ‘Proslijedite učenicima ovu poveznicu’
No pripreme se ne nude samo učenicima i roditeljima – dvije najveće nakladničke kuće u Hrvatskoj, ponudile su ih i učiteljima, u digitalnom obliku. Školska knjiga na svojim je stranicama objavila materijale koji uključuju vodič, digitalne provjere znanja te primjer ispita te su pozvali učitelje da pripreme proslijede svojim đacima.
– Cijenjene učiteljice i učitelji! Za vaše smo učenike pripremili strukturirane i pažljivo odabrane materijale koji im mogu pomoći u pripremama za polaganje nacionalnih ispita. Slobodno proslijedite učenicima ovu poveznicu kako bi, uz materijale koje smo pripremili, jednostavno mogli ponoviti važne sadržaje i bili spremni za uspješno polaganje nacionalnih ispita, poručili su iz Školske knjige.
Iz Profila Klett navode da su pripremili nova izdanja koja se kriju pod akronimom PiN. Oni su usmjereniji na učitelje.
– Primijeni i Napiši (PiN) serija je tiskanih i digitalnih publikacija namijenjena predmetnim učiteljima i učenicima osmih razreda u pripremi za nacionalne ispite, a sadrži pregledne sažetke gradiva, pregršt interaktivnih zadataka i ogledne ispite, navode iz Profila Klett.
Kontaktirali smo obje izdavačke kuće i zatražili od njih odgovore na nekoliko istih pitanja – zašto nude ove materijale ako je nadležno tijelo za njihovu provedbu reklo da pripreme za nacionalne ispite nisu potrebne, jer je cilj vidjeti sliku stvarnog stanja učeničkih postignuća. Pitamo ih i što se točno nalazi u materijalima, kao i koliko ih učitelja i učenika koristi. Do zaključenja teksta odgovor smo dobili samo iz izdavačke kuće Profil Klett.
– Kao vodeći izdavač udžbenika kojemu su učitelji na prvom mjestu, kontinuirano osluškujemo potrebe s terena i uvijek pružamo podršku učiteljima, posebice u situacijama s kojima se školski sustav susreće prvi puta, odgovaraju kratko iz Profil Kletta.
‘Javnosti nije jasno predstavljeno čemu ispiti služe’
Viša znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić kroz svoje se istraživačke projekte detaljno bavi sustavom odgoja i obrazovanja. Baš je u ljeto protekle godine s kolegom Borisom Jokićem predstavila rezultate velikog istraživanja vezanog uz pripreme za državnu maturu i prijemne ispite za fakultete. Rezultati njihova istraživanja kažu da je 56 posto maturanata pohađalo neki oblik pripremnih tečajeva za maturu ili prijemne ispite pa su ljetos s pravom upozoravali na to da to polako postaje normativna praksa u Hrvatskoj.
– Činjenica da su pojedini izdavači objavili posebne materijale za nastavnike i učenike za pripremu nacionalnih ispita u osnovnim školama, kao i činjenica da su pojedine privatne tvrtke i pojedinci počeli nuditi pripremne tečajeve za nacionalne ispite govore o tome da se ti nacionalni ispiti u javnosti shvaćaju ozbiljnije i kao ispiti većeg rizika (za pojedinca) nego što se to predstavlja od strane institucija obrazovnih vlasti koje uvode te ispite. Uvjeravaju nas da rezultati ispita ove godine neće imati učinka na školski uspjeh učenika, kao i na upis učenika u srednje škole. Ipak, javnosti nije jasno predstavljeno čemu ispiti služe, posebno s obzirom da se provode na cjelokupnim populacijama učenika, ističe Ristić Dedić za srednja.hr.
Navodi i da je u svijetu uobičajeno nacionalne ispite provoditi samo na uzorcima učenika, kako bi se ustanovilo i pratilo kako pojedine generacije ostvaruju odgojno-obrazovne ishode u pojedinim područjima učenja.
– Sasvim je nevjerojatno što se ovi naši ispiti provode na cijeloj generaciji učenika osmih razreda i to iz čak osam predmeta. Radi se o ogromnom rasipanju resursa i disrupciji normalnog odgojno-obrazovnog procesa u zadnjem polugodištu ključnih razreda prije prelaska u višu razinu. Za određeni dio učenika, ispiti, bez obzira na to kako će se trenutno koristiti rezultati, predstavljaju značajan izvor stresa i anksioznosti. U takvoj situaciji povećanja neizvjesnosti očekivano je da se djeca i roditelji okreću dodatnim pripremama (koliko god to bilo nepotrebno). Izdavači i privatne tvrtke koje nude pripreme su to prepoznali, kaže nam Ristić Dedić.
Trend može pojačati nejednakost mogućnosti za svu djecu
Moguće je, dodaje, i da se izdavači pripremaju i za neku buduću situaciju u kojoj bi ispiti mogli imati drugačiju ulogu. Pitamo je i kako komentira pojavu priprema koje plaćaju neki roditelji.
– Ove godine vjerojatno nema mnogo obitelji koje su se odlučile na plaćanje priprema, ali već i to što ponuda priprema postoji govori o zabrinjavajućem trendu, koji može dodatno pojačati nejednakost mogućnosti za svu djecu. Posebno je sporno to što se ovdje radi o obveznom dijelu obrazovnog sustava, koji svakom djetetu, bez obzira na okružje iz kojeg dolazi, treba jamčiti jednaki pristup i sudjelovanje u kvalitetnom i pravednom obrazovanju, veli Ristić Dedić.
Kod ovakve provedbe nacionalnih ispita, koji se neće ocjenjivati niti će biti faktor pri upisima u srednje škole, kaže naša sugovornica, očekuje vrlo različite pristupe pojedinih učenika i škola.
– Dio će učenika pristupiti ispitima vrlo neozbiljno i nemotivirano, dok će dio imati mnoge neprospavane noći i čvorove u želudcu. Vjerojatno će i pristupi učitelja i nastavnika biti raznoliki. Posebno me brine kakva je podrška u pripremi za ispite i provođenju ispita osigurana za učenike s teškoćama koji se školuju po individualiziranom ili prilagođenom programu. O tome nismo u javnosti čuli ništa, naglašava Ristić Dedić.
Ravnatelj NCVVO-a: ‘Nisu potrebne nikakve dodatne pripreme’
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Vinko Filipović, kaže da do našeg upita nije bio upoznat s tim da su pojedini nakladnici školskih udžbenika objavili posebne materijale za učenike i učitelje u svrhu pisanja nacionalnih ispita.
– Stajalište je Centra od samog početka najave pisanja nacionalnih ispita da nisu potrebne nikakve dodatne pripreme za njihovo pisanje. Dakle, ostavljam učenicima, odnosno roditeljima i učiteljima da se sami odluče hoće li te materijale koristiti. Nakladnici iz svoga kuta djelovanja sustavno prate promjene u odgoju i obrazovanju pa je očito da to čine i u kontekstu pisanja nacionalnih ispita, kaže Filipović.
Ono što će možda dodatno otežati posao i izdavačkim kućama i ostalim tvrtkama koje organiziraju priprema za nacionalne ispite jest nedostupnost zadataka. Naime, za razliku od onih s državne mature, zadaci s eksperimentalno provedenih nacionalnih ispita nikada nisu objavljeni. Iz NCVVO-a potvrđuju da neće objavljivati ni zadatke iz predstojećih ispita u 2023.
– Stojimo pri tome da nije potrebno objavljivati ispite budući da nam je cilj da nacionalni ispiti budu realan prikaz učeničkih postignuća bez dodatnih priprema, a osobito ne priprema izvan škole, navodi Filipović.
Na kritiku da javnosti nije jasno predstavljeno čemu ovi ispiti služe, što možda dovodi do toga da su neki roditelji, učitelji pa i učenici u strahu od ovih ispita, Filipović samo ponavlja da je cilj ‘utvrditi postignuća učenika u ishodima predmetnih kurikuluma u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, na kraju četvrtog i osmog razreda’.
– Time su stvorene pretpostavke za sustavno praćenje obrazovnog sustava na svima razinama, od učenika i škole do razine nacionalne obrazovne politike. Sve to bi trebalo pridonijeti uspostavi usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja u cilju unapređenje istoga. Nema objektivnog razloga za strah od nacionalnih ispita, posebno učenika i njihovih roditelja jer postignuća na ispitima neće utjecati na zaključnu ocjenu, kao što neće biti kriterij za upis u srednju školu. Očekujemo da učenici bez stresa na ispitu pokažu što su od ishoda i postignuća usvojili u ciklusu obrazovanja koji se na ispitima provjerava, kaže Filipović.