I nastavnici će uskoro dobivati ocjene: ‘Već sada vlada netrpeljivost prema učiteljima koji baš rade’
Od 1. siječnja 2025. godine započet će ocjenjivanje javnih službenika, što uključuje i zaposlenike škola. Ministarstvo rada objavilo je u javnom savjetovanju Uredbu koja propisuje općenite kriterije, dok se konkretan način primjene za svako područje javnih službi dodatno razrađuje pravilnicima ministarstava. Službenici bi prve ocjene trebali dobiti početkom 2026. godine, s time da prvu povišicu oni najbolji mogu dobiti tek od 2027. Oni koji ostvare ocjenu ‘ne zadovoljava’ dobit će otkaz. Komentara je niz – od onih koji se pitaju tko će nadzirati ravnatelje prilikom ocjenjivanja do onih koji smatraju da bi to moglo produbiti postojeće podjele među zaposlenicima škola.
Foto: srednja.hr
Nastavnici više neće biti ti koji će samo dijeliti ocjene, uskoro će ih i sami dobivati. Od 1. siječnja 2025. započinje ocjenjivanje učinkovitosti rada javnih službenika, što uključuje i zaposlenike škola i fakulteta. Nadređeni, u slučaju škola ravnatelji, će tijekom kalendarske godine pratiti učinkovitost rada i odnos zaposlenika prema radu, a na početku 2026. dodijeliti im ocjenu za prethodnu kalendarsku godinu. Sada je Ministarstvo rada u javnom savjetovanju objavilo i uredbu koja utvrđuje općenite kriterije.
Ocjene donose bodove, a bodovi povišice
Krenimo redom – od izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi poznato je da će ocjene učinkovitosti rada biti ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Svaka od tri najviše ocjene donosi bodove koji zaposleniku osiguravaju povišicu plaće. S druge strane, ocjena ‘zadovoljava’ ne donosi bodove, a zaposleniku koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’ prestaje služba redovitim otkazom.
U praksi će ocjenjivanje izgledati tako da oni ocijenjeni ocjenom izvrstan dobivaju šest bodova, naročito uspješni dobit će četiri boda, a uspješni dva. Prva povišica, i to od tri posto, ide za najmanje 12 bodova. Dakle, najranije će je 2027. godine dobiti zaposlenik koji u dvije uzastopne godine ocjenjivanja dobije ocjenu izvrstan. Maksimalna povišica plaće na temelju učinkovitosti u radu je 30 posto, a ona se dobiva za ostvarenih najmanje 120 bodova.
Treba naglasiti i da postoji ograničenje broja onih koji mogu biti ocijenjeni maksimalnim ocjenama. Tijekom jedne godine najviše pet posto od ukupnog broja zaposlenih može dobiti ocjenu ‘izvrstan’, a njih 15 posto ‘naročito uspješan’. S druge strane, nama ograničenja u postotku najlošije ocjenjenih. No, valja istaknuti da će zaposlenicima koji će biti na razini ‘ne zadovoljava’ pisanim putem tijekom praćenja rada stići upozorenje da su obvezni poboljšati izvršavanje obveza. Te da, ako nastave raditi na toj razini, mogu dobiti otkaz.
U prijedlogu uredbe raspisani su tek općeniti kriteriji ocjenjivanja
Što kaže uredba u e-Savjetovanju? Nakon što je kroz godinu pratila rad zaposlenika, neposredno nadređena osoba predlaže ocjenu za tog zaposlenika. Izvješće i prijedlog ocjene razmotrit će posebno imenovano Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene koje se sastoji od neparnog broja članova s najmanje jednim predstavnikom radnika. To povjerenstvo većinskim glasom daje konačni prijedlog ocjene. Konačni prijedlog ocjene zaposlenika povjerenstvo dostavlja čelniku javne službe najkasnije do 31. siječnja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu. Dakako, zaposlenik ima pravo očitovanja ili primjedbe povjerenstvu na predloženu ocjenu. Postojat će i odbor za preispitivanje prijedloga ocjena.
U kratkom prijedlogu ove općenite uredbe šturo su raspisani i kriteriji za ocjenjivanje, tri ih je: učinkovitost u obavljanju poslova, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova te pravovremenost izvršavanja poslova. Ipak, treba naglasiti, što također stoji u uredbi i Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, da posebne kriterije ocjenjivanja, utjecaj i način ocjenjivanja posebnih kriterija, mora utvrditi ministar nadležan za pojedinu javnu službu. U slučaju obrazovanja to je ministar Radovan Fuchs.
Dodatno se još samo u prijedlogu uredbe u javnom savjetovanju navodi da kriteriji ocjenjivanja odnosa zaposlenika prema radu obuhvaćaju: odnos prema radnim obvezama, odnos prema korisnicima odnosno primateljima usluga, odnos prema nadređenima, odnos prema podređenima te odnos prema drugim zaposlenicima. Ocjenjuju se i sami čelnici, dakle ravnatelji, a u kriterije ulaze: organizacija i upravljanje poslovima, sposobnost u donošenju odluka, sposobnost motiviranja zaposlenika te sposobnost uspostave procedura rada i nadzora nad izvršenjem.
Nižu se komentari u javnoj raspravi: ‘To je kao da u razredu kažete da može biti samo pet posto odličnih i 15 posto vrlo dobrih učenika’
Javno savjetovanje oko Uredbe o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja otvoreno je do 28. rujna, a na njega je u proteklih nekoliko dana, do trenutka pisanja teksta, pristiglo 28 komentara.
– Kako će se učinkovitost mjeriti u školskim ustanovama? Nisu jednaki uvjeti rada u školi u kojoj se upisuju najbolji učenici osnovnih škola i učenici skromnijih ocjena. Tko može mjeriti učinkovitost nastavnika različitih struka? U školama često radi jedan nastavnik jedne struke, npr. tko će mjeriti učinkovitost nastavnika matematike, koji kriterij će se tu moći primijeniti, je li taj nastavnik učinkovit ako su svi ocijenjeni odličnom ocjenom? Do sada su to procjenjivali u postupku napredovanja koji ima bar donekle razrađene kriterije viši savjetnici AZOO i ASOO, pita sudionik javne rasprave Dario Malogorski.
Marija Pupić Bakrač smatra da nema objektivnih kriterija po kojima će Povjerenstvo dati konačnu ocjenu, a ne slaže se i time da tek pet posto radnika može biti izvrsno, a njih 15 posto naročito uspješno.
– To je kao da u razredu kažete da može biti samo pet posto odličnih i 15 posto vrlo dobrih učenika! Smatram neprihvatljivim na takav način (tim postotkom) ograničiti broj, da ih tako nazovem, posebno vrijednih radnika. Što je s radnicima s invaliditetom, koji se maksimalno trude na svom radnom mjestu, ali ne mogu i nisu učinkoviti kao drugi ‘zdravi’ radnici zbog svojeg invaliditeta – da li oni nikad neće zaslužiti ocjenu izvrstan ili naročito uspješan?, komentirala je.
Dakako, mnogi se pitaju i tko će nadzirati objektivnost rada neposredno nadređenog zaposlenika pri ocjenjivanju.
– Raznorazne uredbe su važne pa tako i ova. Hoće li biti provediva u svim dijelovima vidjet ćemo i osjetiti na vlastitoj koži svi mi koji radimo u osnovnim školama (vjerujem da će biti tako i u srednjim školama) gdje vlada već sada netrpeljivost prema učiteljima koji baš rade, a ovom Uredbom se ta netrpeljivost može samo povećati ako će ravnatelji (po Uredbi – čelnici ustanova) biti pravedni i korektni. Budući da imam skoro 36 godina radnog iskustva (razredna nastava i u zvanju sam savjetnice) nisam sigurna da će čelnici biti korektni i pravedni jer svima nam je poznato kako se dolazi na mjesto čelnika ustanova te kako čelnici ustanova imaju svoje ljude u svim ‘hodnicima’ ustanove, piše u javnoj raspravi Sofija Štefanac Klobučar.
Javnoj raspravi oko ove Uredbe možete se priključiti na poveznici.
