Ima li budućnosti za Informatiku u modularnoj nastavi? ‘Ono što planiraju je uništavanje predmeta’
Reforma strukovnog obrazovanja trenutno je u fazi pripreme, a implementacija bi trebala krenuti školske godine 2024./2025. Radi se o tzv. modularnoj nastavi čiji su detalji predstavljeni na ovogodišnjim Danima strukovnih nastavnika u Šibeniku. I dok su se neki nastavnici složili kako je modularna nastava potrebna, drugi su uočili moguće probleme ako se ona implementira u obliku kakav je do sada osmišljen. Jedna od njih je i mlada nastavnica Informatike koja taj predmet predaje različitim strukovnim smjerovima.
Foto: Unsplash
Modularna nastava, koja se u školskoj godini 2024./2025. planira uvesti kao potpuno novi način izvođenja nastave u strukovnim školama, kod nekih je nastavnika izrazila zabrinutost. Najviše su brige izrazili nastavnici općeobrazovnih predmeta čiji se predmeti kao takvi ‘ukidaju’ i postaju moduli. U to spadaju predmeti poput Kemije, Fizike, Biologije, Politike i gospodarstva, ali i Informatike koja bi u modularnoj nastavi postala Računalstvo.
Mlada nastavnica iskreno o tome što ne valja s predmetom Informatike u strukovnim školama
Iako je na trodnevnoj konferenciji Dani strukovnih nastavnika bilo predstavljeno kako se modularna nastava planira primijeniti, mnogi nastavnici, a posebice oni općeobrazovnih predmeta koji će postati moduli, izrazili su svoju zabrinutost jer smatraju da neke stvari neće funkcionirati onako kako su zamišljene. Jedna od njih je i 26-godišnja nastavnica Informatike u jednoj strukovnoj školi. Željela je ostati anonimna kako bi nam iskreno ispričala kako su kurikulumi Informatike za ‘strukovnjake’ i sada loši, a s uvođenjem modularne nastave mogli bi postati još gori.
– Nedavno sam položila stručni ispit i taman sam dovoljno friška da mogu reći što mislim da je dobro, a što nije iz perspektive mlade nastavnice koja je ‘nedavno’ i sama bila učenica srednje škole. Sada se nalazim u drugoj ulozi i imam skoro tri godine iskustva u radu s učenicima. Predajem u više strukovnih smjerova i kod nekih se predmet zove Informatika, kod nekih Računalstvo, kod nekih Poslovna informatika, ali to je više manje isti predmet, ispričala nam je nastavnica.
Za svako zanimanje postoji poseban kurikulum
Svaki strukovni smjer ima svoj zaseban kurikulum i da bi sada napravili detaljnu analizu toga što učenici u svim srednjim strukovnim školama u Hrvatskoj uče iz Informatike, bilo bi potrebno više od nekoliko dana rada, ako ne i tjedana. Ali, nastavnica s kojom smo pričali prošla je većinu njih jer po njima mora raditi i kako nam je priznala, uopće nije zadovoljna trenutnim kurikulumima koje imaju strukovnjaci.
– Zašto? Zato što mislim da bi učenici više profitirali od malo bolje objašnjene informacijske i informatičke pismenosti, to se baš ne spominje toliko. Ali najviše mi smeta manjak učenja o informacijskoj pismenosti. Istina, oni u sklopu drugih predmeta imaju priliku učiti što je fake news, što su dezinformacije, koja je razlika između krivih informacija, dezinformacija i lažnih vijesti jer su to tri potpuno različita pojma, ali bi učenicima bilo od koristi to učiti i primijeniti i na satovima Informatike, navodi nastavnica.
‘Neki smjerovi uopće ne uče PowerPoint, što mi nema smisla’
Dodala je i kako se podrazumijeva da djeca danas znaju da ne trebaju vjerovati svemu što vide na internetu, ali u današnje vrijeme stvar je puno kompleksnija.
– Kako provjeriti izvore na internetu, kako doći do različitih izvora, kako pretraživati informacije. Sve je to dotaknuto kroz predmet, ali nedovoljno objašnjeno. Uz to, učenici se previše zadržavaju na učenju Office paketa. Znam da im je korisno znati napisati Word dokument jer će kasnije trebati napisati završne radove, životopis, poslovne dokumente i sl. Excel nekima dobro dođe, nekima ne, odnosno dovoljne su im osnove, dok neki smjerovi pak u sklopu predmeta uopće ne uče PowerPoint što mi nema smisla jer će barem tijekom školovanja morati napraviti minimalno jednu prezentaciju, a sigurno i kasnije u poslu, objasnila nam je nastavnica.
‘Svi ljudi koji kažu da učenicima ne treba Informatika jer imaju mobitele – u tome i jest problem’
Uz to, najveći problem je u tome što su, govori nam nastavnica, učenici navikli sve informacije dobivati na pladnju.
– Svi ljudi koji kažu da učenicima ne treba Informatika jer imaju mobitele – u tome i jest problem. Mobitel je dizajniran da ti odmah daje rezultate, a da se ne trebaš za ništa potruditi. Kliknut ćeš sličicu na svom ekranu i otvorit će ti se cijela aplikacija, ti ne trebaš razmišljati o tome kako ta aplikacija radi u pozadini. Otvorit ćeš Instagram, TikTok, slati slike i poruke bez da razmišljaš kako to zapravo funkcionira u pozadini. To je sve u redu dok se ti isti učenici danas, sutra ne zaposle na radnom mjestu koje će od njih zahtijevati određene digitalne kompetencije. U svijetu raste broj mladih koji na radna mjesta dolaze sa zabrinjavajuće malim informatičkim znanjem u usporedbi na prethodne generacije, ističe nastavnica.
@srednja_hr Ne znate koju školu upisati? 🤔 Razmislite o strukovnim školama, a za inspiraciju pogledajte video 😁 Više pročitajte na linku u opisu profila 👆 #justsrednjathings #fyp #foryoupage #strukovnaškola #maturanti #srednjahr ♬ original sound – srednja_hr
Navela je primjer jednostavnog zadatka koji niti jedan učenik u razredu nije znao riješiti
Navela je i jedan primjer kada je učenicima dala naizgled jednostavan zadatak, ali nitko u cijelom razredu nije uspio dokučiti kako na internetu pronaći ono što im treba.
– U jednom razredu učenici su radili vježbu o tome kako uređivati neki veći Word dokument. Jedan od zadataka je da u dokument ubace nekoliko slika s Interneta vezanih za to što se u tekstu govori. Učenici nisu znali pronaći dobre fotografije. Dokument je bio o vukovima, u odlomku piše kako vukovi žive u čoporu, ali oni nisu mogli skužiti kako doći do slike vukova u čoporu jer su u tražilicu upisivali samo riječ ‘vuk’ pa su pronalazili fotografije samo jednog vuka. Dakle, oni se nisu sjetili upisati ‘čopor vukova’ kako bi došli do te slike, ispričala nam je nastavnica.
Nema prevelike razlike u kurikulumima za četverogodišnje i trogodišnje smjerove
Kurikulumi se za većinu četverogodišnja i trogodišnja zanimanja ne razlikuju previše, stvar je, kaže nam, samo u nijansama i većem ili manjem broju sati te da neki smjerovi Informatiku imaju više godina.
– Neka zanimanja uče osnove web dizajna, ali i to je izuzetno osnovno, više su to osnove HTML-a nego išta drugo. Nažalost, za bolje upoznavanje s web dizajnom nemamo dovoljno vremena. Učenicima koji se obrazuju u obrazovnom sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija znanje web dizajna dobro dođe za marketing, ali ne u obliku u kojem se trenutno uči. Nadalje, uči se kako rade računalne mreže, ali opet je to sve dosta teoretski. Više se uče općenite stvari poput toga kako podaci putuju s jednog mjesta na drugo, ali nedostaju teme koje bi učenicima pomogle to teoretsko znanje povezati sa svakodnevnim praktičnim znanjem. Za to nema dovoljno vremena, rekla je nastavnica.
Uz kurikulume, nije zadovoljna ni udžbenicima
Osim što smatra da trenutni kurikulumi nisu dobro osmišljeni, isto tako smatra i da bi udžbenici trebali biti puno bolji nego što su sada.
– Udžbenicima nisam nikako zadovoljna. Jedino sam zadovoljna udžbenikom jednog izdavača za Ekonomiste jer uz njega dolazi i puno digitalnih alata koje mogu koristiti i učenici i nastavnici. Ali, neki su udžbenici napisani tako da su dosta samostalni jer nema nikakvih digitalnih alata. Većina njih je detaljno napisana tako da zadovolje gabarite kurikuluma i ishoda učenja. Neki od njih imaju dosta zastarjele slike, u jednome je slika e-Baya iz 2000-ih ili ranije, otkrila nam je nastavnica.
‘Udžbenik ne bi trebao biti popis definicija, nego pomagalo na nastavi i za učenike i za nastavnike’
Iako su u nekim udžbenicima su stvari su dobro objašnjene, neki ipak imaju upitan način opisivanja stvari gdje se spominje i pojašnjava neki pojam.
– Zna se dogoditi da se preskoči neka bitna informacija vezana za taj pojam, neke stvari su čudno objašnjene, a negdje neke definicije uopće ne postoje. Recimo, ovogodišnji udžbenik za jedno od zanimanja kojima predajem je definicija za definicijom bez dodatnog objašnjenja. Udžbenik ne bi trebao biti popis definicija, nego pomagalo na nastavi i za učenike i za nastavnike. Zato se više uopće ne koristim takvim udžbenicima. Ja samostalno radim vježbe, ne koristim vježbe iz udžbenika i mislim da tako imam veću kontrolu nad tim kojim redoslijedom i tempom će učenici učiti gradivo. Primijetila sam da zbog takvog pristupa radu postižu bolje rezultate, odnosno da bolje shvaćaju gradivo, istaknula je nastavnica.
Dodaje i da dosta učenika zapravo ni ne koristi udžbenik, makar im kaže da nešto pogledaju ili potraže na internetu.
– Većinom mene pitaju da im nešto dodatno objasnim, demonstriram ili objasnim nešto nevezano za nastavnu cjelinu, ali vezano za IT. Ono što volim napraviti nakon što završimo neku nastavnu temu je postaviti svoje prezentacije na Google Disk. Za svaki razred imam posebnu mapu i jedinstven link podijeljen s učenicima tog razreda. Ondje im stavim sve prezentacije i razne primjere (slike, infografike, videozapise, i sl.) koje smo do tada imali, kao i sve vježbe koje smo radili na satu. Primijetila sam da se učenici stvarno koriste tim online materijalima, navodi nastavnica.
@srednja_hr Ovo je predobro! 🤩 Cijelu priču pronađite na linku u opisu profila 👆🏻 #srednjahr #dron #podvodnidron #izvannastavneaktivnosti #nastava #ucenici #ucitelj #nastavnik #profesor #skola #osnovna #osnovnaskola #srednja #srednjaskola #foryoupage #foryou #fyp ♬ original sound – srednja_hr
‘Zbunjuje me i brine pretvaranje predmeta Informatike u modul Računalstvo’
Ipak, najveći problem kod udžbenika je u tome ako učenik nešto ne shvati na nastavi onda će potražiti objašnjenje u udžbeniku. I onda ako imaju udžbenik koji je loše napisan, bit će mu, kaže, beskoristan. Stoga je, kada je uzela u obzir u kakvom se stanju nalazi Informatika u strukovnim školama danas, kada je vidjela na koji način bi trebala funkcionirati modularna nastava, postala zabrinuta.
– Iskreno, zbunjuje me i brine (u nedostatku bolje riječi) pretvaranje predmeta Informatike u modul Računalstvo. Informacijsku pismenost bi mogli ubaciti primjerice u predmet Hrvatski, ali gdje će ubaciti dijelove računala? Gdje će se ubaciti satnica koja je potrebna da se učenicima objasni kako funkcionira Windows, mape, datoteke? Gdje bi se objasnilo kako funkcionira memorija, kako funkcionira spremište računala? Osnovno znanje Office paketa je korisno, ali zanima me u kojem predmetu će se učiti o Wordu, u kojem predmetu će se učiti Excel? PowerPoint? Što s ostalim nastavnim cjelinama poput programiranja, web dizajna, baza podataka, i mnogih drugih?, pita se nastavnica.
‘Ako se nastava Informatike u modularnoj nastavi svede samo na Office, nisam sigurna hoću li htjeti nastaviti raditi ovaj posao’
Dodatan problem koji vidi je taj što su strukovne škole jako različite, odnosno što svaka ima različite strukovne predmete. Smatra kako su tu Ekonomisti i Komercijalisti u nešto boljoj poziciji jer se većina toga iz Informatike može uklopiti u druge predmete, odnosno u zajednički modul, ali pita se što je s ostalim strukovnim smjerovima kod kojih to neće biti, pa možda uopće izvedivo.
– Samo da na kraju ne ispadne da neke strukovne škole ostanu bez Informatike u potpunosti jer će se sigurno dosta toga što sad uče izbaciti, a ni sada ne uče puno toga. Ako se nastava Informatike u modularnoj nastavi bude svela samo na Word, Excel i PowerPoint, nisam sigurna hoću li htjeti nastaviti raditi ovaj posao jer i ovako često imam ‘burnout’, a ako iz predmeta izbace i teme koje su mi posao činile više zanimljivim, ne znam hoću li ja i mnogi drugi kolege koje poznajem taj posao htjeti nastaviti raditi, govori nam nastavnica.
‘Stigma koja prati profesore Informatike je ta da nisu uspjeli pronaći posao u industriji pa su došli raditi u školu’
Ovdje se dotaknula i samog položaja nastavnika Informatike kako u samoj struci, tako i u odnosu s kolegama drugih predmeta.
– Stigma koja prati profesore Informatike je ta da nisu uspjeli pronaći posao u industriji pa su došli raditi u školu. Zašto? Znam velik broj profesora Informatike koje oduvijek veseli prilika da mlađe generacije nauče makar osnove digitalnih kompetencija ili da ih zainteresiraju za IT industriju. Mislim da je razlog za negativnu percepciju predmeta i njegovih nastavnika taj što su kurikulumi Informatike na dosta osnovnoj razini, kao informatičar ne koristiš više od pet posto svog ukupnog znanja kojeg prenosimo djeci. Sada će se i tih pet posto još više smanjiti jer nema logike da će se sve što se do sada uči ikako moći ‘ugurati’ u module, ističe nastavnica.
@srednja_hr Jeste li imali informatiku u osnovnoj? 🖱🖥⌨ Martina je imala i u osnovnoj i u srednjoj, a o kojim još predmetima u cjelodnevnoj školi je ekipa iz redakcije pričala, pogledajte na linku u opisu profila 👆 #srednjahr #cjelodnevnaskola #hrvatska #škola #podcast ♬ original sound – srednja_hr
‘Negativni komentari dolaze i od strane kolega koji ne rade u strukovnim školama. Nije mi jasan ovakav elitizam’
Primijetila je i da se ‘nepravedno degradiraju strukovnjaci’, kako učenici, tako i nastavnici koji predaju strukovne predmete ili druge predmete u strukovnim školama.
– Negativni komentari dolaze i od strane kolega koji ne rade u strukovnim školama. Nije mi jasan ovakav elitizam. Biti nastavnik bi trebao biti poziv, jedan nesebičan posao jer svoje znanje i vještine posvećuješ pretvaranju mladih ljudi u uzorne, obrazovane građane spremne za daljnji osobni razvoj, edukaciju, posao i život. To je naš posao. Ako neki nastavnici misle da je njihov predmet ‘bolji’ od drugog, da su neka djeca ‘pametnija’ od druge samo zbog smjera kojeg su upisali, ili da su jednostavno ‘bolji’ nastavnici samo zbog predmeta kojeg podučavaju ili škole u kojoj rade – izabrali su krivu karijeru. Osobno poznajem djevojku koja je pohađala jednu zagrebačku gimnaziju u kojoj su neki nastavnici, često vođeni željom za visokim prosjekom razrednog odjela, kao prijetnju koristili rečenicu ‘Ako ne možeš shvatiti ovo gradivo, preko puta ti je srednja konobarska škola’, što je žalosno, poručila je nastavnica.
‘Neki učenici iz strukovnih programa vrlo lako bi mogli svladati Informatiku po gimnazijskom programu’
Shvativši kako učenici strukovnih škola mogu puno više od onoga što im sam kurikulum nalaže, počela im je davati zadatke i učiti ih stvari van kurikuluma kada to stigne. Učenici su oduševljeni kada vide da mogu, na primjer, smontirati promo video za svoj smjer.
– Neki učenici iz strukovnih programa vrlo lako bi mogli svladati Informatiku po gimnazijskom programu, ali ne svi. Postoji razlog zašto – neki programi su ipak malo ‘slabiji’, ne samo po pitanju Informatike, nego i po pitanju Matematike, Hrvatskog, Povijesti, Geografije i ostalih predmeta. Svaki učenik ima svoj potencijal, ali uvijek ćeš imati učenike koji su upisali neko zanimanje jer ih to zanimanje zanima, neki zato što nisu htjeli u gimnaziju, neki zato što nisu mogli upisati školu koju su htjeli, a uvijek postoji i postotak učenika koji su upisali to što su upisali zato što nigdje drugdje nisu mogli upasti. Kurikulum Informatike za gimnazije (i ponekih strukovnih zanimanja) sadrži programiranje, a neke strukovne škole jednostavno ne bi imale vremena za programiranje, jedini način na koji bi oni mogli savladati i tu cjelinu (i usavršiti neke nedorađene teme) je da im se u strukovni kurikulum doda godina ili dvije Informatike, objasnila je nastavnica.
‘Za Likovni imaju blok sat i učenici jedva u ta dva sata stignu dovršiti što započnu. Ista stvar je i s Informatikom, samo na ekranu’
Upitali smo ju da nam da svoje mišljenje i o ideji da se u sklopu cjelodnevne škole uvede samo jedan sat obvezne Informatike od prvog razreda osnovne škole.
– Jedan školski sat nije dovoljan za ovakve predmete. Informatika je kompleksniji predmet nego što ljudi misle. Informatika nije samo lupanje glavom po tipkovnici, učenici ipak na nastavi nauče nešto novo. Svatko i iz vlastitog iskustva zna da nije moguće naučiti koristiti novi program u nekoliko minuta, potrebni su sati upoznavanja i vježbe. Na primjer, učenici bi trebali raditi neke digitalne radove, ja vas pitam kako? U 35 minuta? S obzirom na to da pet minuta nam ode na upisivanje sata, redarima pogledamo tko nedostaje, podsjetimo se prethodnog sata, i sve ostale stvari koje se rade na početku svakog sata potrošimo oko pet minuta. Na kraju sata odvojite pet minuta za ponavljanje gradiva tog sata i za podijeliti zadaće, što nas dovodi do 35 minuta. Što realno netko može u 35 minuta napraviti i to na tjednoj bazi, a da se stigne dovršiti i da to učenici zapamte? Za Likovni imaju blok sat i učenici jedva u ta dva sata stignu dovršiti što započnu. Ista stvar je i s Informatikom, samo na ekranu, a ne na papiru. Treba ti vremena za to, a i djeci treba vremena za to jer oni nisu roboti koji će iste sekunde naučiti što se od njih traži, poručila je nastavnica.
Smatra kako učenicima od 1. do 4. razreda Informatika možda nije potrebna, već da bi bilo bolje uvesti Informatiku kao obavezan predmet dva sata tjedno u blok satovima od 5. do 8. razreda.
– Ali opet je problem kako će se i gdje ugurati taj blok sat koji je stvarno potreban. Ne može se dodati satnica nekom predmetu bez da se nekom drugom predmetu oduzme. Nekima je ideja jednog obaveznog sata Informatike okej, nekima nije, ali ja osobno mislim da se u jednom školskom satu to ne može odraditi kvalitetno, rekla nam je nastavnica.
‘Na kraju dana, ja ću morati napraviti ono što mi naloži Ministarstvo. Neću se složiti s time, ali morat ću to napraviti ako želim platiti račune’
Za sam kraj dala je svoj osvrt, odnosno njeno viđenje budućnosti Informatike kao predmeta u Hrvatskom obrazovnom sustavu.
– Ako nastave ovim putem ne vidim dobru budućnost za Informatiku u školama. Ono što planiraju napraviti je uništavanje Informatike. Ne možeš iz ovakvog predmeta izbacivati nastavne teme u svijetu koji je sve više digitalan. Današnji učenici ne uče pola toga što sam ja kao učenica srednje strukovne škole učila, pola toga im je izbačeno i ja osobno ne znam zašto. Ako Informatika postane modul, sve se bojim da će ih se još manje učiti nego što ih se uči sada. Na nastavu mi dolaze učenici koji ne znaju upisati web adresu u Internet preglednik i ja njima trebam pokazivati gdje se upisuje web adresa. Ironično, s obzirom na to koliko često čujemo da predmet Informatika nije potreban jer se ‘djeca služe internetom odmalena’. Tako da, mislim da imam opravdan razlog zašto se brinem za budućnost svog predmeta i budućnost djece prvenstveno. Na kraju dana, ja ću morati napraviti ono što mi naloži Ministarstvo. Neću se složiti s time, ali morat ću to napraviti ako želim platiti račune. Meni će biti krivo ako će učenici biti u gubitku zbog modularne nastave, ali učenicima neće biti krivo jer hej, učit će manje, tko to ne bi htio u tim godinama?, zaključila je anonimna mlada nastavnica Informatike.
Valja napomenuti kako se za modularno nastavu još uvijek čeka javno savjetovanje gdje će svi nastavnici koji se ne slažu s planom rada koji će biti predstavljen moći to i javno reći u komentarima i tako utjecati da se uvedu neke promjene, kao što j to bio slučaj i za cjelodnevnu školu.
