Imaju li e-Škole recept za primjenu digitalne tehnologije? Na našem panelu predstavljene besplatne edukacije za nastavnike
Digitalni obrazovni sadržaji za učenike i profesore sve su zastupljeniji u učionicama. Sve više nastavnika sudjeluje u edukacijama o korištenju digitalnih alata u nastavi. O tome i kako nastavnici mogu primjenjivati suvremene pedagoške metode u nastavi na konferenciji portala srednja.hr Obrazovanje na prekretnici govorile su predstavnice CARNET-a.
Održana je konferencija Obrazovanje na prekretnici | Foto: Niko Goga
Jedanaesti rođendan srednja.hr je, osim svojom prvom brucošijadom u klubu Boogaloo, proslavila i godišnjom konferencijom Obrazovanje na prekretnici. Jedno informativno predavanje na temu ‘Imaju li e-Škole recept za primjenu digitalne tehnologije‘ održale su Ljerka Čulina i Maja Quien iz CARNET-a. Predavačice su predstavile digitalne sadržaje za učenike i nastavnike te objasnile kako se digitalni alati mogu koristiti u nastavi.
‘Ostvarujemo napredak i idemo prema naprijed’
Za korištenje digitalne tehnologije u školama, istakle su predavačice, najvažnije je da svaka škola ima računalnu opremu i internetsku vezu. Kada se to ostvari, pokazala je praksa, javljaju se problemi u vezi obrazovanja djelatnika i postojanja digitalnih sadržaja.
– Ostvarujemo neki napredak, idemo prema naprijed, ali nekako se stalno vrtimo u začaranom klubu. Zato je 2015. godine pokrenut projekt e-Škole s ciljem stvaranja digitalno zrelih škola. Projektom su se problemi rješavali sustavno kako bi se svima osigurali isti uvjeti. Sve škole u Hrvatskoj trebaju imati brzi internet i digitalne sadržaje, a nastavnici mogućnost dodatnog obrazovanja, kazala je Quien.
Kako bi uvažili današnje generacije i trendove, CARNET je krenuo sa stvaranjem digitalnih obrazovnih sadržaja. Recentna istraživanja pokazala su da je tehnologija sveprisutna, da može pomoći, no ipak je pandemija otkrila da se tehnologiji treba pristupiti na svjestan i promišljen način. U razvoj digitalnih sadržaja bile su uključene stručne radne skupine koje su stvarale kriterije, kao i oni koji se bave inkluzivnim područjem i ostalim bitnim aspektima. Digitalni obrazovni sadržaji temelje se na kurikulumu i obuhvaćaju većinu predmeta od petog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Za srednje škole izrađene su prema kurikulumima općih gimnazija, no koriste ih i strukovne škole za općeobrazovne predmete.
– Zatim postoje interaktivni sadržaji u trajanju od deset minuta za međupredmetne teme. Htjeli smo pokriti cijeli spektar koji je nastavnicima i učenicima potreban. Sadržaji su recenzirani jer smo željeli postići kvalitetu. Zato smo uključili stručno osoblje, nastavnike i profesore koji su izrađivali sadržaje. Važno je da to rade oni koji su u kontaktu sa samim učenicima, pojasnila je Čulina.
Uskoro dostupne i interaktivne videolekcije
Svi su sadržaji, dakle, u skladu s kurikulumom i inkluzijom te je upotrebljen univerzalni dizajn kako bi bio prihvatljiv za sve spektre učenika. U fokusu je i aktivno učenje, motivacija te primjena suvremene pedagogije. Materijali su testirani kako bi bili digitalno pristupačni učenicima. Namijenjeni su prvenstveno učenicima za učenje na satu, kod kuće i za samoprovjeru znanja, a mogu ga koristiti i nastavnici za poučavanje. Dostupni su na online platformi Edutorij, a predavačice su pozvale sve nastavnike da tamo objave svoje sadržaje.
– Također, želim naglasiti da sada krećemo sa stvaranjem novih digitalnih obrazovnih sadržaja koji će biti u posve novoj formi – u obliku interaktivnih videolekcija. Poučavatelj će biti u fokusu te će iznositi sadržaj. S Fakultetom organizacije i informatike proveli smo istraživanje te se zaključilo da su sadržaji do sada bili kvalitetni, posjećenost raste, ali da bi bilo dobro da nastavnik vodi učenike u procesu učenja, objasnila je Čulina.
Maja Quien | Foto: Niko Goga
Quein je poručila da je to veliki iskorak jer do kraja projekta e-Škole, što je sljedeće godine, gotovo sve predmete obuhvatit će se digitalnim obrazovnim sadržajima, a postoje i scenariji poučavanja koji nastavnicima olakšavaju pripremu za nastavu i korištenje digitalnih alata. Jedan scenarij ima tri do pet aktivnosti, unutra su i predloženi digitalni alati, a u takozvanom e-Laboratoriju opisano je kako se oni koriste.
– Za nastavnike se organizira program obrazovanja kojem je cilj razvoj vlastitih digitalnih kompetencija. Fokus je da te kompetencije steknu svi oni koji rade u nastavnim i nenastavnim procesima u školama. Nude se radionice, webinari i e-tečajevi u više od 60 tema. Drago mi je da možemo najaviti novi oblik učenja koji mi zovemo EDUBLIC, a to su kratki digitalni sadržaji koji djeluju kao male cjeline, stalno su dostupni i uključuje učenje iz tekstova, kvizova i videosadržaja do deset minuta. Bit će više od 300 različitih tema, a glavne od njih u obrazovanju za nastavnike su kako učiti uz pomoć digitalnih alata, poput alata za vrednovanje ili programiranje, a postoje i edukacije za korištenje tableta, istakla je Quein.
‘Učitelj je kreator svoje nastave’
Poanta nije samo, rekla je Quien, naučiti kako koristiti neki alat, nego kako ga koristiti u nastavi. Također, edukacija je usmjerena i na nenastavne procese, kako komunicirati u digitalnom okruženju, kako biti siguran na internetu i kako surađivati digitalnim alatima. Nastavnici sami biraju što ih zanima, a edukacije se temelje na Europskom okviru digitalnih kompetencija za obrazovatelje (DigCompEdu). Svaka edukacija svrstana je i na razinu zahtjevnosti, pa tako postoje početna, srednja i napredna razina.
Ljerka Čulina | Foto: Niko Goga
– Cilj je, dakako, svrhovito korištenje digitalne tehnologije u nastavi. Ideja je da nastavnici znaju kada koristiti neki alat i kako im može pomoći da unaprijede nastavu ili komunikaciju u školi. Ne treba koristiti što više tehnologije, nego ju treba koristiti kada je ona poželjna i kada može pomoći u realizaciji neke aktivnosti. Uvijek smo smatrali da je učitelj kreator svoje nastave i da sam može odabrati što je važno za nastavu. To ovisi od škole do škole te o razini opremljenosti i zato ne postoji jedinstven recept, no projektom e-Škole pružili smo dovoljno podrške da učitelj sam može odabrati kada im je nešto prigodno koristiti, kazala je Quien.
Za kraj su predavačice otkrile da se uskoro kreće s projektom novog programa obrazovanja Dikobraz koji je CARNET razvio s Filozofskim fakultetom u Osijeku, o kojem će uskoro biti više informacija. Cijelo predavanje o digitalnim obrazovnim sadržajima u hrvatskim školama možete pogledati u videu ispod, kao i prezentaciju predavačica CARNET-a sa svim detaljima o projektima i edukacijama.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.
