Inicijalni testovi: Što o njima misle učenici, a što profesori
Inicijalne testove provode mnogi profesori početkom školske godine, kako bi provjerili kakvo je zapravo znanje njihovih učenika bez prethodne pripreme i učenja. Obično se provode kod prvašića, no neki nastavnici takvim ispitima provjeravaju i znanje starijih srednjoškolaca. S obzirom da je upravo počela nova nastavna godina, odlučili smo provjeriti kod profesora provode li ih i zašto, a kod učenika što o njima misle i predstavljaju li im opterećenje.
Mnogim učenicima padne mrak na oči kada im profesori početkom nastavne godine uruče inicijalne testove, bez obzira što se oni uglavnom ne ocjenjuju. Zašto ih provode otkrilo nam je nekoliko profesora, dok su nam svoje mišljenje o takvoj vrsti ispita dali i srednjoškolci.
Većina profesora provodi inicijalne testove
Svi profesori koje smo kontaktirali provode inicijalne testove, svi oni s istim ciljem – saznati kakvo je znanje i podloga njihovih učenika bez pripreme, kako bi znali s čime zapravo raspolažu.
– Provodim provjere znanja u svakom razredu (ne samo u prvima) nakon uvodnoga sata iz dva razloga – kako bih vidjela na kojoj su razini znanja moji učenici (bez prethodnog pripremanja) i kako bi oni promislili o načinu na koji inače usvajaju nastavno gradivo prije testa. Dakle, zbog evaluacije i samoevaluacije.
Učenici većinom ne doživljavaju ozbiljno takve provjere, budući da ih ja ne uzimam u obzir poput pisane provjere nakon obrade pojedine nastavne cjeline, ali učenici četverogodišnjih zanimanja koji idu na državnu maturu to smatraju korisnim, pogotovo ako se provjera provede na početku četvrtoga razreda i ako se provjerava znanje, iz svih nastavnih područja, koje su usvajali prethodne tri godine, rekla nam je profesorica hrvatskog jezika Sandra Živanović.
‘Iako mnogi u prvi razred dođu s odličnom ocjenom, inicijalni test pokaže uglavnom drugačije stanje’
Takve testove provodi i profesorica engleskog jezika u Gimnaziji Karlovac, kako bi vidjela s kakvim je znanjem svaki pojedini učenik došao iz osnovne škole.
– Provodim ih, prije svega u prvim razredima, ali ću ove godine i u svima drugima. Kod prvašića su korisni jer učenici dolaze iz različitih škola i iako svi uglavnom imaju odličan iz engleskog, inicijalni test pokaže uglavnom drugačije stanje. Na taj način nekakvu sliku dobijemo odmah na početku, odnosno dobijemo ‘feedback’ o razredu i saznanje o tome koliko su gradiva savladali u osnovnoj školi. Mišljenja sam da se oni obavezno trebaju provoditi u prvim razredima, rekla je Jelena Despot te dodala kako odlični učenici obično vole takve testove jer imaju priliku pokazati svoje znanje, dok oni lošiji nisu presretni s njima.
Sve u svemu, iz onoga što su nam rekli profesori, inicijalni testovi su vrlo koristan orijentir koji pomaže u daljnjem radu na nastavi. Učenici na svaku provjeru znanja ne reagiraju baš blagonaklono, rekao nam je jedan mladi profesor, no bez obzira na to, smatra da se oni definitivno trebaju provoditi.
Učenici ih baš i ne vole, no ima izuzetaka
S druge strane, više je učenika protiv takvih testove, nego što pozdravljaju njihovo provođenje. Oni s kojima smo razgovarali tvrde kako su nepotrebni, jer stvaraju pritisak na djecu.
– Pisali smo inicijalne testove iz nekoliko predmeta, no nekako mislim da nisu prijeko potrebni. Razumijem da takvo ispitivanje znanja profesorima pomaže da vidi koliko mi zapravo imamo znanja, no kod primjerice učenika prvih razreda neuspjeh na takvom testu može loše djelovati na njegovo samopouzdanje. Znanje se uvijek može nadoknaditi, ukoliko nekome na početku godine fali, rekla nam je jedna učenica karlovačke gimnazije.
‘Inicijalni testovi su koristan način za prisjećanje na gradivo’
Njeno mišljenje dijeli još nekoliko srednjoškolaca s kojima smo razgovarali, no ima i onih koji smatraju suprotno.
– Pisali smo takve testove iz nekih predmeta, primjerice iz matematike i kemije. Smatram da su testovi korisni kao način podsjećanja na gradivo, ali samo iz predmeta gdje je gradivo usko povezano, kao što je to slučaj i prirodnim znanostima te matematici. Takvi testovi obično ne bi trebali predstavljati problem i opterećivati učenika iz razloga što bi se na njima trebal nalaziti samo neke osnovne ideje i pitanja iz prethodne godine koje bi svaki učenika koji je taj razred i završio trebao usvojiti, rekao nam je sada brucoš FER-a Dominik Gleich.
