Srednja.hr je u četvrtak objavila članak pod naslovom ‘Širi se fake news: Evo zašto ministri neće dobiti veće povišice plaće od nastavnika’. Iako je tvrdnja iz naslova točna, ispričavamo se čitateljima jer nismo točno objasnili sustav plaćanja zaposlenika javnih i državnih službi.
Foto: Marko Matijević|srednja.hr
Iznosi plaća i ministra i nastavnika određuju se tako što se osnovica plaće množi sa koeficijentom, karakterističnim za pojedino zanimanje. Mnogi su zato shvatili kako bi povećanjem osnovice plaće javnim službenicima, rasle plaće i državnim dužnosnicima, što nije točno.
Tri kategorije zaposlenika
U Republici Hrvatskoj postoje tri kategorije zaposlenika čije se plaće financiraju iz državnog proračuna.
Prvo, tu su javni službenici. Među njih spadaju nastavnici, liječnici, medicinske sestre i svi ostali koji svojim radom stoje na uslugama građanima.
Drugo tu su državni službenici. Ljudi su to koji obavljaju poslove u državnim tijelima.
Na kraju, tu su i državni dužnosnici, koje se, ne zapošljava putem natječaja, već ih se bira da na određeni mandat obavljaju neku funkciju. Tu spadaju premijer, ministri, Ustavni suci, itd.
U prošlom tekstu koji je objavila srednja.hr, nije bila pojašnjenja razlika između državnih službenika i državnih dužnosnika.
Međusobno nepovezani modeli računanja plaća
Zašto je to važno? Zato što se plaće ove tri kategorije računaju po tri slična, ali zasebna modela.
Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Koeficijente za javne dužnosnike donosi Vlada svojom Uredbom. Učitelji koji ovih dana štrajkaju žele da im Vlada koeficijent povisi na 1,406, što je povećanje od 6,11%.
Osnovica plaće za državne i javne službenike određuje se kolektivnim ugovorom, i upravo je to povećanje koje je ponudio premijer. On je najavio kako će ‘Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima’. Veće plaće tako bi dobili svi javni i državni službenici. Učitelji, međutim, žele veće koeficijente jer smatraju da im koeficijent nepravedno zaostaje, s čime im je i plaća manja.
Ipak, Vladino povećanje osnovice ne odnosi se na Vladine dužnosnike. Njihova plaća računa se po drugoj osnovici koja je za oko 1.800 kuna niža od osnovice za javne i državne službenike.
Osnovica za plaće javnih i državnih službenika od 1. rujna u 2019. iznosi 5.695,87 kuna bruto, dok je osnovica državnih dužnosnika 3.890,00kuna bruto.
I koeficijenti državnih dužnosnika određuju se drugačije. Definirani su zakonom, a ne Vladinom uredbom. No budući da je osnovica niža, koeficijenti su viši. Predsjednik Vlade RH ima koeficijent 7,86, a ministri 6,42.
Usporedba nije točna | screenshot: Facebook
Kako Vlada nije najavila izmjenu osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, najavljenim povećanjem osnovice, plaće ministara i premijera ne bi rasle (kao što je to navodi popularna Facebook objava o kojoj je bio naš prvi tekst).
Popularna objava sadrži netočne informacije | screenshot: Facebook
Redakcija portala srednja.hr još se jedanput ispričava na nepotpunom objašnjavaju sustava plaća u javnom sektoru.
Detaljan raspored štrajka po danima
Prvi ciklus cirkularnog štrajka:
10. listopada – sve županije
11. listopada – Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Varaždinska i Međimurska županija
14. listopada – Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
15. listopada – Osječko-baranjska, Istarska i Šibensko-kninska županija
16. listopada – Grad Zagreb
17. listopada – Karlovačka, Zadarska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija
18. listopada – Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Požeško-slavonska županija
Drugi ciklus cirkularnog štrajka:
21. listopada – sve županije
22. listopada – Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Zagrebačka županija
23. listopada – Istarska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija
24. listopada – Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Ličko-senjska županija
25. listopada – Zadarska i Šibensko-kninska županija
28. listopada – Primorsko- goranska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija
29. listopada – Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija
30. listopada – Splitsko – dalmatinska i Virovitičko- podravska
31. listopada – Brodsko – posavska i Požeško – slavonska
Treći ciklus cirkularnog štrajka:
4. studenoga -Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija
5. studenoga – Primorsko-goranska i Zadarska županija
6. studenoga – sve županije
Više o štrajku u školama i na fakultetima čitajte na sljedećim poveznicama:
