Gotovo četvrtina hrvatskih učenika ne postiže razinu početne pismenosti, tj. ne bi se snašli na nepoznatom javnom prostoru poput kolodvora, jer ni bi mogli iščitati jednostavne podatke.
Najbolji iz biologije, ali književno djelo ne znaju analizirati
Osim katastrofalne situacije u hrvatskom jeziku, ni iz matematike nisu bolji. Trećina učenika ne bi mogla iskoristiti znanje iz matematike u životu, u situaciji poput računanja postotaka ili pretvaranja valuta. Rezultati su to istraživanja Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) koje u Hrvatskoj provodi istraživanja od 2006. godine, prenosi tportal. U 157 škola, 5471 školaraca petnaestogodišnjaka sudjelovalo je u ovom istraživanju koje nije pružilo hvalevrijedne ocjene hrvatskih učenika.
– Ipak ispostavilo se da školarci najbolje barataju znanjem iz prirodoslovlja, rekla je koordinatorica PISA projekta, Michelle Braš Roth.
No mnogim učenicima nije lako kad treba analizirati književno djelo, jer se pokazalo da 22% ispitanih nije bilo u stanju shvatiti književni tekst i izvući osnovne dijelove bitne za analizu djela.
Škole treba mjenjati uz pomoć struke, a ne politike
Za ovako poražavajuće podatke koje svrstvaju Hrvatsku među zemlje sa slabijim sistemom obrazovanja, najviše je odgovoran sam sistem obrazovanja.
Na raspravi prilikom prezentacije rezultata, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Zvonko Kusić komentario je kako se stalno prigovara da nismo dobro organizirano društvo i kako se priča da se to treba promijeniti, a prijedlozi za promjene ne uspijevaju.
– Vjerujem da bi do promjena došlo i kad bi se pitala struka, a ne politika, a ovakvi podaci moraju se objavljivati jer javnost ne zna dovoljno o nužnosti poboljšanja školskog sustava, kazao je Kusić, prenosi tportal.
Istraživanje dobro provedeno
Istraživanje PISA je najobuhvatnija međunarodna procjena znanja i vještina 15-godišnjih učenika, koje se provodi u zemljama članicama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) već 12 godina među 74 zemlje na svijetu.