Istraživanje otkrilo: 60 posto učitelja smatra da nije kompetentno predavati medijsku pismenost
Iako dobro prepoznaju senzacionalizam i znaju kritički procijeniti izvore informacije, oko 60 posto učitelja smatra da nisu dovoljno educirani ni kompetentni za predavati medijsku pismenost. Teško im je i kreirati medijski sadržaj, a u nastavi Hrvatskog jezika, kao i u razrednoj, nemaju dovoljno prostora zbog ograničene satnice. Zato njih više od 50 posto podržava ideju da medijsko obrazovanje postane zaseban izborni predmet na kojem bi se obrađivali sadržaji za koje inače nema mjesta ni vremena. Podaci su to iz novog istraživanja
Foto: Pixabay
Većina učitelja Hrvatskoga jezika i razredne nastave, njih 60 posto, smatra da nisu dovoljno educirani i medijski pismeni da bi mogli učenike educirati o sadržajima iz područja medijskog obrazovanja. Zanimljiv je to podatak koji je iznjedrilo istraživanje medijskih kompetencija učitelja predstavljeno povodom Dana medijske pismenosti 2023. Istraživanje je od studenog 2021. do veljače 2022. provelo Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, i to uz pomoć voditelja županijskih stručnih vijeća. Istraživanje je, osim gore navedenog podatka, bacilo svjetlo i na druge interesantne fenomene.
Manji broj učitelja sudjelovao u programima neformalnog obrazovanja
Saznajemo tako da 70 posto učitelja smatra da zna prepoznati senzacionalizam u medijima, a čak 74 posto zauzima kritički stav prema izvorima informacija. Čine to tako što traže izvor informacija kada vide da dva medija različito izvještavaju o istom događaju. Kada su u pitanju društvene mreže, tamo baš i ne objavljuju; ne kreiraju profile, stranice ni grupe, niti snimaju audio ili video sadržaj, njih više od polovine ispitanih.
– Iako su svjesni da im nedostaje kompetencija za rad s djecom u ovom području, tek je manji broj učitelja sudjelovao u programima neformalnog medijskog obrazovanja, 12,6 posto učitelja razredne nastave i 21,9 posto učitelja Hrvatskoga jezika. Sudionice okruglog stola su prepoznale i kako je u njihovom vlastitom formalnom obrazovanju bila manjkava priprema za predavanje medijske pismenosti; u programima fakulteta koji obrazuju učitelje nije bilo usavršavanja i osposobljavanja iz područja medija, navode iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Nastavnici ne kreiraju medijske sadržaje za nastavu jer, kako ističu u ovom istraživanju, imaju premalo vremena. Satnica je ograničena, previše sadržaja moraju ispredavati i ne moraju dovoljno vremena da bi se kvalitetnije bavili medijskim obrazovanjem. U nastavi Hrvatskog jezika tako, navodi se, tek 10 posto satnice može biti posvećeno medijskoj pismenosti.
Preko 50 posto učitelja želi medijsko obrazovanje kao zaseban predmet
Više od polovina učitelja, točnije njih 52 posto podržava ideju da medijsko obrazovanje bude zaseban, izborni predmet. Takav bi predmet omogućio obrađivanje onih sadržaja za koje nastava Hrvatskog jezika ne ostavlja prostora. Izbori predmet posvećen medijskoj pismenosti bio bi predviđen za učenike koji žele naučiti više, a mogli bi ga predavati, stoji u priopćenju Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, visoko motivirani učitelji koji su prošli usavršavanje za medijsko obrazovanje.
Sve su ovo rezultati predstavljeni na danas održanoj konferenciji, i to na prvom okruglom stolu na kojem su sudjelovale Ivana Dubovečak iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Željana Đevenica, učiteljica iz Osnovne škole Nikole Tesle u Zagrebu, Dorotea Prenner, učiteljica iz Osnovne škole Većeslava Holjevca u Zagrebu te Alojzija Tvorić Kučko, također učiteljica iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke u Vrbovcu. Raspravu je moderirala Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
