Izašlo novo istraživanje o nastavnicima: ‘Nemamo tri mjeseca godišnjeg, i mi smo ljudi, imamo dušu’
Nastavnici vole svoj posao, ali su pod stalnim i stresom i nisu zadovoljni svojim plaćama. Sukus je to novog istraživanja koje su proveli znanstvenici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu u kojem je sudjelovalo preko 3.600 nastavnika iz čak 159 škola diljem države.
‘Nemamo tri mjeseca godišnjeg’. Neformalni je to naslov istraživanja o perspektivama učitelja u osnovnim i srednjim školama koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
NASTAVNICI IZ 159 ŠKOLA
Istraživanje su proveli Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Jana Šimon i Arian Peharda, znanstvenici IDI-ja. Radi se o studiji miješanog modela; kombinirane su kvantitativne i kvalitativne metode, a sudjelovali su učenici pet generacija i odgojno-obrazovni radnici. Istraživanje je provedeno u školskim godinama 2020./2021. i 2021./2022. u 159 škola, a sudionika je ukupno bilo 3.634.
Većina nastavnika voli svoj posao
Istraživači su ovu studiji podijelili u pet tematskih cjelina. Ispitivali su, redom, zadovoljstvo poslom učitelja i nastavnika, zahtjevnost posla, izvore stresa, izvore zabrinutosti i percepciju društvenog statusa učiteljske profesije.
Studija je iznjedrila neke zanimljive rezultate. Učitelji i nastavnici, njih gotovo 83 posto kaže da uživa u poučavanju, a svega par postotnih poena manje i dalje osjeća entuzijazam za rad. Ipak, svoj posao drže jako zahtjevnim, posebice u pandemijskom razdoblju. Tako za 2020./2021. godinu njih gotovo 62 posto svjedoči da im je posao u značajnoj mjeri postao zahtjevniji.
– Bilo bi lijepo da konačno društvo shvati da učitelji nemaju tri mjeseca godišnji odmor, da se svakodnevno pripremaju za rad te da njihovo radno vrijeme nije 3 sata dnevno, da se uz obveze koje nameće zanimanje bave mnogim problemima učenika i roditelja jer su ovaj posao odabrali kao poziv i (uglavnom) su posvećenu svojem pozivu. I da su i učitelji ljudi, imaju dušu… Ja sam zadovoljna svojim poslom, ali svakako bi društvo trebalo poštivati (i platiti) rad učitelja jer naš rad je temelj razvoja društva, mišljenje je učiteljice razredne nastave iz Istre.
Neki su pod stresom jer ih učenici zastrašuju i vrijeđaju
Što se tiče izvora stresa, najveći broj ispitanih učitelja i nastavnika, njih 64 posto navodi da ih najviše stresiraju prekomjerni administrativni poslovi. Odmah nakon toga, nešto više od 56 posto ispitanih odgojno-obrazovnih djelatnika navodi da je odgovornost za uspjeh učenika ono što im izaziva poseban stres.
Alarmantno je i da preko 9 posto učitelja i nastavnika kaže da im je stres na poslu izazvalo to što su vrijeđali ili zastrašivali njihovi vlastiti učenici. Učitelji u osnovnim školama, za razliku od srednjoškolskih kolega, puno su opterećeniji prigovorima roditelja, održavanjem razredne discipline i prilagođavanjem nastave učenicima s poteškoćama.
– Biti nastavnik danas je vrlo nezahvalan posao. Društveno mnijenje je izrazito negativno, omalovažava se nastavnički kadar, roditelji nemaju poštovanja prema nastavnicima, a posljedično ni njihova djeca. Ravnatelji se boje pritisaka inspekcija i pritisaka roditelja i u skladu s tim vrše (posredne i neposredne) pritiske na nastavnike. Kao rezultat svega zajedno imamo nerealno visoke ocjene u osnovnim školama i manjak poštovanja prema nastavničkoj struci, u studiji se navodi mišljenje nastavnice strukovne škole iz Primorja.
Nastavnici zabrinuti zbog financija
Zabrinutost kod učitelja i nastavnika, očekivano, izazivaj ekonomska neizvjesnost. Čak 67 posto njih to odabire kao nešto što ih izrazito brine. Gotovo 50 posto prosvjetara izražava zabrinutost zbog klimatskih promjena, ali i rata u Ukrajini. Nastavnici i učitelji, bilo da je riječ o srednjoškolskim ili osnovnoškolskim djelatnicima, jednako su zabrinuti ovim stvarima.
Kada je u pitanju status učitelja u društvu, nastavnici su poglavito nezadovoljni. Njih 70 posto nije zadovoljno plaćom koju dobivaju za svoj posao, gotovo 90 posto misli da učitelji baš i ne mogu utjecati na obrazovnu politiku, a čak 96 posto prosvjetara misli da naši političari i ne cijene baš njihove stavove. S tim se slažu i maturanti, njih preko 60 posto smatra da su nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj.
– Javnost bi trebala, ako ne cijeniti, jer danas je rijetkost iskazivanje pozitivnih aspekata tuđega rada, onda barem razviti svijest da rad s mladim ljudima zahtijeva i naše srce, dušu, prožima naš život. Mediji bi trebali više ukazivati na našu potrebu za adekvatnim priznanjem, kad već nemamo financijsku satisfakciju. Ucjene i prijetnje inspekcijama često su neutemeljene, a dojam o našem radu subjektivan, bez temeljite analize našeg radnog doprinosa društvu. Kad čujem fraze o nastavnicima neradnicima te o negativnoj selekciji, pitam se čemu sam doista posvetila veći dio svoga života, kaže nastavnica iz zagrebačke gimnazije.
U dokumentu ispod možete pregledati sažetak izvješća istraživanja o nastavnicima. (Ako vam se ne prikazuje, osvježite stranicu)