Izgubili ste se u prosvjedima, najavama štrajkova i pregovorima oko plaća u školama? Ovo je vodič za vas
Proteklih nekoliko mjeseci na sindikalnoj je sceni vrlo burno – paralelno se odvijalo nekoliko procesa i aktivnosti. Prosvjedovali su nastavnici za veće koeficijente i protiv uredbe o ocjenjivanju, čija je provedba i odgođena za sustav obrazovanja, a paralelno s tim odvijali su se pregovori oko dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru te su započeli su i oni za granske za škole i fakultete. Za lakše snalaženje, pogotovo onih koji su tek ušli u sustav, sastavili smo sažeti vodič.
Adventski prosvjed 14. prosinca 2024. | foto: Martina Gelenčir, srednja.hr
Sredinom prosinca prosvjetari su prosvjedovali, imali su više zahtjeva od kojih se dva odnose na njihove plaće – povećanje koeficijenata i obustavu ocjenjivanja kroz uredbu kakvu predlaže Vlada. Oboje bi utjecalo na plaće zaposlenika. Kada je riječ o uredbi o ocjenjivanju, Preporod i Nezavisni sindikat znanosti podnijeli su i zahtjev za ocjenom ustavnosti nekih njenih odredbi. Ocjenjivanje je, barem za sada – odgođeno.
Još su ranije dva sindikata tražila povećanje koeficijenata – Sindikat Preporod želi da koeficijent učitelja koji nije napredovao bude 2,17, umjesto trenutačnih 2,01. Ovih dana spominjao se i štrajk, no zbog treće stvari – pregovora oko dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru. Trenutno je na stolu nova ponuda Vlade oko koje je u tijeku izjašnjavanje članova sindikata. Svi ovi pojmovi i sindikalne aktivnosti mogu biti konfuzne, pa ćemo ih nastojati razjasniti.
Što su koeficijenti?
Koeficijent je brojka koja ulazi u formulu za izračun plaće zaposlenika, množi se s osnovicom te se tako dobiva osnovna plaća na koju još idu razni dodaci. Ta brojka ovisi o radnom mjestu djelatnika javne službe, a za sva je mjesta propisana Uredbom o koeficijentima. Uredbu jednostrano donosi Vlada, što znači da oko nje nema pregovora Vlade i sindikata. Međutim, uoči njenog donošenja sindikati mogu iznositi svoje sugestije, a, dakako mogu i naknadno slati svoje zahtjeve za revizijom, jer postoji posebno povjerenstvo za praćenje koeficijenata. U svakom slučaju, koeficijenti se mogu mijenjati i nakon što se Uredba donese ako postoji volja vladajućih za time. Inače, upravo je zbog koeficijenata 2019. u školama izbio veliki štrajk.
Uredba o ocjenjivanju i pravilnici o ocjenjivanju
Uredba o ocjenjivanju, koja je bila druga tema prosvjeda, a čija je provedba u obrazovanju odgođena, novost je u javnim službama. Donesena je nakon što je izmjenama Zakona o plaćama omogućeno ocjenjivanje javnih službenika. Niti oko nje nema pregovora sindikata i vlade, ali sindikati i u ovom slučaju mogu kroz radnu skupinu utjecati ili barem pokušati utjecati na izgled uredbe. Dakako, dozvoljeno im je i javno iznositi svoje nezadovoljstvo njome.
Prvotna ideja bila je da ocjenjivanje započne 1. siječnja 2025. godine. I dok je ono u obrazovanju odgođeno, još je nejasno što će biti s preostalim javnim službenicima. Prema trenutačno važećim odredbama Zakona o plaćama u javnim službama, ocjene bi trebale biti ‘izvrstan’, ‘naročito uspješan’, ‘uspješan’, ‘zadovoljava’ i ‘ne zadovoljava’. Svaka od tri najviše ocjene donosi bodove koji zaposleniku osiguravaju povišicu plaće. S druge strane, ocjena ‘zadovoljava’ ne donosi bodove, a zaposleniku koji je ocijenjen ocjenom ‘ne zadovoljava’ prestala bi služba redovitim otkazom.
Temeljni kolektivni ugovor
Ono oko čega sindikati i Vlada moraju pregovarati odredbe su kolektivnih ugovora – temeljnog koji važi za sve javne službe i granskih koje se odnose na pojedinačne javne službe, primjerice osnovne i srednje škole. Donedavno su trajali pregovori oko dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU). Tim ugovorom uređuju se razna radna i materijalna prava zaposlenika javnog sektora, poput osnovice plaće i dodatnih materijalnih prava, npr. godišnji odmor, božićnice i putnih troškova. Sindikati svih javnih službi i Vlada pregovarali su oko, među ostalim, postotka povećanja osnovice plaće propisane TKU.
Posljednja ponuda Vlade, oko koje dio sindikata sada provodi izjašnjavanje članstva, uključuje rast osnovice plaće za tri posto s 1. veljače i još tri posto s 1. rujna. Dogovor je da Vlada do 31. prosinca u 9 ujutro dobije povratne informacije. Dogovoreno je i da se iznos naknade za rad noću poveća s 40 posto na 50 posto, jubilarna nagrada raste s 240 na 300 eura, a iznos otpremnine za odlazak u mirovinu povećava se s postojeće dvije osnovice na dvije i pol. Dogovoreno je i da u svibnju započnu pregovori oko ugovaranja potpuno novog prava, a to je pravo na topli obrok.
U slučajevima u kojima sindikati i Vlada ne postignu dogovor pokreće se prvo postupak mirenja, što je preduvjet za provedbu zakonitog štrajka.
TKO POTPISUJE TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR?
U pregovorima za TKU mogu sudjelovati samo reprezentativni sindikati. Prema Zakonu o reprezentativnosti, u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata, ‘reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost’.
Tako je trenutno važeći TKU potpisalo 11 sindikata javnih službi, od čega su četiri obrazovna: Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi hrvatske Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama hrvatske, Školski sindikat Preporod, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat i Sindikat zajedno.
Granski kolektivni ugovor
Drugi kolektivni ugovori oko kojih sindikati mogu pregovarati su oni granski kolektivni ugovori (GKU), dakle koji se odnose na materijalna prava pojedinačne javne službe. Tako postoje odvojeni GKU za osnovne škole, srednje škole i visoko obrazovanje. Putem GKU-a, oko kojih su također načeti pregovori u području školstva i visokog obrazovanja, mogu se ugovarati razni dodaci specifični za pojedine javne službe. Primjerice, dodaci na plaću za rad u školama s otežanim uvjetima rada ili posebnim razrednim odjelima. U slučaju da ne dođe do dogovora, sindikati također mogu pokrenuti štrajk, uz prethodno proveden proces mirenja.
