Jedina klasična gimnazija u Istri proslavila okruglu obljetnicu: ‘Obvezan Vjeronauk, ali ne i odlasci na misu’
Pazinski kolegij, jedina klasična gimnazija u Istri, proslavila je 30 godina postojanja u školskoj godini 2023./24. Kako nam je rekao ravnatelj Maksimiljan Ferlin, u sklopu škole djeluje i učenički dom, a ova gimnazija je katolička gimnazija s pravom javnosti. No, škola je otvorena i onima koji nisu vjernici. Obvezan je Vjeronauk, ali ne i sudjelovanje na misama i redovnim molitvama.
Galerija 16 Fotografija
Otvori
Hodajući ulicama Pazina, nesumnjivo ćete osjetiti duh povijesti središnje Istre. Povijest ovoga grada, iznimno je vezano uz školstvo, primarno za Hrvate u Istri. To se vidi i u zgradi ‘Pazinskog kolegija‘, odnosno Klasične gimnazije Pazin s pravom javnosti. Za njene nastavnike i učenike, 2024. godina je bila iznimno uzbudljiva zbog slavljenja 30 godina postojanja ove škole.
30 godina jedine klasične gimnazije u Istri: Imaju i učenički dom
Okrugla obljetnica bitna je i za ravnatelja Pazinskog kolegija Maksimiljana Ferlina. Na čelu je ove škole od prosinca 2019. godine, a još prije toga bio je pomoćnik ravnatelja i vjeroučitelj. Proveo nas je na prvi ponedjeljak nakon završetka proljetnih praznika kroz školske prostorije. Na najgornjem katu, nalazi se i soba s čijeg prozora puca prekrasan pogled na Pazin s obrisima čuvene planine Učke. Škola u nazivu ima kolegij, po koledžu te ova škola ima i svoj učenički dom. Ferlin u školi radi od 2010. godini. Ima toliko dobrih uspomena pa nam govori da mu je teško izdvojiti neki posebni trenutak.
– Za mene je ova obljetnica važna jer, iako trideset godina nije puno, vidjeli smo je kao priliku za obnovu sjećanja i kao izvor nove snage za budućnost. Svečana akademija i euharistijsko slavlje 16. ožujka, bile su prilika da ojačamo zajedništvo. To je bio jedan od ciljeva i mislim da se ostvario. Kolegij je u mnogima ostavio trag, stvorio je veze. Te veze budu trajnije jer se tu živi od 0 do 24 sata u jednom dobrom ambijentu. Važno nam je bilo i na neki način biti javno prisutni jer imamo školu i učenički dom, ali ne stignemo uvijek raditi na promidžbi kako bi htjeli. Ovo je bila prilika da se čuje za nas, kako radimo i koji su nam prioriteti, sažeo nam je Ferlin sve dobro što je stiglo uz slavlje 30 godina rada škole.
Vjerska atmosfera s obveznim Vjeronaukom: ‘Imamo u školi i ateista i agnostika’
Atmosfera u Kolegiju nadahnuta je vjerom, a ona se vidjela i u slavljenju 30 godina postojanja već spomenutim svečanim euharistijskim slavljem. Iako je ovdje Katolički Vjeronauk obvezni predmet, Ferlin ističe da je škola otvorena i vjernicima i onima koji to nisu. Tako među učenicima ima i ateista i agnostika, a naš sugovornik nam objašnjava da se na Vjeronauku uz ostalo ‘iz prve ruke uči ono što bilo identitetski važno istaknuti o korijenima katoličke škole’.
– Ali s druge strane, Pazinski kolegij sazdan na temeljima evanđelja, gradi svoj odgojno obrazovni put na jednoj antropologiji, na jednom pogledu na čovjeka koji nam dolazi iz poklada vjere. Svaki čovjek pozvan je živjeti dostojanstvo djeteta Božjega i za svakoga čovjeka postoji plan koji čovjek surađujući s Bogom treba ostvariti. Iako ne znamo uvijek sa sigurnošću koji je to plan ostvarenja naše sreće, pozvani smo ulagati u sve što je dobro, naučiti birati dobro, a izbjegavati zlo, kao što i kaže Sveto pismo. Nismo nekakva vjerska škola u smislu sjemeništa, već smo katolička škola s pravom javnosti. Tko cijeni naš rad, vrijednosti i programe otvorena su mu vrata za upis u našu školu, rekao je Ferlin.
Dodao je i da ‘roditelji koji ne prakticiraju vjeru’, prepoznaju da njihova djeca u ovoj školi dobivaju kvalitetno obrazovanje. K tome, Ferlin je naveo da u ambijentu škole vrijede općeljudske vrijednosti. Vjeronauk je obvezan, ali ne i prakticiranje bogoštovlja, u smislu odlazaka na misu.
– Svakodnevno imamo ujutro svetu misu koja nije obvezna, osnivač naše škole je porečka i Pulska biskupija. Imamo molitvu na početku i na kraju dana, poštujući one koji se ne mole, istaknuo je Ferlin.
Duga povijest: Internat za siromašne učenike Hrvatske gimnazije
Uz vjerske motive, odmah čim uđete u predvorje škole, škola je uređena i drugim motivima. Posebno je zanimljiva velika maketa telefonske govornice, simbola Londona u učionici gdje učenici slušaju satove engleskog jezika. U samom predvorju škole, uz veliki križ s razapetim Kristom, ističe se i bista blaženog Miroslava Bulešića. Kako piše na bisti, bio je podravnatelj i profesor iz vremena dok je Pazinski kolegij bio sjemenište, a ubijen je 1947. godine.
Na tom tragu Ferlin nam je pričao da zgrada Pazinskog kolegija ustvari datira iz 1913. godine kada je bila zamišljena kao internat ‘za siromašne učenike koji su pohađali Hrvatsku gimnaziju u Pazinu’.
– No, ta ideja nikako nije zaživjela zbog Prvog svjetskog rata. Zaživjela je nakon Drugog, zaslugama svećenika Bože Milanovića koji je sudjelovao u procesu pripojenja Istre matici Hrvatskoj. Iako je vladao komunizam, jedan od razloga zašto su dozvolili rad sjemeništa bio je zbog Milanovićevih zasluga u ostvarenju pripojenja. Blaženik Miroslav Bulešić bio je u tom sjemeništu profesor, odgojitelj, iz zgrade sjemeništa krenuo je za Lanišće gdje će biti ubijen. Sjemenište je raslo, imalo je i do tristotinjak učenika. Tu se na malo drukčiji način školovalo nego danas, učenici su dolazili u ranijim godinama. Sjemenište je djelovalo do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Onda je došao kao neki vakuum, bogoslovi su se preselili u Rijeku i zgrada je ostala prazna. U vrijeme osamostaljenja Hrvatske Crkva u Istri razmišljajući o načinima ulaganju u njezinu budućnost započela je ovaj projekt nazvan Pazinski kolegij, kratko nam je sumirao Ferlin povijest i razvoj Pazinskog kolegija.
Ni 200 učenika, ali visoka motivacija: ‘U usporedbi s ostalim školama u Istri, rezultati ne izostaju’
Tijekom školske godine 2023./24., Pazinski kolegij je imao 155 učenika, čime je Ferlin rekao da je zadovoljan. Za jednu takvu manju školu koja nudi klasičnu i jezičnu gimnaziju, Ferlin je istaknuo da učenici postižu zapažene rezultate. Tu je posebno istaknuo sport, ali i druga natjecanja.
– Imamo dobre uvjete, dvoranu teretanu. U učeničkom domu imamo dvadesetak učenika koji se okupljaju svaki tjedan na šahu. Prošle godine bili smo na školskom državnom natjecanju, a ove godine na Državnoj domijadi bili smo treći. U školi imamo i fakultativnu nastavu dramskog odgoja te nam dramska skupina sudjeluje redovito na županijskom Lidranu. Mislim da, ako se usporedimo s ostalim školama u Istri, rezultati ne izostaju. Učenici svake godine u velikom broju sudjeluju na županijskim natjecanjima, a ove godine ostvarili su plasman na državnom natjecanju iz Njemačkog i Talijanskog jezika te na Vjeronaučnoj olimpijadi i državnom Lidranu, sažeo nam je ravnatelj još uspjehe svoje škole koji su se dogodili nakon naše posjete u travnju.
Vrijeme za učenje, vrijeme za odmor: ‘Postoji dnevni red do kojeg držimo’
U samome domu, smješteno je 135 učenika, a ostali putuju do škole. Naš sugovornik je istaknuo da je dom izazovan jer su učenici tu u razdoblju od 14 do 18 godina u svojim najdelikatnijim godinama. U domu, osim iz Istre nalaze se učenici s Krka, iz Matulja, Otočca, Crikvenice, pa čak i Zagreba. Učenici se kroz boravak u domu, vjerojatnije osamostaljuju ranije od ostalih, u tome im svakodnevno pomažu njihovi odgajatelji. Raspored je dobro znan.
– U popodnevnim satima vrijeme za učenje počinje u 17 sati i traje do 19, kada počinje večera. U to se vrijeme učenici po sobama mogu posvetiti svojim školskim obvezama. Nakon večere je slobodno vrijeme i ležerniji tip učenja u grupama, gdje učenici jedni drugima pomažu. To je najbitniji moment suživota gdje se učenici druže i stvaraju prijateljstva u otvorenosti zajedničkog života. Sobe su s tri do četiri kreveta. Ako žele, učenici mogu poći i do grada. Pazin nudi štošta toga; kave, šetnje po gradu, razna kulturna događanja. Naši učenici u dogovoru s odgajateljima uvijek mogu koristiti sadržaje koje grad nudi, ali postoji dnevni red do kojeg držimo, opisao nam je ravnatelj svakodnevicu svojih učenika.
Istaknuo je i da imaju volontersku grupu koja radi u gradskoj knjižnici, učenike koji treniraju košarku i borilačke vještine u gradskim klubovima.
Klasična naobrazba sve manje popularna, ali nema predaje: ‘Odlučili smo nuditi širinu’
Sama nastava učenicima nudi obrazovanje klasične i jezične gimnazije. Naš sugovornik je ocijenio da učenici ne doživljavaju preveliku razliku među gimnazijama jer su razlike ionako male. No, ponosan je da su jedina klasična gimnazija u Istri koja nudi i latinski i grčki jezik.
– Svi smo svjesni da klasična naobrazba danas nije toliko popularna pa nam se neke klasične gimnazije pretvaraju u opće. Mi smo imali dva razreda klasične pa smo jedan razred ipak preoblikovali u jezičnu gimnaziju. Dolaze nam učenici s jako dobrim rezultatima iz osnovne škole. U jezičnoj gimnaziji, obvezni su njemački i engleski jezik, fakultativno mogu birati talijanski i francuski jezik, a izborni u trećem razredu je španjolski jezik, naveo je ravnatelj.
Dodao je i da u školi žele ustrajati na klasičnom obrazovanju, ali ne zaostaju ni u STEM području te učenicima nude širinu. To se i vidi u činjenici koju nam je Ferlin istaknuo, da učenici ove škole upisuju i fakultete iz STEM područja.
– Odlučili smo ostati na toj jednoj širini koju nudimo. Poslije, će se učenici moći specijalizirati za ono što im osobno bolje leži, istaknuo je Ferlin.
Favoriziranje strukovnjaka: ‘S vremena na vrijeme gasimo vatru’
Budući da je ravnatelj Pazinskog kolegija i sam svjestan da klasična gimnazija nije toliko popularna u današnje vrijeme, pitali smo ga i što misli o odnosu gimnazije i strukovnih škola općenito. S jedne strane, otvaraju se nove gimnazije, ali se čini da se u politici i u društvu danas veći fokus stavlja na motiviranju učenika na upis strukovnih škola. Ferlin smatra da se odluke donose u cilju zadovoljenja kratkoročnih potreba, a ne u cilju dugoročnih interesa. Učenika je sve manje, što je naveo da je osjetila i ova škola. No, unatoč tome, kaže da je zadovoljan upisima u 2023./24. godini.
– S vremena na vrijeme gasimo vatru. Istina je da će nam nedostajati studenti koji gaje interes za društveno-humanističko područje, ako stavljamo naglasak na jednu stranu, na drugoj će se strani osjetiti manjak. Nastojimo biti posvećeni našem poslanju, ali ostaje otvoreno pitanje možemo li se i mi kao katolička škola otvoriti strukovnom području i ponuditi neki takav program, kako to čine u svijetu. Podrške nam treba i uvijek je dobro došla, zaključio je čelnik Pazinskog kolegija.
