Kako se zbrinjavaju organizacijski viškovi u obrazovanju? Lani ih je u jednoj županiji bilo 46
U pet županija smo provjerili koliko je bilo organizacijskih viškova u obrazovnom sustavu, odnosno u osnovnim i srednjim školama kojima su županije osnivači. Sve županije su nam dale podatke za posljednje dvije školske godine, a neke su dale podatke i za ovu školsku godinu, kao i za posljednjih pet do 10 godina. Najviše viškova bilo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji školske godine 2022./2023. kada ih je bilo sveukupno 46. Ipak, sve županije su naglasile kako uspješno zbrinjavaju takve viškove, ali s naglaskom da se to odnosi na one djelatnike koji su radili puno radno vrijeme.
Foto: Canva
Međimurska, Vukovarsko-srijemska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Šibensko-kninska, županije su u kojima smo provjerili koliko je bilo organizacijskih viškova u obrazovnom sustavu i kako su oni zbrinuti. Županije su nam dale podatke za posljednje dvije školske godine, a neki su dali podatke i za ovu školsku godinu, kao i za posljednjih pet do 10 godina.
– U školskoj godini 2022./2023., u osnovnoškolskim ustanovama, kojima je osnivač Međimurska županija, evidentiran je tek jedan djelatnik kao tehnološki višak, dok su tri djelatnika imala manjak satnice. Četvero spomenutih djelatnika, zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove Međimurske županije, zbrinulo je u osnovnoškolskim ustanovama koje su iskazale potrebu za zapošljavanjem, govore iz Međimurske županije.
Iz Međimurske županije kažu kako nemaju problema sa zbrinjavanjem organizacijskih viškova
Vrlo slična je situacija i u školskoj godini 2023./2024. u kojoj je kao tehnološki višak evidentirano 12 djelatnika, bilo da se radi o normi ili o prestanku potrebe za zapošljavanjem. Problem je riješen tako što je troje djelatnika zaposleno na neodređeno puno radno vrijeme u školama koje su iskazale potrebu za zapošljavanjem, jedan djelatnik na određeno, a preostalim djelatnicima je dopunjena satnica u drugim našim ustanovama.
– U srednjim školama Međimurske županije, u aktualnoj školskoj godini, bilježimo ukidanje obrazovnih programa za koji u upisnim rokovima nije iskazan interes učenika za upis, te je dvoje stručnih učitelja bilo tehnološki višak. Otpremninu – zbog poslovno uvjetovanog otkaza – tim je osobama isplatio poslodavac, a ne osnivač, sukladno odredbama Zakona o radu, navode iz Međimurske županije.
Problema s organizacijskim viškovima u školama nemaju jer, kažu iz Međimurske županije, nadležno županijsko Povjerenstvo, tehnološke viškove uspješno raspoređuje. Ali, imaju problema s nedostatkom nastavnika fizike, matematike i stranih jezika. Učenika im, navode, ne nedostaje, odnosno zabilježili su blagi porast broja upisanih učenika.
– Kada je riječ u upisima u srednje škole, zadnje dvije godine u naše ustanove upisuju se i učenici iz Koprivničko-križevačke županije, što također pridonosi stabilnosti. No, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, tako i u našoj Županiji nedostaje nastavnika fizike, matematike te stranih jezika. Uz stipendiranje djece branitelja, provodimo program stipendiranja učenika koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zvanja za koji zadnjih godina bilježimo značajan porast interesa. Od aktualne školske godine, Međimurska županija uvela je i nastavu građanskog odgoja u osnovne škole, kojom smo u prvoj fazi obuhvatili 400-tinjak učenika, te, uz priručnike, osigurali edukaciju za nastavnice i nastavnike, poručili su iz Međimurske županije.
Najgore stanje u Vukovarsko-srijemskoj koja je u posljednjih pet godina imala 131 organizacijski višak
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, od pet županija kojima smo se javili, situacija s viškovima u školama bila najgora i to školske godine 2022./2023. kada su imali čak 46 organizacijskih viškova. Od toga ih je 13 bilo zaposleno na puno radno vrijeme, a 33 na nepuno.
– Tijekom godine zbrinuli smo svih 13 djelatnika na puno radno vrijeme, dio na neodređeno, dio na određeno radno vrijeme. Od 33 na nepuno radno vrijeme zbrinuli smo 13 djelatnika. Nemamo podatak o isplaćenim otpremninama, navode iz Vukovarsko-srijemske.
Ove školske godine situacija je, barem za sada, nešto bolja s ukupno 16 viškova, od toga 6 puno radno vrijeme i 10 nepuno radno vrijeme. Zbrinuto je, kako nam kažu, svih šest organizacijskih viškova na puno radno vrijeme, dio na neodređeno i dio na određeno radno vrijeme, a od 10 tehnoloških viškova u dijelu satnice zbrinuto je četiri djelatnika. Ovdje također nemaju podatak o isplaćenim otpremninama.
– U posljednjih pet godina imali smo ukupno 131 organizacijski višak, 48 organizacijskih viškova u punoj satnici i 83 u dijelu satnice. Organizacijski viškovi u punoj satnici su zbrinuti. Iz navedenih podataka vidljivo je da tijekom godina uspijevamo zbrinuti sve djelatnike organizacijske viškove u punoj satnici. Većih poteškoća pri zbrinjavanju u ovoj županiji nema. Napominjemo da pored evidencije o organizacijskim viškovima u punom i u dijelu satnice vodimo evidenciju i o zaposlenicima koji rade u nepunoj satnici, a kojih je znatno veći broj te i njih zbrinjavamo u školama na području naše županije sukladno iskazanim potrebama škola, navode iz Vukovarsko-srijemske županije.
Puno manje viškova ima Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji
U Ličko-senjskoj županiji prošle je školske godine 2022./2023. evidentirano dva organizacijska viška u punom radnom vremenu te su tijekom školske godine i zaposleni. Ove školske godine, koja je još uvijek u tijeku, za sada je bio samo jedan organizacijski višak također u punom radnom vremenu, ali je isti umirovljen.
– U posljednjih pet godina kao organizacijski višak bilo je iskazano sedam djelatnika, u punom radnom vremenu, ali su svi zaposleni te trenutno nema niti jednog djelatnika na listi organizacijskog viška u punom radnom vremenu. U posljednjih 10 godina kao organizacijski višak bilo je iskazano 15 djelatnika. Prema podacima vidljivo je da djelatnici iskazani kao organizacijski višak najčešće se zaposle u kratkom vremenskom roku, tako da trenutno na području Ličko-senjske županije nema problema u svezi istog, odnosno nije bilo potrebe za isplatom otpremnina. Kao jedan od problema navodimo nedostatak stručnog kadra te je dio nastave u školama nestručno zastupljen, objašnjavaju iz Ličko-senjske županije.
Iz Šibensko-kninske županije izjavili su kako problema s organizacijskim viškom u obrazovnom sustavu nemaju. Tako je u tekućoj školskoj godini prijavljen tek jedan organizacijski višak u osnovnoškolskoj ustanovi u punom radnom vremenu te je isti zaposlenik odmah i zbrinut. U srednjim školama ove školske godine prijavljena su četiri organizacijska viška i to svi u dijelu satnica te je jedna zaposlenica zbrinuta, a troje se još vodi u evidenciji povjerenstva.
– U školskoj godini 2022./2023. u osnovnim školama nismo imali prijavljene organizacijske viškove dok ih je u srednjim školama bilo pet (u dijelu satnice) i sve su zbrinute. U školskoj godini 2021./2022. u osnovnim školama prijavljen je jedan organizacijski višak (u punom radnom vremenu) koji je odmah zbrinut. U srednjim školama prijavljena su tri organizacijska viška u dijelu satnice i isti su zbrinuti. U školskoj godini 2020./2021. u osnovnim školama prijavljen je jedan organizacijski višak u punoj satnici i dva zaposlenika u dijelu satnice. Svi su odmah zbrinuti. U srednjoj školi prijavljeno je pet zaposlenika u dijelu satnice i svi su zbrinuti, naveli su iz Šibensko-kninske.
‘Obrazovanje je složen i dinamičan sustav te se u svakodnevnom radu susrećemo i s nizom izazova’
Osječko-baranjska županija je školske godine 2022./2023. u evidenciji Povjerenstva za osnovne škole imala evidentirano 12 osoba za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i 19 osoba za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza. U evidenciji Komisije za srednje škole bilo je šest osoba za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i 31 osoba za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza.
Školske godine 2023./2024. u evidenciji Povjerenstva za osnovne škole evidentirano je 11 osoba za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i petero osoba za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza. U evidenciji Komisije za srednje škole bilo je šest osoba za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i 23 osobe za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza.
– U razdoblju od četiri godine (od kada je Osječko-baranjska županija preuzela poslove vezano za zbrinjavanje organizacijskih viškova) u evidenciji Povjerenstva za osnovne škole evidentirane su 42 osobe za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i 45 osoba za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza. U evidenciji Komisije za srednje škole bilo je 20 osoba za kojima je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu i 78 osoba za kojima je prestala potreba za radom u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza, rekli su nam iz Osječko-baranjske županije.
U ovoj, tekućoj školskoj godini, nakon provedenog zbrinjavanja određenog dijela viškova, za sada su evidentirane dvije osobe u punom radnom vremenu i jedna osoba u dijelu radnog vremena koje su proglašene organizacijskim viškom u osnovnoškolskim ustanovama. U srednjim školama trenutno je šestero zaposlenika u punom radnom vremenu i 14 u dijelu radnog vremena proglašeno organizacijskim viškom .
– Obrazovanje je složen i dinamičan sustav te se u svakodnevnom radu susrećemo i s nizom izazova, no uz kvalitetnu organizaciju te u partnerstvu s ostalim dionicima uvijek se nalaze isto takva rješenja, pa tako i za eventualne probleme, a sve u cilju osiguranja što boljih uvjeta rada i obrazovanja, poručili su iz Osječko-baranjske.
Tko se brine za organizacijske viškove?
Za organizacijske viškove u osnovnim i srednjim školama brinu se povjerenstva na razini županije i povjerenstva na razini države. Prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnim školama na razni države djeluje zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sindikata hrvatskih učitelja, a na razini županija ili Grada Zagreba formira se zajedničko županijsko ili gradsko povjerenstvo.
– Povjerenstvo na razini države čine dva predstavnika Ministarstva i dva predstavnika Sindikata. Povjerenstvo na razini županije čine dva predstavnika ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda i dva predstavnika Sindikata. Povjerenstvo na razini države donosi Pravilnik o kriterijima za donošenje Odluke o prednosti pri zapošljavanju. Povjerenstvo na razini države donosi Poslovnik o radu te se isti primjenjuje na razini županija i Grada Zagreba., navodi se u Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.
Povjerenstvo na razini županije za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika, vodi evidenciju zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom, predlaže dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u školama. Uz to donosi odluke o prednosti pri zapošljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju.
Za zbrinjavanje organizacijskih viškova u osnovnim školama brinu se povjerenstva
Za zaposlene u srednjim školama stvar je vrlo slična. Prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama na razini države djeluje Zajednička prosudbena komisija Ministarstva znanosti i obrazovanja i većinskog sindikata u srednjoškolskim ustanovama, a na razini županija i Grada Zagreba Zajednička županijska prosudbena komisija.
– Zajedničku prosudbenu komisiju na razini države čine dva predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i dva predstavnika većinskog sindikata. Zajedničku prosudbenu komisiju na razini županija i Grada Zagreba sačinjavaju dva predstavnika Ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskog ureda za obrazovanje u Gradu Zagrebu i dva predstavnika većinskog sindikata u srednjoškolskim ustanovama u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, navodi se u kolektivnom.
Napomena: Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Za viškove u srednjim školama brine se prosudbena komisija
Isto kao i povjerenstvo za zaposlene u osnovnim školama, Zajednička prosudbena komisija za zaposlene u srednjoškolskim ustanovama prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika, vodi evidenciju zaposlenika koji su utvrđeni kao organizacijski višak, predlaže dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u školskim ustanovama. Isto tako donosi Odluku o prednosti pri zapošljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju.
– Srednjoškolske ustanove koje utvrde postojanje potreba za zaposlenicima ili postojanje organizacijskog viška zaposlenika dužne su u roku od tri dana izvijestiti Zajedničku županijsku prosudbenu komisiju. Zajednička županijska prosudbena komisija će predmete koje nije u mogućnosti riješiti uputiti Zajedničkoj prosudbenoj komisiji na razini države. Prijave prestanka potreba za zaposlenikom koji ima ugovor na neodređeno vrijeme, a koji je proglašen organizacijskim viškom u punom ili dijelu radnog vremena kao i prijave potreba za zaposlenikom, srednjoškolska ustanova je dužna za novu školsku godinu dostaviti zajedničkoj županijskoj prosudbenoj komisiji najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za ljetni rok, do 1. rujna tekuće godine za jesenski rok. Ako do prestanka ili nastanka potrebe za zaposlenikom propisane ovim stavkom dođe tijekom nastavne godine, srednjoškolska ustanova je isto dužna prijaviti zajedničkoj županijskoj prosudbenoj komisiji u roku od tri dana od dana prestanka odnosno nastanka potrebe za zaposlenikom, navodi se u kolektivnom ugovoru.
Napomena: Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
