Kreću novi pregovori sindikata i Vlade oko plaća: Evo koliko bi povećanje sindikati mogli tražiti
Ova će jesen biti poprilično dinamična kada su u pitanju sindikalne aktivnosti. U četvrtak će, kako je dogovoreno prije nekoliko mjeseci, započeti novi pregovori sindikata i Vlade, a oni obuhvaćaju i sindikate u školstvu. Među ostalim, pregovarat će se i o povećanju osnovice plaće. Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod otkrio je kako bi okvir u kojem će se kretati zahtjev sindikata trebao biti između 10 i 13 posto, kako bi se ‘dohvatila’ inflacija. Iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama navode i da je nužno otvoriti pregovore o koeficijentima te da su Ministarstvu uputili zahtjev za sastanak na tu temu.
Prosvjed zaposlenika škola u studenom 2019., za vrijeme velikog štrajka prosvjetara | foto: srednja.hr
Nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju, prema kojem su plaće u javnim službama rasle ovisno o koeficijentu, ovih dana kreću novi pregovori sindikata i Vlade. To uključuje i sindikate koji predstavljaju radnike u školstvu. Glavna tema pregovora koji započinju u četvrtak ponovno su materijalna prava, konkretno, povećanje osnovice plaće.
Prosječna plaća profesora u osnovnoj školi je 1.251€, dok je u srednjoj školi malo veća. Detaljnije brojke o plaćama iz srpnja 2023. možete vidjeti ovdje.
Izvor: MZO
Sindikati žele ‘dohvatiti’ inflaciju
U emisiji Studio 4 HRT-a tom je prigodom gostovao Željko Stipić, predsjednik nastavničkog Sindikata Preporod. Među ostalim, kaže, volio bi da s druge strane pregovaračkog stola sjedi premijer, a bitnim ističe i da pregovori budu brzi, u protivnom postoji opasnost da će plaća za rujan biti isplaćena prema trenutnoj osnovici. Stipić kaže kako su četiri pitanja oko kojih će se pregovarati.
– Jedno je dug iz prethodnih pregovora, u tom Dodatku 2 trebalo bi uskladiti Temeljni kolektivni ugovor s izmjenama Zakona o radu. Drugo, pitanje svih pitanja je povećanje osnovice koja nije rasla od 1. svibnja. Istina, imali smo privremeni dodatak od 1. lipnja. Treće, božićnice za ovu godinu. Očekujemo da će ona rasti barem do visine isplaćenog regresa, tj. 300 eura. I četvrto pitanje koje nosi najviše nepoznanica, to je uskrsnica. Novo materijalno pravo koje će ići pred izbore. Svi smo jako zainteresirani u kakvom će iznosu biti isplaćena, rekao je Stipić za HRT.
Dodatno je istaknuo i kako je iznimno važna korekcija osnovice plaće, ponajviše zbog inflacije. Otkrio je i koliko bi trebao iznositi zahtjev sindikalne strane.
– Imali smo pet korekcija plaće, sve su to bile kroz povećanje osnovice, a samo je jedna bila privremeni dodatak. Ove godine zaostajemo za otprilike 2,5 posto. Ali smo prošle godine prenijeli zaostatak gdje svim korekcijama nismo ni približno uhvatili inflaciju. Stvarno zaostajanje u ova 33 mjeseca je veće od 10 posto, odnosno između 10 i 13 posto, i to bi trebao biti neki okvir u kojem će se kretati naš zahtjev u ovom trenutku, rekao je Stipi, prenosi HRT.
Srednjoškolski sindikat želi sastanak s ministrom oko koeficijenata
Sindikate u školstvu očekuje i nastavak pregovora o granskim kolektivnim ugovorima, koji su se poprilično oduljili. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) ovih se dana pisanim putem obratio svome članstvu. Naime, mnogi zaposlenici škola ističu zabrinutost oko donošenja Zakona o plaćama, čije je donošenje odgođeno za 2024., a zbog jedne od stavki – ocjenjivanja zaposlenika. Naime Vlada planira u javni sektor uvesti sustav prema kojem bi najbolje ocjenjeni dobivali dodatak na plaću, dok bi se onim najlošijima dijelili otkazi.
– Upravo je odredba o ocjenjivanju uspješnosti izazvala zabrinutost nastavnika u zbornicama kao da se radi samo o vrednovanju rada nastavnika, a ne i tajnika, računovođa, domara, pedagoga, odgajatelja, kuhara kao i svih ostalih u državnim i javnim službama. Vjerojatno zato jer je nastavnicima proces vrednovanja i ocjenjivanja (učenika) sastavni dio posla, a kriteriji ocjenjivanja su temelj pravednosti i objektivnosti u osjetljivom poslu ocjenjivanja. Ocjenjivanje učinkovitosti rada je samo ‘drvo od kojeg se ne vidi šuma’, navode iz NSZSŠH-a.
Ovom je sindikatu sljedećih mjeseci, naglašavaju, donošenje uredbe o koeficijentima za javne službe pa su ministru uputili zahtjev za održavanje sastanka tu temu.
– Tek će se donošenjem uredbe vidjeti položaj zaposlenika obrazovanja u sustavu javnih i državnih službi i to na najmjerljiviji mogući način: kroz koeficijente plaća. I zato, manje su važne priče da će samo oni ‘podobni, poslušni, bliski ravnatelju, bez vlastite autonomije’ moći ostvariti 30 posto veću plaću kada je to ionako praktično gotovo nemoguće. Još se ni ne naslućuju kriteriji ocjenjivanja jer pravilnici kojima će se definirati ova materija bit će doneseni tek naknadno, pa ostvarivanje ovog dodatka nećemo gledati tako skoro, a Sindikat će imati mogućnost reagiranja i o tome ćemo vas informirati, ističu iz NSZSŠH-a.
Podsjetimo, upravo su koeficijenti koje ovaj sindikat spominje bili razlog jednog od najduljih štrajkova u povijesti Hrvatske 2019. godine. Tada su sindikati tražili povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11 posto. Vlada je nakon 36 dana popustila, a dogovoreno je povećanje koeficijenata u četiri faze. Iz NSZSŠH-a ističu da fokus treba ponovno biti na uredbi o koeficijentima u javnim službama. Također, nedavno smo objavili analizu kretanja rasta prosječnih plaća nastavnika od vremena štrajka do danas.
– Bit će to prilika da Vlada/MZO kroz prijedlog uredbe definira svoje stajalište prema obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Jesmo li opet negdje na začelju ili će obrazovanje dobiti status koje svojom važnošću za rast i razvoj društva zaslužuje, pitaju se iz NSZSŠH-a.
