Kurikularna reforma osuđena je na smrt izgladnjivanjem umjesto strijeljanjem
‘Osuda na smrt strijeljanjem zamijenjena je osudom na smrt izgladnjivanjem’ rekao je o budućnosti Cjelovite kurikularne reforme Berto Šalaj na stručnoj raspravi ‘Građanski odgoj i obrazovanje u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme’. Na raspravi se govorilo o Građanskom odgoju u sklopu prijedloga kurikuluma, ali i budućnosti reforme u svijetlu vijesti o najavljenom odustajanju povlačenja sredstava za edukaciju nastavnika iz EU fondova.
Danas se u Novinarskom domu u Zagrebu održala stručna rasprava za učitelje i učiteljice pod nazivom ‘Građanski odgoj i obrazovanje u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme’. Raspravu je organizirala GOOD Inicijativa, koja je 2015. godine provela istraživanje o građanskoj kompetenciji maturanata hrvatskih škola, ali i napravila opsežnu analizu ishoda dijela predloženih međupredmetnih i predmetnih kurikuluma.
Na stručnoj raspravi govorilo se građanskom odgoju kao međupredmetnoj temi unutar prijedloga Cjelovite kurikularne reforme. U novom kurikulumu građanski odgoj ne postoji kao zaseban predmet, ali bi se teme koje spadaju pod ‘građanski odgoj’ trebale predavati u sklopu kurikuluma više drugih predmeta.
Građanski odgoj trebao bi biti zaseban predmet
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja predstavio je rezultate analize tema građanskog odgoja u predmetnim i međupredmetnim nacrtima kurikuluma. Analiza je obuhvatila 18 kurikularnih dokumenata, odnosno 5.588 odgojno-obrazovnih ishoda, s ciljem mapiranja prisutnosti, rasprostranjenosti, intenziteta i kvalitete dimenzija i tema građanskog odgoja i obrazovanja u kurikularnim dokumentima.Iz analize proizlazi da su najviše prisutne društvena i kulturalna dimenzija, dok su najmanje zastupljene politička i ljudsko-pravna dimenzija GOO-a. U predmetnim kurikulumima nedostaju teme vezane za Ustav RH, kao i teme vezane uz prava i obaveze RH kao članice Europske unije.
– Kada se gledaju teme ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, dječjih prava i tema borbe protiv diskriminacije, može se zaključiti kako će učenici dobiti značajan skup znanja i vještina, te razviti aktivan stav prema zaštiti ljudskih prava, rekao je Bajkuša i zaključio da je potrebno uvesti građanski odgoj i obrazovanje u škole kao poseban predmet.
Učiteljima i nastavnicima u provedbi novog kurikuluma biti potrebna podrška i edukacija, izjavila je Mirna Grbec, članica radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
– Bitno je da se provode edukacije, ne samo od strane nadležnih institucija, nego i drugih organizacija, poput organizacija civilnog društva, jer i oni provode kvalitetne edukacije važne za cjeloživotno učenje, rekla je Grbec.
Upitna budućnost reforme
Cijela rasprava događala se u sjeni jutrošnjih vijesti koje su cijelu reformu dovele u pitanje. Naime prema Indikativnom godišnjem planu objave operacija/projekata – ESF za 2016 , Vlada ne planira iz EU fondova povući predviđenih 50 milijuna kuna predviđenih za edukaciju nastavnika.
– Osuda na smrt strijeljanjem zamijenjena je osudom na smrt izgladnjivanjem, ocijenio je sudbinu Cjelovite kurikularne reforme Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kako kaže Šalaj, jasno je da reforma nije prioritet ove Vlade, a je li to zbog ideoloških ili drugih razloga, još će se vidjeti.
Na pitanje kako vidi budućnost Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za praćenje i provedbu Strategije istaknuo je da je ona podloga za povlačenje sredstava iz europskih fondova pa ako to želimo, ne možemo je ukidati.
– U ovoj zemlji uvijek postoji realna opasnost da se vuku iracionalni potezi i u današnjim okolnostima, ja sam poluoptimist-polupesimist. Ne bih htio reći da je situacija katastrofalna, ali sasvim sigurno u ovom času nemamo onu podršku koju bismo trebali imati. Dakle, imali smo problema s prošlom Vladom, pa tri mjeseca tehničke vlade, pa sad tri mjeseca se ništa ne događa. Dakle, već šest mjeseci se ništa ne događa – možda će se nešto promijeniti na bolje, nadajmo se da hoće, rekao je Budak.
