Kvaliteta obrazovanja strukovnih škola ovisi o individualnom angažmanu ravnatelja i profesora
Kvalitetno strukovno obrazovanje u Europi je prepoznato kao temelj razvoja gospodarstva. U Hrvatskoj i ostalim zemljama EU većina građana se obrazuje u strukovnom sustavu pa je, uz cilj da se poveća broj visokoobrazovanih, važno osigurati i srednjoškolsku edukaciju koja učenicima nudi znanja i vještine potrebne za tržište rada. Osim toga, u četverogodišnjim strukovnim školama sve važnija obaveza je i priprema đaka za državnu maturu te njihov nastavak obrazovanja. Uz znanje koje im je potrebno za polaganje završnog rada i pronalazak posla, moraju ih pripremati i za državnu maturu, kako bi im omogućili da konkuriraju za upis na fakultete ili visoke škole.
foto: Anton Mezulić|www.srednja.hr
Pri tome se potrebe učenika u različitim strukovnim školama znatno razlikuju, a hoće li nastavni program biti adekvatno prilagođen potrebama učenika uglavnom ovisi o individualnom angažmanu profesora i ravnatelja svake pojedine škole.
Kao jedan od pozitivnih primjera u ovom tekstu ćemo prikazati rad Geodetske tehničke škole iz Zagreba, čiji učenici već tri godine uče po novom strukovnom kurikulumu, ali sudjeluju i u modernim međunarodnim projektima kroz koje razvijaju sve važnije kognitivne i socijalne vještine, a znanje iz struke stječu i u čak četiri informatičke učionice.
Geodetska tehnička škola uspješno koristi novi strukovni kurikulum
– Kada je prije tri godine rađen strukovni kurikulum sve su strukovne škole stavljene u isti koš pa smo, na primjer, bili izjednačeni i s obućarima te smo po toj prvoj verziji trebali imati gotovo identičnu matematiku, predmet koji je za geodete osnovni alat za rad. Mi smo reagirali i zatražili da nam se pruži veća mogućnost prilagodbe samoj struci, a nismo dozvolili ni da se učenicima iz programa makne i onaj dio gradiva koji im je potreban za državnu maturu, rekla nam je profesorica matematike Snježana Kunštek, iz Geodetske tehničke škole Zagreb.
Ta je zagrebačka strukovna škola jedna od rijetkih obrazovnih ustanova, koja je prije tri godine uspješno implementirala, ali i prilagodila svojim potrebama novi strukovni kurikulum, u suradnji s Geodetskim i Građevinskim fakultetom u Zagrebu te manjim, većim i srednjim tvrtkama.
Radna skupina sastavljena od stručnjaka iz obrazovanja, ali i iz poslovnog sektora, razradili su standarde zanimanja i kvalifikacija pa je na temelju toga napravljen i kurikulum, koji se u ‘Geodetskoj’ provodi već tri godine te će sljedeće maturirati prva generacija ‘tehničara geodezije i geoinformatike’. Međutim, u sklopu HKO-a izrađeni su kurikulumi za svega 25 zanimanja, a dobar dio škola ih još uvijek ne provodi.
Na matematičkom natjecanju jedini iz Europe među prvih deset
Intervencijom profesorice uspjeli zadržati kvalitetan program matematike
– S obzirom na to da je državna matura pisana za gimnazije, tim novim eksperimentalnim programom za strukovne škole mi bi ostali bez jednog važnog dijela gradiva, koji se traži na maturi i u struci. Nakon što smo na to upozorili, dopustili su nam da unutar zadanog fonda sati rasporedimo i gradivo važno za struku, ali i državnu maturu, objasnila nam je profesorica Kunštek.
Profesor informatike zagrebačke Geodetske škole Zlatan Soldo, istaknuo je kako bi se bez dodatnog angažmana profesorice ponovno dogodilo da inženjeri geodezije moraju popunjavati rupe u znanju matematike.
Umjesto toga, stvoren je program prilagođen potrebama tržišta i državne mature, a poseban naglasak stavljen je na trigonometriju, u kojoj su učenici Geodetske čak i jači od gimnazijalaca.
‘Učenici metodički stječu potrebna znanja iz struke’
– Prilikom uvođenja kurikuluma smo kompletno presložili struku. Sada učenici metodički stječu potrebna znanja iz struke, a u četvrtom pokušavamo objediniti sve što su naučili u zadacima koji objedinjuju gradivo. To nam je bila ideja koju uspješno realiziramo, rekao nam je profesor Soldo.
Prva generacija učenika koja radi po novom kurikulumu sada je treći razred, a njihove mlađe kolege također uče po programu koji su izradili njihovi profesori i budući poslodavci.
Međutim, unatoč trudu i želji da učenicima stvore kvalitetan program, kroz koji će steći vještine za izlazak na tržište rada, ravnateljica Biserka Maurer ističe kako zbog Zakona o strukovnom obrazovanju nedostaje praktične nastave.
Zbog Zakona o strukovnom obrazovanju učenici ostali bez prakse
– Jedini nedostatak promjena je to što nema više prakse. Po starom programu učenici su nakon trećeg razreda morali odraditi 182 sata prakse. To bilo jako dobro, jer su tada shvaćali bit svog budućeg posla, a po novom kurikulumu toga nema. Zapravo, manje je tu kriv sam kurikulum, a više zakonske odredbe, objašnjava ravnateljica Maurer.
Profesori Geodetske ponovno su istaknuli da je ključna greška što se sve strukovne škole trpaju u isti koš. Zbog regulativa Zakona o strukovnom obrazovanju poslodavci više ne žele uzimati njihove đake na praksu, jer s njima moraju potpisivati ugovore te im plaćati osiguranje. Ističu kako su takve regulative logične za obrtničke škole, u kojima je obrazovni program podijeljen na tjedan dana nastave i tjedan dana prakse. Smatraju da za tehničke četverogodišnje škole to nema smisla, jer učenici praktičnu nastavu odrađuju isključivo tijekom ljeta.
Međutim, kada već ne mogu osigurati dovoljno prakse kod poslodavaca, profesori uz podršku ravnateljice potiču učenike na sudjelovanje u brojnim projektima i aktivnostima kroz koje razvijaju komunikativnost te stječu ključna znanja za snalaženje u budućim zanimanjima.
Nedostatak prakse nadoknađuju međunarodnim projektima
– U samoj geodetskoj struci neke socijalne vještine su jako važne i zato, između ostalog, imamo i Grass projekt, u kojem učenici kroz međuvršnjačku suradnju razvijaju komunikaciju i timski rad. Od nedavno mogu koristiti i bespilotnu letjelicu, koju smo nabavili preko jednog europskog projekta pa tu imaju priliku isprobati najnoviju tehnologiju, koja se koristi u struci, ukratko je profesor Medan predstavio dva projekta s kojima učenici stječu vještine koje će im trebati u budućnosti.
Osim Grassa, u kojem učenici svojim kolegama daju instrukcije te za to dobivaju verificirane digitalne bedževe, Geodetska, kao škola usmjerena na prostorne podatke, redovito sudjeluje u GIS Dayu, ali i globalnom projektu ‘This is our time’, u kojem se učenici iz natječu u snalaženju na internetu.
S obzirom na to da u njemu sudjeluju srednjoškolci iz cijelog svijeta, hrvatski đaci tom prigodom najčešće i po cijelu noć provedu u školi pa pomoću interneta traže odgovore na pitanja, ali i preko video veze razgovaraju s vršnjacima s drugog kraja planete.
‘Svake godine imamo barem jednog učenika s izravnim upisom na fakultet’
Uz navedene projekte, zbog trenda prema kojem sve više ljudi u Hrvatskoj upisuje fakultete, vrlo važna je i kvalitetna suradnja koju su ostvarili s Geodetskim fakultetom u Zagrebu. Osim što su zajednički radili na kurikulumu, akademski profesori sudjeluju i pri izradi ispita za državna natjecanja iz geodezije pa svake godine primaju i tri najbolja srednjoškolca.
To nije pravilo za sve fakultete i srednje škole koje su povezane strukom.
Pobjednik državnog natjecanja iz nosivih konstrukcija ne dobiva ni bod za svoj uspjeh prilikom upisa na Arhitekturu ni Građevinu, kao što i prvak državnog iz nautike nema koristi od uspjeha prilikom upisa na hrvatske pomorske fakultete.
– Svake godine imamo barem jednog učenika s izravnim upisom na Geodetski fakultet u Zagrebu. Osim toga, mislim da smo vrlo uspješni i na maturi, jer oko 50 posto naših đaka upiše prvi ili drugi izbor. Unutar našeg sektora graditeljstvo i geodezija mi smo u prvih pet posto škola u državi, naglasio je za kraj nastavnik geodetskih i geoinformatičkih predmeta i školski voditelj projekta Grass Ratko Medan.
