Masovna pobuna u školama: Ministarstvo za upise nije odobrilo neke smjerove i smanjuje broj razreda
Prije otprilike dva tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja na javnu je raspravu uputilo Odluku o upisima učenika u srednje škole. Planirani broj mjesta je 44.800, što je za otprilike pet tisuća više nego je osmaša u školama diljem Hrvatske. Iako je tek nedavno izašao u javnu raspravu, propis je do sada prikupio nekoliko stotina komentara. Naime, brojne škole požalile su se kako im Ministarstvo nije odobrilo neke smjerove za ovogodišnje upise koje su do sada izvodile, a u nekim slučajevima ‘srezan’ je broj razrednih odjela.
Foto: srednja.hr
Još je prošloga tjedna, kako smo pisali, u sklopu aktualnog prijepodneva u Saboru, zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov prozvala ministra Radovana Fuchsa za ukidanje pojedinih srednjoškolskih smjerova u nekim školama za ovogodišnje upise, od kojih su neki deficitarni. Konkretno, imala je zamjerke jer su, kako je navela, u Srednjoj strukovnoj školi ‘Marko Babić’ u Vukovaru, ukinuta ‘odjeljenja u kojima se nastava odvija po modelu A, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu’.
Burna javna rasprava oko odluke o upisima
Jeckov nije jedina koja se potužila na odluku Ministarstva da se dijelu škola za ovogodišnje upise u neke smjerove ne odobre kvote ili se smanji broj razrednih odjeljenja. To se može iščitati iz nekoliko stotina komentara u javnoj raspravi na Odluku o upisima učenika u srednje škole, koja je započela prije dva tjedna.
Tako se, među ostalim, navode iz Srednje škole Bartola Kašića Grubišno Polje, ne planira razredni odjel opće gimnazije, kao i u Srednjoj školi Čazma. U Obrtničkoj školi Osijek ukinut je cijeli razred frizera, a u Drugoj srednjoj školi Beli Manastir ukinut je smjer upravni referent i ekonomist. I to su samo neki od programa.
– Razočarana sam i ne slažem se s predloženom Strukturom upisa kojom se Srednjoj školi Bartola Kašića Grubišno Polje ne planira razredni odjel opće gimnazije iako je isti planiran u aplikaciji Upisa i odobren od strane osnivača Bjelovarsko-bilogorske županije. Učiteljica sam matematike u OŠ I. N. Jemeršića u Grubišnom Polju i znam koliko učenicima i njihovim roditeljima znači postojanje odjela opće gimnazije u njihovom mjestu. Znam koliko su moji bivši učenici i njihovi roditelji sretni i zadovoljni kada upišu opću gimnaziju u Grubišnom Polju. Prije svega su zadovoljni predanim radom tamošnjih profesora. Grubišno Polje je mali grad, ali se može pohvaliti uspješnim visokoobrazovanim osobama. Svi magistri, učitelji, profesori, liječnici svoja temeljna znanja dobili su između ostalog polazeći opću gimnaziju u Grubišnom Polju. Znam to i iz vlastitog iskustva. Mojim roditeljima i meni je bilo veliko olakšanje što nisam morala putovati tijekom srednjoškolskog obrazovanja ili boraviti u učeničkom domu, napisala je, među ostalim u javnoj raspravi, učiteljica Zvonka Svat.
Odluka još nije konačna
Pobunili su se kroz javnu raspravu i iz Drvodjeljske i strojarske škole u Rijeci, gdje kažu kako nije predviđen upis učenika u zanimanje stolar.
– Zanimanje stolar je deficitarno, ali što je najvažnije postoji realna potreba za tim zanimanjem na tržištu rada i učenici koji završe potrebno obrazovanje bez većih problema pronalaze posao po završetku škole. Drvodjeljska i strojarska škola u Rijeci aktivno surađuje s tržištem rada, sudjeluje u povećanju broja licenciranih radionica i u svakom pogledu radi na promociji svih obrtničkih zanimanja. Uz ove i sve ostale razloge koji su naveli kolege, pridružujem se zamolbi da se Drvodjeljskoj i strojarskoj školi u Rijeci odobri upis stolara, napisao je Goran Draščić, inače nastavnik te škole, u javnoj raspravi.
Nadležno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražili smo popis svih srednjih škola i programa koje nisu nije odobrilo za ovu godinu, a lani su se izvodili. Kažu nam, budući da je odluka u javnom savjetovanju do 14. svibnja te se prikupljaju prijedlozi i mišljenja, popis programa neće predložiti za upis moći će dati nakon donošenja konačne odluke. Dakle, još uvijek postoji šansa da će se situacija mijenjati.
Pitali smo MZO za konkretne slučajeve
Osim popisa, zatražili smo očitovanje za neke od konkretnih slučajeva. Pitamo ih zbog čega se u Srednjoj školi Bartola Kašića Grubišno Polje ne planira razredni odjel opće gimnazije, kako su naveli sudionici javne rasprave, kao i u Srednjoj školi Čazma. Zanimalo nas je i zašto je u Obrtničkoj školi Osijek ukinut cijeli razred frizera, zašto je ukinut smjer upravni referent i ekonomist u Drugoj srednjoj školi Beli Manastir.
Kada je riječ o školama s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, ističu da je u tekućoj školskoj godini 2021./2022. u 15 srednjih škola upisano ukupno 68 razrednih odjela koje pohađa 1.220 učenika, a Ministarstvo je predložilo 1.373 slobodna mjesta u 62 razredna odjela, odnosno 153 mjesta više nego što je ukupno upisano učenika prošle godine. Iz Ministarstva navode i da je prosječan broj učenika u razrednim odjelima na razini županiji je 17,94, odnosno ispod minimalnog broja učenika po razrednom odjelu (20) koji je propisan Državnim pedagoškim standardom.
– Unatoč padu broja učenika na razini županije (ove godine 8. razred osnovne škole na razini županije završava 1.032 učenika, odnosno 50 učenika manje nego prošle školske godine), škole i osnivač planirali su za školsku godinu 2022./2023. 483 upisna mjesta više od potreba te 20 razrednih odjela više (na bazi 24 učenika). Primjerice, za školsku godinu 2021./2022. kad je 8. razred završavalo 1.083 učenika osnivač je planirao 1.465 slobodnih mjesta, a ove godine kad 50 učenika manje završava osnovnu školu, osnivač planira veći broj upisnih mjesta, odnosno 1.515 (50 mjesta više). S obzirom na navedene činjenice, u Odluci je predložen realan broj slobodnih upisnih mjesta i broja programa obrazovanja u odnosu na potrebe u županiji, smatraju u Ministarstvu.
Dalje naglašavaju da su predložili 1.373 slobodna mjesta, a ‘to znači još uvijek 341 upisno mjesto više od broja učenika koji završava 8. razred ili 14 razrednih odjela (na bazi 24 učenika) više od realnih potreba’. Osvrnuli su se i na konkretne promjere škola za koje smo ih pitali, a koje su se pobunile kroz javnu raspravu.
– Što se tiče Srednje škole Čazma, budući da se prošle godine u jedan razredni odjel programa opće gimnazije upisalo svega devet učenika, a u ostale programe obrazovanja u toj školi po 20 učenika, predloženo je smanjivanje jednog razrednog odjela, ali uz istovremeno povećanje broja upisnih mjesta u svim razrednim odjelima u gimnazijskim programima obrazovanja u Bjelovaru, odnosno prema prijedlogu Odluke ukupno na razini županije ima i veći broj upisnih mjesta u gimnazijskim programima obrazovanja od realnih potreba, jer je ove godine Ministarstvo na razini županije u gimnazijskim programima planiralo 28 mjesta više u odnosu na realiziran upis u 2021./2022, stoji u odgovoru Ministarstva.
U školi u Grubišnom Polju ipak će se upisivati gimnazijalci
Vele i da su ove godine povećali ukupno planirani broj učenika u gimnazijskim programima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u odnosu na prošlogodišnji plan. Tako je, navode, u odnosu na prošlogodišnji plan kada je na razini županije u šk. god. 2021./2022. u gimnazijskim programima obrazovanja bilo planirano ukupno deset razrednih odjela s 225 slobodnih mjesta, upisano 10 razrednih odjela s 202 učenika. Ove godine za šk. god. 2022./2023., navode dalje iz Ministarstva, a unatoč smanjenju broja učenika na razini županije, Ministarstvo u gimnazijskim programima na razini županije predložilo upis u devet razrednih odjela s 230 slobodnih mjesta.
– U Gimnaziji Daruvar prošle godine bilo je planirano tri razredna odjela s ukupno 66 slobodnih mjesta, a upisano je ukupno 44 učenika, stoga je Ministarstvo predložilo ove godine ukupno 55 mjesta u dva razredna odjela, iako je za očekivati da će kao i prošle godine Gimnaziju Daruvar upisati oko 44 učenika (tj. oko 44 do 50 učenika u dva razredna odjela, odnosno 22 do 25 učenika u razrednom odjelu), stoji u odgovoru Ministarstva.
Navode i da, kada je riječ o gimnazijskom programu obrazovanja u Srednjoj školi Bartola Kašića Grubišno Polje, u konačnoj Odluci bit će jedan razredni odjel s 20 učenika u programu opće gimnazije, ‘kao što je škola i planirala što je i vidljivo u sustavu e-upisa, iako to u Odluci koja je na javnoj raspravi nije vidljivo’.
Što je sa školama Osječko-baranjske županije?
Kada je riječ o Obrtničkoj školi Osijek, ondje se, kažu u MZO-u, provodi ukupno 17 različitih strukovnih zanimanja.
– Prošle godine škola je ostvarila upis osam razrednih odjela sa 101 učenikom u samo 13 različitih zanimanja. Za upis u 2022./2023. škola je planirala osam razrednih odjela sa 124 učenika, a Ministarstvo je predložilo sedam razrednih odjela sa 96 učenika, budući da na razini županije oko 110 učenika manje završava 8. razred u odnosu na prethodnu godinu. Za program frizer škola je prošle godine planirala dva razredna odjela s 48 učenika, a upisala je dva razredna odjela s 38 učenika. Budući da u Osječko-baranjskoj županiji dolazi do pada broja učenika, a sukladno Preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2022. godini u Osječko-baranjskoj županiji program frizer je suficitarno zanimanje u kojemu treba smanjiti broj upisanih učenika, Ministarstvo je predložilo upis jednog razrednog odjela s 24 učenika, kažu u Ministarstvu.
Napominju da se program frizer na razini Osječko-baranjske županije provodi u četiri srednje škole – u Osijeku, Našicama, Đakovu, Belom Manastiru. Kada je riječ o slučaju Druge srednje škole Beli Manastir, pravdaju svoju odluku iz MZO-a, ta je škola prošle godine ostvarila upis šest razrednih odjela sa 63 učenika u osam različitih zanimanja.
– U program ekonomist škola je upisala jedan razredni odjel s osam učenika (a planirala je 20 učenika) te u program upravni referent jedan razredni odjel s osam učenika (a planirala je 20 učenika). Dakle realiziran upis prošle godine je daleko ispod plana, kao i ispod najmanjeg broja učenika za formiranje razrednog odjela. Također, programi ekonomist i upravni referent na razini cijele RH su suficitarni programi obrazovanja te je preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje smanjenje broja upisa u navedene programe, a na razini Osječko-baranjske županije postoji još škola koje provode te iste programe (Osijek, Našice, Đakovo, Valpovo), stoga je Ministarstvo poštujući preporuku Zavoda za zapošljavanje smanjilo broj razrednih odjela s jako malim brojem učenika i to još u suficitarnim zanimanjima, ističu u Ministarstvu.
Gledajući razinu županije, Ministarstvo je, navode, predložilo u programu ekonomist upis četiri razredna odjela s ukupno 92 slobodna mjesta, a u programu upravni referent tri razredna odjela s ukupno 64 slobodna mjesta.
– Naglašavamo da su škole i osnivač na razini Osječko-baranjske županije planirali oko 600 upisnih mjesta više od realnih potreba (odnosno 25 razrednih odjela više od potreba), a Ministarstvo predlaže 465 mjesta više od potreba (odnosno 19 razrednih odjela više od realnih potreba), kažu iz MZO-a.
MZO: ‘Svake godine na razini RH ostane oko 7.600 nepopunjenih mjesta’
Kada je riječ o ovoj novoj upisnoj politici, iz Ministarstva kažu da je analiza upisa učenika u srednje škole unazad tri godine pokazala je da svake godine na razini RH ostane oko 7.600 nepopunjenih mjesta (316 razrednih odjela na bazi 24 učenika). To znači da se planira toliko mjesta i odjela više nego je potrebno, navode u Ministarstvu.
– Također, svake godine postoje značajna odstupanja od planova škola i osnivača te konačne realizacije upisa (prosječno na razini RH planira se 20% mjesta više nego što se učenika upiše, a u pojedinim županijama i do 35%). S obzirom na ove podatke Ministarstvo na razini cijele RH poduzima korake u cilju optimizacije sustava obrazovanja, a posebno strukovnog obrazovanja, jer se sve teže pronalaze nastavnici strukovnih predmeta, stoji u pisanom odgovoru MZO-a.
Povećava se prosječan broj učenika po razredu
Ističu u njemu i da je posebno ‘otežavajuća okolnost je što pojedine strukovne škole planiraju upis učenika i u deset do 20 različitih strukovnih programa za koje je već godinama evidentno da nema dovoljnog interesa učenika’. Primjerice, na neke se programe prijavljuje manje od pet učenika. To, kažu u MZO-u, posljedično dovodi do velikog broja razrednih odjela s jako malim brojem učenika, od jednog do devet i do rascjepkanosti strukovnih programa.
– Ministarstvo je ove godine posebno vodilo brigu o ispunjenju mjera koje su definirane i Nacionalnim programom otpornosti i oporavka 2021. – 2026., a o čijoj je provedbi dužno izvještavati i Europsku komisiju. Sukladno tome, broj strukovnih programa i razrednih odjela je optimiziran i racionaliziran na način da se u skladu s preporukama Zavoda za zapošljavanje smanjuje upis učenika u suficitarne strukovne programe za kojima je potražnja manja od njihove ponude, pravdaju se u Ministarstvu.
Paralelno s ovime, smanjuje se i broj razrednih odjela u strukovnim zanimanjima s jako malim brojem učenika u kojima je već godinama upis učenika jako slab, dodaju.
– Time se smanjuje rascjepkanost strukovnih programa, a omogućuje se podizanje kvalitete nastave i učenja temeljenog na radu, kao i veće financijsko ulaganje u bolju opremljenost strukovnih škola koje će imati punije razredne odjele te bolje i kvalitetnije strukovne programe. Također, gdje god je to bilo moguće planiran je optimalan broj učenika u razrednom odjelu u skladu s DPS-om (najmanji broj 20, optimalan broj 24, najviši broj 28). Trenutačno je broj učenika u razrednom odjelu na razini RH ispod najmanjeg broja propisanog DPS-om – 19,47, a prema novom prijedlogu odluke je 21,9, zaključuju iz MZO-a.
Javna rasprava oko Odluke o upisima u srednje škole traje do 14. svibnja, a priključiti joj se možete na ovoj poveznici.
