Pretraga

Medicinska škola jedina traje pet godina: ‘Učenici imaju više vježbi i spremniji su za tržište rada’

Kada je krenulo usklađivanje sa zakonima i aktima Europske unije, došlo je i do promjene u programu medicinskih sestara te medicinskih tehničara. Tako već nešto više od deset godina srednja škola za to zanimanje traje pet godina i takav je jedini program u našem obrazovanju. Stažiranja više nema, a postavlja se pitanje je li budućim medicinarima peta godina zaista korisna za buduće zanimanje.

medicinska sestra, medicinske sestre

Foto: Unsplash

Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2010. godine prilagodilo je obrazovanje medicinskih sestara i tehničara europskim regulativama. Trebalo je naći model u kojem će postojati tri godine stručnog obrazovanja za ovaj smjer, uz deset godina općeg školovanja. Zato je napravljen princip u kojem smjer medicinskih sestara i tehničara u srednjoj školi traje pet godina – prve dvije uči se opće znanje uz predmete poput hrvatskog, matematike i latinskog, što je uz osam godina osnovne škole ukupno potrebnih deset godina opće naobrazbe. Ostale tri godine u potpunosti su posvećene struci, stručnim predmetima, praksi u školi te praktičnoj nastavi u bolnicama, vrtićima i slično.

‘Vjerojatno je napornije nego u drugim programima’

Biljana Balenović, ravnateljica Medicinske škole Bjelovar, rekla nam je kako u njihovoj školi više ne rade profesorice koje su imale iskustvo s četverogodišnjim programom, no starije kolegice znale su isticati da učenicima sada nedostaje dio gradiva koji se odnosio na kliničke predmete.

– Vježbi svakako ima više i učenici su spremniji za tržište rada. Opterećenje učenika je u skladu sa zakonom, no vjerojatno je napornije u odnosu na neke druge programe. Smatramo da učenike ne demotivira što prve dvije godine nemaju stručne predmete jer se i općeobrazovnim predmetima učenike priprema za struku, kazala je Balenović za srednja.hr.

Većinu učenika ipak, otkrila nam je Balenović, više vesele stručni predmeti i vježbe koje na red dolaze u trećem razredu. Balenović se prisjetila i vremena kada su učenici nakon završene četverogodišnje škole morali stažirati kako bi završili svoje obrazovanje.

– Prednost stažiranja je u tome da pripravnici moraju preuzeti veću odgovornost. No, nije bilo prihvatljivo stažiranje bez plaćanja. Naši učenici sada se ne boje državne mature, ali su u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale učenike. Svrha strukovne škole je priprema za tržište rada, što im škola i omogućava. Studij medicine nije vertikala programa medicinskih sestara, već studij sestrinstva koji naši učenici uspješno upisuju, objasnila je Balenović.

Izdvojeni članak

Proveli smo dan u Mlinarskoj i provjerili kako se obrazuju medicinske sestre koje su tražene u cijeloj Europi

4.600 sati strukovne nastave

Da se učenici ovog smjera koji se pripremaju za maturu također nje ne boje, iako opće predmete koji se ispituju na maturi imaju samo prve dvije godine obrazovanja, istaknuo je i ravnatelj Medicinske škole u Rijeci Alen Vukelić. Ni on nije primijetio demotivaciju zbog petogodišnjeg školovanja, već da su učenici u ovom zanimanju izrazito motivirani te da im dulje obrazovanje nije prepreka.

– Petogodišnji kurikulum potreban je zbog usklađivanja programa obrazovanja s Europskoj unijom i opsežniji je od starog modela. Riječ je o 4.600 sati strukovne nastave što nije bio slučaj u prijašnjim programima. Dakle, razlika je i u satima. Moram naglasiti da Hrvatska ima ogroman manjak medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu, napomenuo je Vukelić.

Dodao je da je učenicima ponekad znalo biti naporno, pa i kada je u pitanju bio četverogodišnji program. Ako netko zaista želi biti medicinski tehničar ili sestra, tako nešto neće ga spriječiti. Komentirao je i da se sam model stažiranja polako gasi u Europskoj uniji, a boljim načinom smatra mentoriranje u ustanovi koje je potaknuto sadašnjim modelom.

– Učenici zdravstvenih škola upisuju se redovito i u velikom broju na stručne studije sestrinstva, fizioterapije, medicinsko laboratorijske dijagnostike i sanitarnog inženjerstva. Smatram da se odluka ako netko želi studirati medicinu donosi u prvom ili drugom razredu srednje škole te pripreme kreću u tom trenutku. One individualne, ali i one koje učenik ima u školi u završnim razredima u sklopu dodatne nastave, zaključio je Vukelić.