Mentalno zdravlje djece zabrinulo psihologe: Čak 65 posto mališana misli da im je gore nego prije pandemije
Čak 65 posto djece je procijenilo da je njihov život lošiji nego prije pandemije. Također, preko 20 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca ima problema sa spavanjem. Najstresnija im je bila samoizolacija, a zatim gubitak bliskih osoba. Čak 40 posto učenika strukovnih škola nastavu prati na mobitelu. Pokazalo je sve to istraživanje ‘Covidovih 13’, predstavljeno ovog tjedna u Saboru.
foto: Tadeusz Lakota za Unsplash
– Zdravlje djece je ugroženo, ali ono što se u svijetu zna se zove pravilo 20/20. To znači da 20 posto djece treba pomoć, no od njih samo 20 posto tu pomoć i dobije. Razlog je taj što toliko volimo svoju djecu da ne možemo priznati da su psihički bolesni, ispričala je psihologinja prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić.
U Hrvatskom je saboru u utorak održana zajednička sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj mlade i sport na temu Mentalno zdravlje djece u okolnostima pandemije. Tom prilikom profesorica Jokić-Begić predstavila je rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju djece. Na početku je naglasila kako ćemo psihičke probleme prije prepoznati kod one djece koja su zločesta, dok kod mirne djece koja pate u sebi nećemo primijetiti ništa.
– Dijete je 2020. shvatilo da su drugi opasni jer dišu i jer ih mogu zaraziti, ali i da su ona opasna jer mogu zaraziti svoju baku, istaknula je psihologinja, inače sveučilišna profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Ukazala je i na činjenicu da se mentalno zdravlje u Hrvatskoj, tradicionalno, stavlja po strani.
– Ministar zdravstva u travnju je rekao, iz najbolje namjere, kako nećemo psihički stradati jer smo ‘narod koji se voli šaliti’. Tako bih i ja kao psiholog mogla reći doktorima ‘Neće nam virus jer jedemo špeka i luka’. To je pokazatelj balkanskog razmišljanja da psihički problemi napadaju one koji su karakterno slabi i loši, pojašnjava Jokić-Begić.
Htjeli se vratiti u škole, a onda ih dočekali testovi
Rezultati istraživanja, koje je provelo 13 psihologinja poznatih kao Covidovih 13, a u kojem su sudjelovala sama djeca (u istraživanjima inače često sudjeluju roditelji koji procjenjuju svoju djecu), pokazuju nekoliko zabrinjavajućih činjenica.
Prvo, 65 posto djece je procijenilo da je njihov život lošiji nego prije pandemije. Također, preko 20 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca ima problema sa spavanjem. Najstresnija im je bila samoizolacija, a zatim gubitak bliskih osoba. Čak 40 posto učenika strukovnih škola nastavu prati na mobitelu. Gotovo 68 posto djece želi se vratiti u škole, a ne ostati na online nastavi. No, ističe psihologinja, po povratku u klupe, dočekali su ih s testovima, zbog čega su djeca postala još depresivnija.
Psihologinja upozorava i da bi liječnici u javnosti trebali pripaziti kako se odnose prema djeci i mladima, odnosno kako mladi mogu protumačiti njihove riječi.
– Kada se kaže da su mladi bioteroristi, ja bih zamolila da se o tome razmisli, jer će onda djevojčica od 14 godina krenuti prati ruke do krvi i dobiti poremećaj koji će imati godinama, poručuje profesorica.
Tiha žrtva pandemije su, kaže, cure u trećem i četvrtom razredu. Neke naše generacije, poručuje, trebale bi znati kakve posljedice psihičke traume ostavljaju na djecu te kako se to manifestira kasnije u životu.
Jedno od rješenja vidi u zapošljavanju psihologa u školama, ali ne, kao do sada, ili psihologa ili pedagoga, već obojice, jer, kako kaže, pedagozi imaju posla s organizacijom nastave, a psiholozi brinu o mentalnom zdravlju djece.
‘Pogubili su sustav dana pa postali agresivni’
Profesorica Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek, kazala je kako su djeca prelaskom na online nastavu zamijenila dan i noć.
– Uče do pet ujutro i onda se bude u pet ili šest popodne. Pogubili su sustav dana i promijenili svoje biološke procese. Kao posljedicu imamo agresiju prema sebi, ali i ostalima.
Upozorila je također da nastavu prate ležeći na mobitelu, kada uopće nisu uključeni u sam proces, već su samo formalno na satu. Zaključila je kako je mentalno zdravlje imperativ.
POGLEDAJTE VIDEO SA SJEDNICE:
https://youtu.be/YmiRPwJZ6ek
