Mini-vodič: Koja je razlika između opće, jezične, klasične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije?
Vrijeme je upisa u srednje škole. Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno vas zbunjuje činjenica da postoje opće, jezične, klasične, prirodoslovne i prirodoslovne-matematičke gimnazije. Ne očajavajte, donosimo objašnjenje ovih gimnazijskih programa.
Foto: Unsplash
Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno znate da možete odabrati opću, jezičnu, klasičnu, prirodoslovnu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. No, koja je razlika?
Opća gimnazija
Kao i što sam naziv nalaže, opća gimnazija podrazumijeva podjednaku zastupljenog svih nastavnih predmeta. Dakle, nema više satova jezika ili prirodnih predmeta, već je svega ‘po malo’.
Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici, stoji na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Jezična gimnazija
U jezičnoj gimnaziji povećan je broj sati učenja stranih jezika, a u nekim se školama u trećem i četvrtom razredu jedan prirodoslovni predmet (biologija, kemija i fizika), može zamijeniti stranim jezikom.
Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja jezika kojeg su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici. Učenici u jezičnoj gimnaziji najčešće na izbor imaju više jezika.
Posebnost programa jezične gimnazije je i izvođenje dijela programa određenih predmeta na stranom jeziku uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primjer toga je dvojezični smjer u XVI. gimnaziji u Zagrebu.
Klasična gimnazija
Specifičnost programa klasične gimnazije je učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri godine obrazovanja.
Pri upisu, učenici sukladno svom predznanju i mogućnostima pojedine škole, mogu odabrati program ‘početnika’ ili ‘nastavljača’. Primjerice, početnici tako uče grčki i latinski jezik od početka, dok nastavljači u principu nadograđuju svoje znanje.
Program nastavljača klasične gimnazije upisuju učenici koji dolaze iz osnovnih škola s klasičnim odjelima, a koji su učili latinski od petog i grčki od sedmog razreda. Valja napomenuti da se takvi učenici ne mogu upisati u početne odjele.
Učenici početnici i nastavljači, uče latinski i grčki jezik četiri godine, po tri sata tjedno.
Prirodoslovna gimnazija
Program prirodoslovne gimnazije temelji se uglavnom na nešto većoj zastupljenosti matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.
U okviru izbornog dijela programa, učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije. Najpoželjniji smjer prirodoslovne gimnazije, prema omjeru kvote i interesa osmaša, ima Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu.
Prirodoslovno-matematička gimnazija
Prirodoslovna-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja.
Svakako treba napomenuti da se u nekim školama učenicima pruža mogućnost da zamijene drugi strani jezik pojačanim programom matematike ili informatike.
Kako izračunati bodove i doznati sve o školi koju želite upisati?
Uz pomoć našeg Kalkulatora bodova saznajte koliko bodova prilikom upisa možete očekivati. Na profilu svake srednje škole možete izračunati bodove koji su vam potrebni za upis baš te škole. Ovim kalkulatorom možete izračunati koliko ćete bodova imati na temelju ocjena iz osnovne škole, a možete i vidjeti koliko je minimalno bodova potrebno za upis škole te prosječan broj bodova upisanih učenika. Kako se koristi, pogledajte u videu:
@srednja_hr Provjerite hoćete li upisati željenu srednju školu! #srednjaskola #skola #kalkulator #srednjahr #upisusrednju #fyp #foryoupage @komar989
A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika: naziv škole, lokacija, kratki opis škole, povijest škole, uvjeti upisa, fotografija i video, kontakti.
Kako se često u redakciji prisjetimo nekih zgoda i nezgoda iz srednje škole, naša iskustva odlučili smo ispričati u podcastu. Kako je izgledao odabir i upis u srednju, kako smo proveli prvi dan, tko je ‘fulao’ razred, kakva nam je ekipa tada bila te sve ono što se veže uz najljepše đačko doba, samo su neke teme o kojima smo pričali, snimku pogledajte ispod:
