Ministar Fuchs o cjelodnevnoj nastavi: ‘Djeca neće biti do 17 sati u školi. Mogu biti ako to odaberu’
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u jučerašnjem je Dnevniku HRT-a rekao kako će svi učitelji imati normu i da neće biti otkaza zbog tehnoloških viškova. Naglasio je da postoji strah zbog nečeg novog te da ovo zapravo nije cjelodnevna nastava jer djeca neće biti u školi do 17 sati.
Ministar Fuchs | screenshot: HRTi
Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja u jučerašnjem je Dnevniku HRT-a odgovarao na pitanja novinarke Sunčice Findak o cjelodnevnoj nastavi. Ministar je kazao kako se cijeli proces e-Savjetovanja o cjelodnevnoj nastavi može svesti na strah od nečeg novog i hoće li učitelji dobiti otkaze.
‘Svi će imati normu i neće biti otkaza’
– Imamo dosta komentara. Sve ono što je konstruktivno u smislu sugestija za poboljšanje ćemo razmotriti i sigurno uzeti u obzir, ali nažalost imamo i velik dio komentara koji nisu komentari, nego su proizvoljni zaključci da to ništa ne valja. Strah je prisutan u dva segmenta. Što će biti s onima koji ne mogu ili neće moći ispuniti normu i hoće li biti otkaza, odnosno tehnoloških viškova. Na jedno i drugo pitanje mogu reći da će svi imati normu i da neće biti otkaza, rekao je Fuchs.
Fuchs je spomenuo da su učitelji izvrsni te da vjeruje da će se moći prilagoditi novim kurikulumima. Napomenuo je da treba maknuti cijelu famu o cjelodnevnoj nastavi koja to zapravo nije.
– Djeca neće biti do 17 sati u školi. Ona mogu biti ako to oni i roditelji odaberu, i tada su u jednoj strukturiranoj, potpomognutoj nastavi. To nije samo čuvanje djece, nego djeca rade korisne stvari za svoju edukaciju. Obvezni dio je tri dana do 14 do 14:15 i dva dana do 15 sati. U tom segmentu su predavanja, obrada i pisanje zadaća i učenje. Puštena je velika autonomija školama da kreiraju sustav kako im odgovara, istaknuo je Fuchs.
‘Sve do sada rađeno je na osnovi dojma, a ne egzaktnih činjenica’
Trenutno traju prijave za eksperimentalni program cjelodnevne nastave koji počinje ove jeseni, a bit će odabrano 50 škola. Fuchs je rekao da očekuje i više prijava te da će zatim reprezentativno odabrati njih 50.
– Tako ćemo nakon nekog vremena vidjeti postižu li učenici u takvim školama bolje rezultate na testovima od učenika koje se poučava na klasičan način i onda ćemo tek moći donijeti definitivne zaključke. Sve do sada rađeno je na osnovi dojma, a ne egzaktnih činjenica, zaključio je Fuchs i dodao kako se u dokumentima cjelodnevna škola spominje od 2008. godine, a nitko do sada je nije ostvario.
O ovim problemima pričalo se i jučer u Saboru. Klub SDP-a održao je okrugli stol na temu ‘Kakva nam cjelodnevna škola treba’ gdje su sudjelovali predstavnici učitelja, ravnatelja, osnivača te stručnjaci iz državnih i javnih institucija i civilnog društva. Većina je podržala program, no istaknuli su i niz manjkavosti od samog koncepta nastave do novih zaduženja nastavnika. Ivona Makvić Salaj iz ureda pravobraniteljice za djecu tako je napomenula da su zabrinuta i djeca jer ni sama ne znaju u što ulaze i kako će ta škola izgledati.
