Ministar Fuchs svijetu predstavio naš model škole: Objasnio zbog čega se protivi online nastavi za sve
Stručnjaci iz područja obrazovanja na novom sastanku Svjetske zdavstvene organizacije izložili su naučene lekcije, nove dokaze i istraživanja koja mogu poslužiti kao osnova za prilagodbu nastave u doba pandemije. Hrvatski ministar Radovan Fuchs na sastanku je ponovno istaknuo negativan učinak online nastave na dugoročne ishode učenika. Regionalni direktor WHO-a istaknuo je da ‘iako nisu pokretači ove pandemije, djeca riskiraju da budu među njezinim najvećim žrtvama’ – no ne zbog virusa, već zbog štetnog utjecaja mjera.
foto: Denis Gaščić, srednja.hr
Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs sudjelovao je na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije na temu održavanja nastave za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 koji je održan u utorak, objavili su iz njegova Ministarstva. Hrvatska je ponovno odabrana kao jedna od samo pet zemalja za prezentaciju svog modela pa je tako ministar Fuchs izložio case study na temu situacije u hrvatskim školama. Uz Hrvatsku o svojim modelima govorile su Francuska, Njemačka, Danska i Armenija.
‘Čim dulje u školi’
– Cilj je osigurati da dječji život i obrazovanje budu što manje pogođeni i neprekinuti uz istodobno osiguravanje sigurnosti djece, odgajatelja i drugog školskog osoblja i držanje prijenosa koronavirusa pod nadzorom. Stručnjaci iz područja obrazovanja naglasili su važnost održavanja nastave uživo istaknuvši pritom kako zatvaranje škola treba biti posljednja mjera s obzirom na to da ono može imati negativan učinak na dugoročne ishode učenika te je stoga potrebno nastavu licem u lice održati što dulje, prenose iz MZO-a ministrove riječi.
Ističu kako se ovaj sastanak na visokoj razini o školovanju tijekom pandemije bolesti COVID-19 održa nakon sastanka održanog u kolovozu kao svojevrsna „živuća“ platforma država članica kako bi učile na međusobnim iskustvima, uspoređivale nove dokaze o najboljim praksama, kao i potencijalnim negativnim učincima. Stručnjaci iz područja obrazovanja izložili su naučene lekcije, nove dokaze i istraživanja koja mogu poslužiti kao osnova za prilagodbu intervencija u školama.
Djeca kao žrtve štetnih mjera
S hrvatskim se ministrom slaže i Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu. Tvrdi da unatoč tome što je Europa ponovno epicentar pandemije, sada sa sigurnošću može potvrditi da bi zatvaranje škola trebalo biti krajnja mjera.
– Zatvaranje škola i intervencije, poput učenja na daljinu, mogu negativno utjecati na dugoročne obrazovne ishode djece. Djeca koja žive s invaliditetom dodatno su ugrožena zatvaranjem škola i neadekvatnim mjerama učenja na daljinu. Dužni smo učiniti sve što je u našoj moći kako bi sljedećoj generaciji, a posebno njenim pripadnicima u osjetljivim okruženjima, smanjili ranjivost. Ako postoje odgovarajuće i dosljedne mjere, škole ne predstavljaju veći rizik od zaraze djece, učitelja i ostalog osoblja nego bilo koje drugo javno mjesto, pojasnio je Kludge.
Ističe da ‘iako nisu pokretači ove pandemije, djeca riskiraju da budu među njezinim najvećim žrtvama’.
– Iako su djeca u velikoj mjeri pošteđena izravnih učinaka COVID-19 na zdravlje, mjere uspostavljene za suzbijanje pandemije duboko utječu na njihovo zdravlje i dobrobit.
Učinkovita razmatranja politike trebala bi se usredotočiti na cilj da djeca i adolescenti budu fizički prisutni u školi, zaključio je regionalni direktor WHO-a.
